Dobrim dijelom potaknuta upravo po njoj duboko pogrešnim i po mnogo čemu spornim angažmanom države u aferi Agrokor Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, najavila je nedavno da će se početi aktivno baviti politikom. Ona je za Nacional izjavila kao dobrim dijelom i zbog angažmana aktualne vlade u Agrokoru Hrvatsku trenutno doživljava kao okupiranu državu. Za Nacional je o tomu rekla: ‘’Okupirala ju je jedna klijentelistička, koruptivna skupina na čijem je čelu u ovom trenutku Andrej Plenković’’.

Ovako je komentirala izjavu premijera Plenkovića u kojoj je netransparentnosti u rješavanju insolventnosti Agrokora nazvao „malim sjenama“:

„Nisu to bile male sjene kako ih je nazvao premijer. Nikada u povijesti hrvatske države od njezine samostalnosti nije bilo vlade koja je napravila takav udar na pravnu državu kao što je to učinila vlada Andreja Plenkovića kršeći sve procedure, zlorabeći institucije, upućujući neistinita očitovanja nadležnim tijelima kako Saboru tako i Povjerenstvu za sukob interesa.“

Ona žestoko napada premijera navodeći kako smatra da se „od prvih do zadnjih očitovanja služio obmanama“. Objašnjava i zašto to tvrdi:

„Pogledajmo samo što je premijer govorio kada se raspravljalo o povjerenju ministru Zdravku Mariću. To su javno dostupni podaci. Nije, dakle, riječ o mojim dojmovima radi političke bitke. Neka se pročita očitovanje predsjednika Vlade parlamentu koji tu vladu bira: o broju sastanaka, sadržaju sastanka, o njihovoj svrsi, pa pogleda što je sve prešućeno. Čemu se nadati? Već smo imali situaciju da je prošla ta priča s neistinitim očitovanjem, a zastupnici čuvajući svoje fotelje ništa ne čine braneći umjetno stvorenu parlamentarnu većinu na prljavoj političkoj trgovini’’.

Ona smatra da prošlog tjedna objavljeni iskazi koje su Martina Dalić, Ante Ramljak i Zoran Besak dali Uskoku o načinu kako je Vlada rješavala krizu u Agrokoru pokazuju urušavanje institucija hrvatske države. O tomu kaže:

„Više se ne može reći da se sumnjalo. To nadilazi situaciju kada ljudi u dnevnom boravku zaključuju da je politika prljava, pa je to stvar nekog općeg dojma. Ovdje imamo objavljeni dokaz neposrednih aktera što se i kako radilo, a koji svojim iskazima sami sebe optužuju, ne znam samo rade li to svjesno ili nesvjesno’’.

Pita se kako je Martina Dalić uopće mogla postići dogovor s FINA-om da joj dostavlja podatke o tome jesu li Agrokoru stigle zadužnice na naplatu u realnom vremenu, u minuti kada stižu i to na halo principu. Izjavila je i kako joj se čini da je na halo principu djelovala i SOA.

Posebno joj se značajnom čini izjava Zorana Besaka, Mostova predstavnika u Borgu koji u svom iskazu objašnjava zašto je Borg radio u tajnosti. „Besak kaže da su djelovali u tajnosti, jer je trebalo spriječiti dogovor Todorića i njegovih dobavljača i vjerovnika. Trebalo je spriječiti dogovore. Treba li tu još što crtati? To bi bio ekvivalent situaciji kao da uprava Uljanika ima rješenje za spašavanje kompanije, a Vlada zaključi da to treba spriječiti. Zašto treba spriječiti? Zato što netko želi ući u tu priču i dijeliti dio kolača, jer se još dosta toga moglo financijski izvući iz te kompanije. Kada se to pogleda postaje jasno da je grupa Borg imala eksplicitan financijski interes“.

Na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković bila je do veljače 2018. Evo kako odgovara na pitanje zašto se, ako je sve tako kako tvrdi, onda ona nije već i ranije i snažnije angažirala da upozori na sporni angažman Vlade u spašavanju Agrokora:

„U 2017. godini nije postojao nikakav trag o nekakvoj radnoj skupini koja je pripremala zakon. Kada je Martini Dalić bilo postavljeno zastupničko pitanje tko je pisao lex Agrokor, ona nije odgovorila da je postojala neformalna skupina. Ona je spomenula samo djelatnike ministarstva, a o drugim osobama ministarstvo navodno nije vodilo evidenciju. U tom je smislu bio njen odgovor. Bilo je to u vrijeme kada je u fokusu javnosti, pa onda i povjerenstva bio ministar financija Zdravko Marić. Ali tada mu se kao glavni krimen navodilo da je bio bivši zaposlenik Agrokora, a u medijima su se objavljivali podaci da HBOR neposredno prije insolventnosti Agrokora dao nekoliko kredita tvrtkama iz koncerna Agrokor. Povjerenstvo je bilo na to fokusirano i tražili su se podaci o procesu donošenja odluka HBOR-a o kreditima, a ministar financija tamo je po položaju bio predsjednik Nadzornog odbora. Ispostavilo se da se on formalno izuzimao od donošenja tih odluka. Povjerenstvo nema istražne ovlasti poput USKOK-a i DORH-a, pa nije moglo istraživati govori li ministar Marić istinu, nego dokaze traži od drugih nadležnih tijela. Povjerenstvo je tada tražilo očitovanje od Vlade i samo je na osnovi tih podataka moglo odlučivati poštujući propisane procedure“.