Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u srijedu je u društvu izvanrednog Vladinog povjerenika za Agrokor Fabrisa Peruška stigla u Sabor, gdje na tematskoj sjednici Odbora za gospodarstvo govore o poslovanju Agrokora.

Dalić je na početku sjednice članovima Odbora iznijela sažetak rada izvanredne uprave. Istaknula je da je odluka Vlade da se osnuje izvanredna uprava zapravo kontrolirala kriza u Agrokoru, odnosno njezin utjecaj na hrvatski gospodarski sustav.

Nakon Dalić, riječ je preuzeo Peruško, koji je kazao da je glavni cilj izvanredne uprave u Agrokoru postizanje nagodbe, kao i vraćanje Sberbanka pregovorima, te da je jedan od ključnih datuma dosad bio onaj 10. travnja, kad je potpisan načelni sporazum o nagodbi. Naglasio je da je nakon potisivanja sporazuma nastavljen rad na tekstu finalne nagodbe.

Odboru je predstavio načelni sporazum nagodbe, te kazao da je 80 milijuna eura najviši iznos graničnog duga koji može biti isplaćen tražbinama.

Dodao je kako će svi ugovori o radu zaposlenika biti preneseni u novu grupu. “Maksimalnu zaposlenost koja je očuvana u postupku izvanredne uprave, namjeravamo očuvati i dalje”, poručio je Peruško.

Predsjednik Odbora Darinko Kosor naveo je da su tri tvrtke, jedna od kojih je i Agram, nezadovoljne načelnim sporazumom. “Ako neka tvrtka bude sporila pitanje jamstava, ruši li se onda cijeli sporazum i kako će se oni postaviti u tom slučaju?”, upitao je Kosor Peruška, koji mu je odgovorio kako su Adris i Franck bili uključeni u kreditiranje Agrokora kao institucije i njihova tražbina se tretira kao tražbina financijskih vjerovnika, odnosno kao da su banka.

“Razumijem nezadovoljstvo, ali to je posljedica povijesnih poslovnih odnosa koje su te dvije kompanije imale s Agrokorom i tu izvanrendna uprava nije nikoga deprivilegirala. Agram trenutno osporava jamstva. Izvanredna uprava je u postupku prijavljivanja tražbina priznala tražbine koje u sebi sadržavaju jamstva. Mi smo dobili pravna mišljenja, kojima su ta jamstva valjana i shodno tome smo postupili. Svaki od naših vjerovnika ima pravo da osporava tražbinu drugog vjerovnika i to je ono što trenutno Agram radi i u taj dio procesa se mi kao izvanredna uprava ne možemo miješati”, odgovorio je Peruško.

SDP-ov Domagoj Hajduković je kazao da bi volio vidjeti jasne financijske pokazatelje. “Ja ne stvaram iluziju da će nagodba biti postignuta sa sto posto glasova. Mi kao izvanredna uprava ne možemo podnijeti teret krivih poslovnih aranžmana u prošlosti. Naša uloga je da tijekom ovog procesa osiguramo dobavljačima koji su imali dugove da ovaj period prođu sa što manjim otpisima. Svi dobavljači Agrokora su u godinu dana imali dovoljno vremena da, ako je njihovo poslovanje bilo preizloženo prema Agrokoru, prilagode i svoju tržišnu poziciju, da se fokusiraju na druge kompanije, ali i ako su njihovi poslovni potezi doveli do toga da su financirali Agrokor, da su promijenili svoju poziciju. Ali ne možemo očekivati da ovaj proces riješi vlasničku strukturu pojedinih kompanija”, kazao je Peruško.

Hajduković je potomPeruška upitao Franck i neke druge kompanije nisu dobile izvješće o Agrokoru, a Peruško je odgovorio pročitavši pismo prokuristice Kraša, Marice Vidaković, koje mu je uputila, a u kojem, između ostaloga, piše i da insinuacije da pojedine kompanije nisu uključene u koordinaciju dobavljača i rješavanje problema, među kojima je spomenula i Franck.

Darko Horvat pitao je Peruška smatra li da će do nagodbe doći u zadanom roku te da ona hrvatske porezne obveznike neće koštati ni kune. “jerujem da ćemo postupak okončanja nagodbe dovesti u zakonski predviđenom roku, znači do 10. srpnja. Što se tiče pitanja o teretu za porezne obveznike, Vlada je ovim zakonom omogućila okvir u kojem se vjerovnici mogu između sebe dogovoriti na koji način riješiti svoja dugovanja prema Agrokoru i riješiti razdoblje u kojem se moraju dogovoriti”, rekao je Peruško. Dodao je da ova kompanija nema nikakvu fizičku imovinu koja se može prodati, a zakon je omogućio okvir da se vjerovnici međusobno dogovore. “Ne vidim nikakvu mogućnost na koji način bi porezni obveznici sudjelovali u ovom procesu ili plaćali bilo koji dio ovog procesa”, poručio je.

Mostov Tomislav Panenić upitao je ostaju li zaposlenici na svojim radnim mjestima ili će biti raspoređeni na drugi način. Peruško je rekao da je u Agrokoru oko dvije i pol tisuće radnika manje, a sada je u koncernu oko 50 tisuća zaposlenih. “Mi smo sezonalna kompanija i zbog toga imamo problem s pomanjkanjem radne snage. U ovom trenutku postoji u Agrokoru brojna potreba za radnicima i radnika u Hrvatskoj nema. Mi nemamo problem da ćemo otpuštati, mi imamo problem da posla ima, a nema ljudi”, kazao je.

Saša Đujić Peruška je pitao o savjetnicima. “Vjerovnici su izrazili želju da sami izaberu savjetnike koji će na određeni način pregledati ono što je izvanredna uprava s novom grupom savjetnika napravila. U toj grupi savjetnika od sedam savjetničkih timova se nalazi i kompanija u kojoj sam ja prestao raditi 2013. godine, radi se o Mckinseyju, koji je međunarodna vodeća strateška kompanija i mislim da je benefit da sudjeluje u sklapanju nagodbe za vjerovnike i to u vrlo uskom segmentu. Radi se o čistoj slučajnosti da je vjerovničko vijeće njih stavilo, a da sam ja imao povijest rada tamo”, odgovorio je.

Na pitanje Saše Đujića kakav je status mirovinskih fondova, Dalić je odgovorila: “Činjenica da je sustav bio u blokadi i da je zatraženo otvaranje ovog postupka i da ga je sud otvorio pokazuje da se cjelokupni sustav Agrokora suočio sa stečajnim i predstečajnim razlozima i cijeli ovaj slučaj ima osobinu stečajnog, odnosno predstečajnog postupka. Stoga, ovaj postupak znači i naplatu kreditora i naplatu njihovih tražbina, koji iznosi 57 milijardi kuna. Dioničari i vlasnici naplatit će se u onoj mjeri nakon što se naplate kreditori. U naplati ovih tražbina, ukoliko ostane vrijednosti, onda će ona pripasti dioničarima. Mi smo na početku ovoga procesa govorili i u javnosti su se razvijale teze i ja sam ih morala razuvjeravati da je cijeli ovaj proces ustvari zasnovan i motiviran time da se očuva položaj dioničara. Pa smo tumačili da se radi o stečajnom postupku i da je sustav bio suočen s ovim postupkom”, odgovorila je.

Dodala je i kako pri pisanju lex Agrokora nije kontaktirala Peruška. Joško Klisović upitao je o sudbini državnih tvrtki koje isto imaju potraživanja prema Agrokoru. “Temeljno načelo koje su dogovorili vjerovnici o naplati i utvrđivanju sustava naplate ovise o kvaliteti kolaterala. Na neke institucije koje nemaju kolaterale će u odnosu na te tražbine biti postupano kao i u odnosu na druge vjerovnike koji nemaju instrumenata osiguranja. One državne institucije koje se u ovom postupku pojavile kao dobavljači su također tijekom trajanja postupka imale mogućnost sudjelovati u svim mehanizmima naplate koji su postojali za dobavljače i ta su svoja prava i mogućnosti koristili u skladu sa svojim mogućnostima”, rekla je Dalić.

Peruško je naglasio kako su otkako je stigla izvanredna uprava, plaće zaposlenicima Agrokora su povećane.