Tijekom rasprave na saborskom Odboru za pravosuđe na kojem je saslušana glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, zastupnici su se više puta pozivali za otkrića Nacionala iz korespondencije šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića s nekoliko najviše pozicioniranih državnih dužnosnika pa tako i na najnovija otkrića o komunikaciji s premijerovim sada bivšim stranačkim savjetnikom Josipom Jelićem.  

Urša Raukar pitala je glavnu državnu odvjetnicu zbog čega nije proširena istraga u slučaju Rimac i Hrvatske šume na temelju SMS prepiske koja sada izlazi u javnost, “s obzirom na pojavljivanje “AP”, a danas vidimo i “šefe””, dok je Dalija Orešković konstatirala da su DORH i USKOK kadrovski deficitarni te je komentirala:

“Ako u USKOK-u imamo, koliko ono, 30-ak pravosudnih djelatnika, a očekujemo da riješe, pa taman da riješe samo ono što je danas objavljeno u tjedniku Nacional, s kakvim pravom imamo uopće postavljati neka pitanja.”

NOVI EKSPLOZIVNI TRANSKRIPTI: Šokantna prepiska javnosti nepoznatog premijerova savjetnika s ogromnim ovlastima otkriva kako Plenković stvarno operira

I prije i nakon toga brojni su zastupnici spominjali SMS prepisku koju je premijer Plenković nazvao još jednom u nizu netema, a današnju prepisku iz Nacionala opisao kao smiješnu.

Taj dio rasprave započeo je tako što je Sandra Benčić iz Možemo! zamjerila glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek što je govorila o tome da DORH nema ulogu u generalnoj prevenciji korupcije.

“Pa ne znam onda tko ima ulogu u generalnoj prevenciji, posebno u području organiziranog kriminala i borbe protiv korupcije ako nemate vi, na kraju krajeva, upravo je Vlada DORH stavila kao ključnu instituciju u borbi protiv korupcije.

Druga stvar, ovdje ste došli, izložili određenu statistiku, a niste se bavili u svome izlaganju ključnim problemom, slonom koji je tu u sobi, a to je politička korupcija vezana za najviše i aktivne državne dužnosnike. Mi nismo ovdje saznali, dakle, na koliko predmeta je DORH radio koji su uključivali aktivne visoke dužnosnike. Ja znam da ne možete o pojedinačnim slučajevima, ali vas molim, dajte nam onda statistiku u pogledu političke korupcije i kaznenih djela vezanih za koruptivna kaznena djela, recite nam koliko njih je u izvidima ili kasnijim istragama uključivalo na bilo koji način povezanost s najvišim državnim dužnosnicima koji su u to vrijeme bili aktivni državni dužnosnici.

Nakon što je glavna državna odvjetnica odgovorila da postoje dva oblika prevencije, specijalna i generalna, dakle, ona koja se odnosi na pojedinačne slučajeve i ona koja se upućuje svim građanima: “Bit ćete otkriveni”, ali je poručila da je nužna društvena osuda da bi ta prevencija uspjela i da ta društvena osuda izostaje. Na drugi dio pitanja nije mogla odgovoriti zato što, kako je rekla “naprosto zato jer te podatke nemam za 2020. godinu”. Međutim, potom je Zlata Hrvoj Šipek postavila protupitanje:

“U kojem mandatu, u mandatu kojeg glavnog državnog odvjetnika je pokrenuto ovoliko postupaka koliko je pokrenuto zadnjih godina protiv najviših državnih dužnosnika. I možete li govoriti o zataškavanju korupcije? Mislim da ne, mislim da to govori da Državno odvjetništvo ima nultu stopu tolerancije, nema nedodirljivih, i ovisno isključivo o činjenicama i dokazima, zakonitim dokazima koje pribavimo, idemo u postupak.”

Sandra Benčić na to je replicirala:

“Željela bih zapravo istaknuti, kolegice, da jest problem kad nemate te podatke jer ključno pitanje povjerenja u pravosuđe pa i povjerenja u DORH i USKOK je pitanje efikasnosti borbe protiv korupcije koji je jedan od najvećih društvenih i političkih problema u Republici Hrvatskoj. To je prva stvar. Druga, pa kako će biti i specijalne i generalne prevencije ako je model rada na koruptivnim kaznenim djelima koji uključuje političku korupciju taj da vam najveći broj slučajeva završava dogovorom stranaka da se uglavnom radi o uvjetnim osudama ili da se radi o u najgorem slučaju kaznama koje uključuju rad za opće dobro. Pa kako onda da imamo generalnu prevenciju i poruku prema građanima da će biti efikasno kažnjeni zbog korupcije?”

Saslušanje Zlate Hrvoj Šipek: “Ono što piše u Nacionalu je predmet bavljenja DORH-a”

Urša Raukar ukazala je glavnoj državnoj odvjetnici na činjenicu da je Republika Hrvatska po percepciji Hrvatske s 97 na sramotnom prvom mjestu u Europskoj uniji i postavila pitanje koliko je predmeta EU tužiteljstvo preuzelo od DORH-a i za koliko od tih predmeta je DORH prethodno obustavio daljnje istrage.

U nastavku je postavila drugo pitanje:

“Zbog čega nije proširena istraga u slučaju, konkretno, Rimac i Hrvatske šume, na temelju SMS prepiske koja sada izlazi u javnost, s obzirom na pojavljivanje “AP”, a danas vidimo i “šefe”. Molila bih vas konkretne odgovore. Zahvaljujem.”

Glavna državna odvjetnica rekla je da DORH ne raspolaže konkretnim podacima vezano uz rad Ureda europskog tužitelja u Zagrebu, međutim, da se iz njihovih priopćenja može vidjeti da oni vode istrage u četiri predmeta protiv osam osoba, da je u dva optuženo deset osoba i dvije pravne osobe te da su donesene presude u dva predmeta.

“Predmet koji je bio formalno zatvoren je jedino predmet Žalac, a u svim drugim predmetima su preuzeli dokumentaciju koju je imao Državno odvjetništvo odnosno USKOK, ili je izravno samo otvorilo na temelju drugih podataka. Nemam točan podatak, to treba njih pitati”, rekla je Zlata Hrvoj Šipek.

Saborska zastupnica Dalija Orešković istaknula je da nema namjeru, a ni razloga braniti DORH te da će kritike na njihov rad uputiti na plenarnoj sjednici kada će za to imati više vremena.

“Međutim, u ovoj minuti imam potrebu reagirati na ton ove rasprave i smatram da politika ne može tražiti od DORH-a da obavi ono što je naš posao. Kada gledamo statističke podatke, vidimo velik broj riješenih predmeta na, po meni, premali broj djelatnika DORH-a. A očito je da imamo problem s onom političkom korupcijom i nezadovoljni smo s činjenicom što Andrej Plenković nije ispitan u aferi Omega. Osobno smatram da je Andrej Plenković alfa i omega svih korupcijskih afera, i da kao takav upravo ovakvom HDZ-u i treba. Problem je u toj duboko ukorijenjenoj korupciji, kako u političkim, tako i u širim društvenim strukturama. I to je nešto što represivni aparat sam po sebi ne može riješiti”, rekla je Dalija Orešković. I potom zaključila:

“Na kraju krajeva, ako u USKOK-u imamo, koliko ono, 30-ak pravosudnih djelatnika, a očekujemo da riješe, pa taman da riješe samo ono što je danas objavljeno u tjedniku Nacional, s kakvim pravom imamo uopće postavljati neka pitanja. Nas bi barem u teoriji trebalo biti, koliko, 74, 75 oporbenih zastupnika. I ne možemo smijeniti ovako korumpiranu državnu vlast. Ono o čemu bi mi trebali razgovarati, a ne radimo mi, oporbeni zastupnici, naš posao, to je da raspravimo strukturne probleme o kojima govori ovo izvješće, a oni su gori nego što su bili u prethodnim godinama.”

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek na to joj je odgovorila:

“Ako dozvoljavate, ja bih samo dodala. Afera Omega je u nadležnosti Ureda europskog tužitelja. Za sva pitanja, što će se s tim postupkom događati i hoće li ispitivati premijera, morate se obratiti njima. Državno odvjetništvo nije nadležno i ne može o tome odlučivati. Postavite pitanje njima, Lauri Codruţa Kövesi.”