Saborski zastupnici podržali su u srijedu  konačni prijedlog zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva.

Koliko imamo studijskih programa u Hrvatskoj i koliko studijskih programa nije, primjerice u akademskoj godini upisalo ni  jednog studenta, upitala je tijekom rasprave Sabina Glasovac (SDP). Napominje da iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje.

„Došli smo do šume u kojoj se više ne snalazimo, akademskih stručnih naziva gdje zapravo ni ljudi kada završe određeni studij ne znaju što ta njihova titula znači”, ustvrdila je Glasovac.

Ocjenjuje kako nije problem liberalno tržište studijskih programa i konkurentnost koja bi trebala dovoditi do veće kvalitete, već što taj sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i  zarađivanju.

„Trenutno zbunjeno stanje u akademskom svijetu reflektira se i na poslovni svijet jer poslodavci još uvijek ne razlikuju u potpunosti sve nijanse i specifičnosti nazivlja kojeg imamo i što koji stupanj obrazovanja konkretno predstavlja”, rekla je Katica Glamuzina (Socijaldemokrati).

Da bi se kod studijskih programa mogle napraviti određene promjene složio se Rade Šimičević (HDZ) .

„Krajnje je vrijeme da se doista sagleda situacija i da se vidi koliko se upisuje na pojedine studijske programe i kakvi su benefiti tih i takvih studijskih programa gdje imate jednog ili dvojicu studenata”, naglasio  je.

U Hrvatskoj 1715 različitih studijskih programa, važno usklađivanje novih studija s potrebama tržišta

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak naveo je da ovoga trenutka u Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, a da je prošle godine  u više od 50 njih bilo upisano nula, jedan ili dva studenta.

Poručio je da je tu „ogromna odgovornost” na rektorima koji unutar svoje akademske samouprave i autonomije sveučilišta moraju voditi računa o društvenoj odgovornosti.

U svim zakonima vezani za visoko obrazovanje, kazao je Šušak, propisano je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta rada pa će se tražiti  mišljenje Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje.

Dalija Orešković (SSIP) napomenula je kako se i na studij na kojem je trebala predavati bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nije prijavio ni jedan student.

Božo Petrov (Most) istaknuo je važnost usklađivanja sustava visokog obrazovanja s potrebama tržišta rada, no tvrdi kako postoji utjecaj političkih stranka na stjecanje određenih diploma.

„Popriličan je broj onih koji su stekli diplomu na pogon političkih stranaka, oni će jednog dana odgajati studente”, rekao je Petrov, pitajući kakva će biti kvaliteta naših sveučilišta.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) najavio je amandman na zakon da sve obrazovne institucije moraju u certifikatima, licencama i diplomama navoditi strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja u ženskom, odnosno muškom rodu ili spolu, ovisno o spolu primatelja ili primateljice dokumenata, a kako ne bi došlo do rodne ili spolne diskriminacije.

Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju trebao bi povećati prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada te olakšati mobilnost studenata i osoba sa stečenom diplomom.