Direktorica Turističke zajednice Splitsko–dalmatinske županije Ivana Vladović pokrenula je projekt ‘Dalmatinske marende’ čiji je cilj brendirati gastronomske specijalitete poput brudeta, pašticade, dalmatinskog pršuta, ali i maslinova ulja i vrsnih vina kojima se Dalmacija ponosi

Da nima marende ne bi svita bilo! Dalmatincu je marenda kao što je Englezu ispijanje popodnevnog čaja. Tradicija, druženje, zajedništvo, smij. Na Mediteranu se marendaje svugdi. Kod kuće, na poslu, u polju… Za marendu uvijek ima vremena! Nikako je ne valja shvaćati kao obavezu. To je srž hedonističkog načina života koji se u ovoj regiji njeguje stoljećima. Vodeći se time da turistička ponuda mora biti autentična i kvalitetna, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije Ivana Vladović pokrenula je projekt „Dalmatinske marende“ čiji je cilj brendirati gastronomske specijalitete diljem županije.

U malom kamenom raju zvanom Srednja Dalmacija pregršt je opojnih okusa, mirisa, istančanih vinskih kapljica. Zavirite s nama u lonac izvorne dalmatinske kuhinje i ovom blagdanskom razdoblju okrijepite se uz najfinija jela.

Odakle početi? Prije svega valja znati da je kraljica spize u ovim krajevima pašticada! U Dalmaciji svaka kuća ima svoj recept za pašticadu, svatko voli dodati neku svoju čar, tajni začin. Ova mesna delicija s njokima korijene vuče još iz drevnih rimskih i grčkih kuharica, a ujedno je i živi dokaz da Dalmatinci ne žive samo od ribe!

‘Koliko je Dalmatinaca toliko je i brudeta’, izreka je koja najbolje opisuje važnost specijaliteta od ribe poput grdobine i škarpine. FOTO: TZ Splitsko-dalmatinske županije

Na području nekadašnje Poljičke Republike, u selima podno brda Mosor, još od doba Turaka spremao se soparnik. Nekada je ovo bilo jelo za siromašne, a danas je neizostavni dio svih važnih proslava. Usitnjeni listovi blitve, luk i peršin uvaljani između dvije kore tijesta pečene na kominu, slastica je za prste polizati. Jelo se , također, našlo i na listi UNESCO-ove zaštićene nematerijalne baštine.

Esencijalni dio dalmatinske trpeze je svakako i pršut. Po najbolje okuse pršuta zaputite se u Vrgorac, gradić u zaleđu Biokova koji je zasluženo prozvan „gradom pršuta i vina“. Na malom području smjestio se veliki broj sušiona i pršutana, a uz pogodnu klimu bogomdanu za sušenje mesa, Vrgorac je postao najveći proizvođač pršuta u Hrvatskoj.

Riba i pršut esencijalni su dio dalmatinske trpeze, a neke od najboljih pršuta pronaći ćete u Vrgorcu, gradiću u zaleđu Biokova. FOTO: TZ Splitsko-dalmatinske županije

Zaplovimo malo i do naših otoka. Na vašem otočkom meniju svakako bi se trebao naći brudet, jelo koje će vas osvojiti s prvim zalogajem. Naziva se još i brujet, a najčešće se sprema od grdobine i škarpine. Koliko je uvriježeno u Dalmaciji najbolje će vam reći poznata izreka „koliko je Dalmatinaca, toliko je i brudeta“.

Okosnica vaše gastronomske ture po Srednjoj Dalmaciji neka bude kapja maslinovog uja – zaštitnog znaka mediteranske kuhinje. Iz bračkog mjesta Mirca krenite stazom koja vas vodi do maslinika povrh naselja upoznavajući vas s tradicijom maslinarstva u ovom kraju.

Koje god doba dana bilo, rano jutro, podne ili kasno popodne, ako vas put nagna u Srednju Dalmaciju ne zaboravite otić na marendu!