Toni Fruk odmah u 2′ pa Komnen Andrić u 19. minuti zapravo su prije polovice prvog poluvremena riješili rebus iz Krešimirovog grada. Sjajni Antonio Đaković nije mogao spriječiti riječki ‘tsunami’. Rijeka Radomira Đalovića na vrhu je lige, bodovno poravnata s Hajdukom, ali i s boljom gol-razlikom. A za tjedan dana na Rujevici se igra: Jadranski derbi!

U posljednjoj utakmici 7. kola SHNL-a, na Rujevici, Rijeka – Šibenik 3:0. Strijelci Fruk (2′), Andrić (19′), Galešić (81′).

I kad se gleda s Kvarnera, tablica izgleda ljepše od Monice Bellucci.

Još uvijek je to igra na mahove, još uvijek nekolicina igrača lovi pravu natjecateljsku formu i prerano je za neke generalne (pr)ocjene, ali… Očigledno postoji taj trenerski nerv kod Radomira Đalovića.

U procesu je hvatanja PRO licence, tek mu je 41 godina, ovo mu je prvi samostalni seniorski trenerski posao no ‘Đaletova’ Rijeka polako, ali sigurno ipak raste iz utakmice na utakmicu. Dobiva njegov trenerski pečat.

Više nije sve samo u ‘bacanju na glavu’, discipliniranoj obrani i u toj njegovoj nevjerojatnoj energiji koju mladi šef prenosi na svoje igrače.

Rijeka sve više pokazuje i automatizme u igri prema naprijed, kroz momčadsku igru uzdiže individualnu kvalitetu. Inače sjajni šibenski vratar Antonio Đaković (23) ni na koji način nije mogao ispraviti pogreške koje su njegovi suigrači radili pritisnuti silnim početnim riječkim naletom.

Ni Courtois ne hvata onu Frukovu felšu. Ni Oblak ne bi mogao ništa kad bi mu protivnik onako prebrojao obranu pa ‘centarforu’ servirao loptu na glavu na ‘petercu’. A ni dva golmana ne bi mogla ništa kod Galešićevog nokauta na Pašalićevu asistenciju kad je u 81. minuti srušeno i ono malo eventualne šibenske nade u možda barem bod na Kvarneru.

Naravno, niti je Šibenik razbijena vojska, niti je Rijeka neka kaznena ekspedicija koja lomi sve pred sobom. Imao je i Šibenik prigoda, imala je i Rijeka praznog hoda i žutih minuta, ali kad se podvuče crta (ili kako voli reći Damir Mišković: ‘Na kraju dana’…) Đalovićeva Rijeka bila je uvjerljivo bolja od Carevićevog Šibenika.

Što je i normalno jer je daleko kvalitetnija ekipa no…

Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Riječkog navijača kojem još uvijek titra oko i skače tlak čim netko počne riječ s ‘Lju…’ ili ‘Oli…’ itekako veseli da Nevera s Kvarnera poprima konture ozbiljne momčadi premda na klupi ima šefa struke koji je šokantno brzo iz uloge pomoćnika uletio u ulogu glavnog trenera i koji jest klupska legenda, ali – igračka, a ipak ne (zasad!) trenerska.

Nakon onog sramotnog brodoloma u Sloveniji mnogo je toga sugeriralo kako će Rujevici trebati neko dokazano, prekaljeno, poznato trenersko ime.

Ali ‘Đale‘ je, dan po dan, preuzeo uzde i posve je neupitno kako ga momčad slijedi, šef ima ideju kako ta momčad treba igrati i tu ideju malo-pomalo iz teorije sve više pretvara u praksu.

U nastavku je priča bila malo drukčija od one kakva se priželjkivala iz riječkog rakursa. Šibenik je stresao vratnicu, promijenio sustav te prijetio Rijeci koja je stvarala daleko manje šansi nego u prvom dijelu, a ono što je kreirala nije znala materijalizirati sve do 81′.

Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Dakle, posla još itekako ima, prostora za napredak ima koliko god hoćeš no Rijeka upravo to i čini. Sve je bolja. Ne ekspresno, instant i preko noći nego linearnim rastom, iz kola u kolo.

Unatoč večerašnjem porazu svojim SHNL putem pun optimizma može gaziti i Šibenik. I oni su momčad s glavom i repom. Zapravo je rijetkost da povratnik u elitni rang odmah pokaže kako sigurno nije momčad za otpisivanje, nije klub koji je zalutao među najbolje nego klub sa strukom i momčadi sposobnima čak se i držati u sredini poretka.

Uostalom, pogledajte tablicu. nakon sedam kola Rijeka je na vrhu, a Šibenik (sigurno ne slučajno!) peti i s tek tri boda manje od Dinama. Mnogi će na Šibeniku slomiti zube.

A Rijeka… Dojam je kako je tek jučer bio onaj pandemonij s otkazom Sopiću pa ona blamaža s Olimpijom, ali: Rijeka je prva. Uz dojam da ‘Đale United‘ može biti samo – sve bolji i bolji.