Stupanjem na snagu sporazuma CETA počinje novo poglavlje i u ekonomskim odnosima Hrvatske i Kanade, a Hrvatska dobija suvremeniji i kvalitetniji okvir za gospodarsku suradnju od dosadašnjeg, ocijenila je potpredsjednica vlade Martina Dalić na konferenciji za tisak održanoj u četvrtak povodom privremenog stupanja na snagu tog sporazuma.

CETA,  Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade (CETA), otvara nove mogućnosti hrvatskim gospodarstvenicima u Kanadi ali je na njima da iskoriste njegove mogućnosti, istaknuto je na konferenciji održanoj u Kući Europe u Zagrebu na kojoj su sudjelovali i Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk, Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske poslovne mreže (CCBN) i Želimir Kramarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore.

CETA je privremeno stupila na snagu 21. rujna što znači da se primjenjuju svi trgovinski značajni elementi sporazuma, uključujući ukidanje carina za 98 posto proizvoda, pristup tržištu, mogućnost sudjelovanja u natječajima javne nabave i regulatorna suradnja.

Carinske stope ukidaju se za gotovo sve proizvode koje Hrvatska izvozi u Kanadu, a preostala dva posto odnosi se uglavnom na neke poljoprivredne proizvode poput mesa peradi i jaja.

Stupanjem na snagu sporazuma CETA “počinje novo poglavlje u ekonomskim odnosima ne samo Europske unije i Kanade nego i Hrvatske i Kanade. Upravo ovaj sporazum pokazuje jedan od načina na koji se manifestiraju koristi od našega članstva” u EU-u, ustvrdila je Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta.

CETA za Hrvatsku “donosi jedan kvalitetniji i moderniji okvir za gospodarsku suradnju Hrvatske i Kanade nego što smo do sada imali kroz naš bilateralni sporazum”, ocijenila je.

Brzina kojom je Hrvatska među prvim članicama prihvatila sporazum svjedoči o želji da se intenziviraju gospodarski odnosi s Kanadom koja je danas 49. međunarodni trgovinski partner Hrvatske što nije zadovoljavajuće s obzirom na potencijale te suradnje, rekla je Dalić i dodala da će koristi od sporazuma imati sadašnjih 136 izvoznika u Kanadu a primjena sporazuma omogućit će da se njihov broj poveća.

Branko Baričević istaknuo je i značaj političke dimenzije sporazuma rekavši kako Europska komisija očekuje da CETA bude model u kojem nije riječ “samo o klasičnoj trgovini, nego i o širenju i utjecaju vrijednosti  Europske unije”.

CETA je prvi sveobuhvatni sporazum ali ne i posljednji, rekao je Baričević, napomenuvši da je EU počela pregovore i s Novim Zelandom i Australijom.

Sporazum će ukidanjem carina i pojednostavljenjem procedura za poslovanje s Kanadom europskim poduzetnicima uštedjeti 590 milijuna eura, rekao je Baričević.

“Od danas je javna nabava u Kanadi i Europskoj uniji otvorena i hrvatske tvrtke se mogu u Kanadi natjecati za projekte vrijedne 110 milijardi dolara”, rekao je veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk.

“Od danas postoji i novi standard za međunarodne trgovinske sporazume. CETA podržava pristup trgovini koji je istovremeno slobodan i pravedan, koji štiti prava radnika i okoliš. Ovo je visoki standard prema kojem  će se ravnati svi budući sporazumi”, ustvrdio je.

Maksymiuk je napomenuo da će se prednosti CETA-e vidjeti samo ako poduzetnici iskoriste nove mogućnosti i dodao je: “Kupujmo hrvatsko i u Kanadi!”.

Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske poslovne mreže (CCBN), istaknuo je doprinos i zalaganje CCBN-a u za usvajanje sporazuma i najavio da njegova organizacija priprema novu trgovinsku misiju u Kanadi 2018. u cilju poticanja interesa među hrvatskim tvrtkama za razvoj poslovanja u Kanadi. Bašić je upozorio i na potrebu i važnost funkcije hrvatskog trgovinskog atašea u Kanadi.

Brojna hrvatska dijaspora u Kanadi može hrvatskim poduzetnicima omogućiti bolje poslovno povezivanje s Kanadom, rekao je Želimir Kramarić, potpredsjedik Hrvatske gospodarske komore i dodao da  je HGK otpočeo pripreme za posjet do kraja godine jedne skupine hrvatskih gospodarstvenika i uspostavljanje suradnje na području ulaganja u istraživanje i razvoj u kojem Kanada prednjači u odnosu na Hrvatsku.

Hrvatska ostvaruje suficit u trgovini s Kanadom od 49 milijuna eura – vrijednost hrvatskog izvoza u Kanadu je 87 milijuna eura, a kanadskog u Hrvatsku 38 milijuna eura.

Hrvatski izvoz u Kanadu najvećim dijelom čine strojevi i oprema (15, 5 posto), kemikalije i plastika (do 11 posto), džemovi i marmelade (12 posto), obuća i tekstil (12 posto), metalni i mineralni proizvodi, jahte i plovila za razonodu i sport te umaci i pripravci za umake (po 9,5 posto)

Europska unija je drugi trgovački partner Kanade, prve su Sjedinjene Države, dok je Kanada tek deseti trgovački partner EU-a.

Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama, a u pojedinim državama to trebaju učiniti i regionalni parlamenti.

U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica – Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kanadskom parlamentu.

Kada CETA u potpunosti stupi na snagu novi i poboljšani sustav sudova za ulaganja zamijenit će postojeći mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima koje su u prošlosti pregovorima dogovorile vlade država članica EU-a. Novi mehanizam bit će transparentan i neće se temeljiti na ad hoc sudovima.

Međutim, novi sustav sudova počet će se primjenjivati tek kada CETA bude u potpunosti ratificirana.

Međutim, već kroz privremenu primjenu, njegove odredbe će se skoro u potpunosti provoditi. Od 21. rujna CETA-om se ukidaju carine na 98  posto proizvoda a, pojansio je Baričević, u sam sporazum je ugrađena mogućnost obnavljanja i unaprijeđenja te će s vremenom obuhvatiti i nove proizvode.