U trenutku izlaska Nacionala bilo je očekivano da se premijer Andrej Plenković sa svojim suradnicima ne pojavi u saboru ovoga četvrtka u 11 sati na „javnom saslušanju“ pred Antikorupcijskim vijećem zbog velike pljačke u INA-i procijenjene na više od milijardu kuna. Tako će najvjerojatnije ostati bez glavnih aktera „javno saslušanje“, kako je tu točku dnevnog reda Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, a to je službeni naziv tog antikorupcijskog tijela, definirao njegov predsjednik Nikola Grmoja. Osim Plenkovića na to „javno saslušanje“ pozvani su bili i bivši ministar gospodarstva i aktualni viceguverner Tomislav Ćorić, Tena Mišetić, nekadašnja zamjenica predstojnika Ureda  predsjednika Vlade, a danas u Uredu predsjednice Europske komisije  Ursula von der Leyen. Napokon, Grmoja je na saslušanje pozvao i Dragana Kovačevića, bivšeg predsjednika Uprave Janafa. Unatoč tome Nikola Grmoja je najavio da će se sjednica održati, a zastupnica Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za sukob interesa, pripremila je i temeljitu Promemoriju za slučaj INA za tu sjednicu.

Dalija Orešković svjesna je da Antikorupcijsko vijeće, baš kao i Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, koje je nekada i sama vodila, nema alate da ikoga prisili da se odazove saslušanjima, posebno ne premijera Plenkovića. Ali i ona smatra da sjednicu ipak treba održati. Zašto? Zato da bi se javnosti ukazalo na gorući problem korupcije na još jednom konkretnom primjeru. U izjavi za Nacional osvrćući se na ta, kako je rekla, „bezuba državna tijela“ kao što su Antikorupcijsko vijeće i Povjerenstvo za sukob interesa, zaključila je da ovakve sjednice ipak nisu posve besmislene, a ta su tijela osnovana temeljem obveza preuzetih u pregovaračkom procesu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Tu je Hrvatska, kako je rekla u razgovoru za Nacional, puno bolje prošla od primjerice Bugarske i Rumunjske. Te dvije države ušle su u Europsku uniju dvije godine kasnije od ostalih tranzicijskih zemalja, koje su ušle 2005, godine. No, kada su Rumunjska i Bugarska te 2007. godine ušle u punopravno članstvo kao uvjet bio im je nametnut europski nadzorni tzv. „mehanizam suradnje i provjere“.

Tako Bugarska i Rumunjska i danas sjede za zajedničkim europskim stolom, ali su i pod nadzorom Europske komisije, a onda i ostalih partnera iz Europske unije. Za razliku od njih Hrvatska je 2013. godine dobila tu privilegiju da sama sebe nadzire, a kako se čini, nedovoljno djelotvorno, smatra Dalija Orešković. Kako je rekla, o slučaju INA samo je sistematizirala javno dostupne podatke radi lakšeg snalaženja kolegama zastupnicima. U prvoj točci promemorije navodi da se Damira Škugora „tereti da je kao zaposlenik INA-e s trgovačkim društvom OMS Upravljanje d.o.o., sklapao ugovore o prodaji plina, u kojima je ugovorena cijena povoljna za kupca, a nepovoljna za INA-u kao prodavatelja“. Nije propustila ni podsjetiti „da je u transakcijama sudjelovalo i trgovačko društvo Plinara istočne Slavonije d.o.o., a na računu  oca Damira Škugora zatečen je iznos od 500 milijuna kuna“ da bi  to onda „bilo uočeno od strane banke i iniciralo reakciju Ureda za sprječavanje pranja novca“.

Treća točka promemorije Oreškovićeve je i najzanimljivija. Tako u njoj navodi sljedeće: „Damir Škugor kao zaposlenik INA-e, bio je predložen, ili u najmanju ruku odobren od strane Uprave INA-e, kao osoba koja će u trgovačkom društvu čiji je INA jedini vlasnik obavljati funkciju direktora, a u drugim tvrtkama u kojima INA izravno ili neizravno ima udjele u vlasništvu, funkciju člana nadzornog odbora. S obzirom da je predmet poslovanja tih tvrtki proizvodnja, opskrba i distribucija plina, Uprava INA-e je morala biti upoznata sa transakcijama, koje Damir Škugor provodi, kako s razine radnog mjesta na koje je u INA-i bio raspoređen, tako i kroz praćenje poslovanja trgovačkih društava u kojima INA ima vlasničke udjele, a bave se plinom. Iz činjenice da je Damir Škugor bio postavljen od strane Uprave INA-e za direktora i člana nadzornih odbora u povezanim trgovačkim društvima, proizlazi zaključak da Damir Škugor nije bio tek zaposlenik INA-e, raspoređen na nekoj od razina upravljanja nižoj od Uprave, već je izravno s Upravom INA-e bio povezan i Upravi je morao biti dobro poznat“.

Kao dokaz za te svoje tvrdnje pozvala se i na sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Tako je u tom registru, kako navodi, „upisano trgovačko društvo CROPLIN d.o.o., Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb, čiji je jedini osnivač/član trgovačko društvo INA – Industrija nafte d.d. (u daljnjem tekstu INA) koje je registrirano na istoj adresi“. I dodaje bitnu činjenicu: „Kao osoba ovlaštena za zastupanje upisan je Andrej Dmitrović. U povijesnom izvatku za trgovačko društvo CROPLIN d.o.o., upisano je da je u razdoblju od 31. siječnja 2017.g. do 30. kolovoza 2022.g., Damir Škugor bio direktor trgovačkog društva CROPLIN d.o.o., ovlašten za zastupanje pojedinačno i samostalno, a Damir Škugor, uhićen je 27. kolovoza 2002.g“.

Dalija Orešković provjerila je i registar Trgovačkog suda u Osijeku i otkrila sljedeće:

„U sudskom registru Trgovačkog suda u Osijeku, upisano je trgovačko društvo Plinara istočne Slavonije d.o.o., čiji su osnivači/članovi Vukovarko – srijemska županija i trgovačko društvo CROPLIN d.o.o. Kao jedan od članova nadzornog odbora upisan je Andrej Dmitrović. U povijesnom izvatku za trgovačko društvo Plinara istočne Slavonije d.o.o., upisano je da je Damir Škugor bio zamjenik predsjednika nadzornog odbora, a Marija Ratkić članica uprave, ovlaštena za zastupanje samostalno i pojedinačno, s tim da je dana 28. kolovoza 2022. godine, podnijela ostavku na navedenu dužnost. Upis promjene člana uprave i člana nadzornog odbora proveden je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj Tt-22/7041-2 od 5. rujna 2022.g. S obzirom da je u razdoblju od 31. siječnja 2017. do 30. kolovoza 2022., Damir Škugor bio direktor trgovačkog društva CROPLIN d.o.o. ovlašten za zastupanje pojedinačno i samostalno, te je kao takav bio ovlašten da u ime trgovačkog društva CROPLIN d.o.o., predlaže i utječe na izbor članova Nadzornog odbora trgovačkog društva Plinara istočne Slavonije d.o.o., pa je potrebno utvrditi je li kao direktor trgovačkog društva CROPLIN d.o.o. predložio vlastito imenovanje za člana Nadzornog odbora trgovačkog društva Plinara istočne Slavonije d.o.o., te je li o ovoj okolnosti obavijestio trgovačko društvo INA – Industrija nafte d.d.“, objašnjava svoje otkriće Dalija Orešković.

Zastupnica Orešković u jednom od svojih zaključaka inzistira, ali i sugerira kolegama u saboru da traže i sljedeća obrazloženja od Uprave INA-e: „Od Uprave INA-e potrebno je dobiti očitovanje iz kojih razloga, na temelju kojih obaveza ili odluka je do sada bilo dopušteno ili moguće istovremeno prodavati vlastiti plin po cijeni nižoj od tržišne i kojim točno poslovnim subjektima i korisnicima se plin po takvoj cijeni mogao prodavati, te koji je bio diskrecijski raspon ovlasti za sklapanje takvih ugovora, odnosno tko ih je u ime INA-e mogao sklopiti i pod kojim uvjetima. S obzirom da INA uvozi strani plin po cijeni koja je formirana na međunarodnim tržištima, a koja je skuplja od cijene po kojoj se prodaje vlastiti plin, na koji način se provodila kontrola poštovanja zadanih obaveza i pravila, posebice u odnosu na formiranu prodajnu cijenu plina po povoljnijim uvjetima i u odnosu na konkretne subjekte s kojima su se mogli sklopiti takvi ugovori o prodaji plina, te tko sve, koje službe i koja tijela unutar INA-e prate i kontroliraju cijene po kojima se plin prodaje, odnosno kupuje na međunarodnom, te na domaćem tržištu“.

Ako se premijer Andrej Plenković sa suradnicima ne pojavi na ovom saslušanju, što je realno za očekivati, Dalija Oreškovića je uvjerena da će ova njena Promemorija o slučaju INA, kao i buduća 25. sjednica Antikorupcijskoj vijeća ispuniti smisao, jer premijeru Plenkoviću „neće uspjeti zatrpati pod tepih korupciju u INA-i“.