IDS sa svoje ideološke pozicije sigurno nije blizak HDZ-u i sigurno neće ući u koaliciju s tom strankom”, izjavio je u razgovoru za Nacional predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Dalibor Paus. Osim što je kategorički odbacio bilo kakvu mogućnost suradnje s vladajućom strankom, ovaj 50-godišnji načelnik Barbana osvrnuo se i na posljednja događanja unutar svoje stranke nakon što je IDS napustio saborski zastupnik Marin Lerotić. Paus tvrdi da iza svega stoji bivši predsjednik IDS-a i aktualni župan Istarske županije Boris Miletić, koji se, prema Pausovim riječima, napadom na IDS pozicionira prije nadolazećih parlamentarnih i izbora za Europski parlament. Dalibor Paus preuzeo je IDS nakon lošeg rezultata na lokalnim izborima 2021. godine, kada je ta stranka, između ostalog, izgubila vlast u Puli, a loše je prošla i u nekim drugim mjestima. Nakon dvije godine Paus i dalje pokušava promijeniti imidž IDS-a kao klijentelističke stranke, ali mu to otežavaju neke stranačke kolege i kolegice koje se povezuje s kriminalnim radnjama. Zato je prije desetak dana Paus bio primoran izbaciti iz IDS-a jednu vijećnicu iz Buja koja je optužena da je povezana s tvrtkama čiji su vlasnici bliski talijanskoj mafiji. O aktualnoj situaciji u IDS-u i budućnosti te stranke Dalibor Paus detaljno je govorio u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Iza IDS-a je jedno poprilično burno razdoblje koje je kulminiralo izlaskom saborskog zastupnika Marina Lerotića iz stranke, zašto je Lerotić napustio IDS i smatrate li da iza toga stoji bivši predsjednik stranke i aktualni župan Istarske županije Boris Miletić?

Meni je Marina žao kao mladog čovjeka koji nije uspio prepoznati pozitivne promjene koje se dešavaju u IDS-u i u kojima je mogao biti jedan od značajnih sudionika. Ali isto tako nisam iznenađen time što je napustio IDS, osim možda trenutkom u kojem je to napravio, što zapravo i nije toliko bitno. Lerotić je napokon izišao iz ormara i vjerujem da je sada svima jasno čiji je on igrač. Znači, ovo je još jedan napad Miletića na novo vodstvo IDS-a u svjetlu priprema za nadolazeće izbore, bilo parlamentarne bilo lokalne. Miletić zna da ne stoji dobro i da bez IDS-a ne može napraviti rezultat. Mi smo mu poslali jasnu poruku da smo s njim završili i on ovako pokušava destabilizirati stranku, ali jasno je da u tome neće imati uspjeha i za IDS je ta priča završena.

NACIONAL: Rekli ste da vas je iznenadio trenutak u kojem je Lerotić objavio izlazak iz stranke, što mislite, zašto je izabrao baš ovaj trenutak?

Ja to ne znam, to ćete morati njega pitati, ali čini mi se da je razlog taj što oni nemaju puno vremena do izbora i morali su nešto pokušati poremetiti u uspješnoj gradnji novog IDS-a.

NACIONAL: S druge strane, zbog navodne suradnje s tvrtkama koje su povezane s talijanskom mafijom izbacili ste iz stranke vijećnicu iz Buja, vjerujete li da doista u tom dijelu Istre postoje tvrtke povezane s mafijom?

Ne bih govorio konkretno o tom slučaju dok se sve stvari ne razjasne, ali ono što bih naglasio jest da otkad sam ja na čelu IDS-a, stalno podižemo transparentnost i demokratske procese u radu stranke, odnosno, dali smo jasne etičke smjernice kako očekujemo da se naši članovi, a pogotovo oni koji obavljaju pojedine funkcije, ponašaju. Ujedno smo u svim općinama i gradovima kojima upravljamo uveli potpunu transparentnost trošenja proračunskog novca te smo sve stranačke dužnosnike obvezali na objavljivanje imovinskih kartica iako ih zakon na to ne obvezuje. To nije učinila nijedna stranka u Hrvatskoj. Želimo ljudima u Istri jasno pokazati da imamo isti cilj, a to je da naša Istra bude što razvijenija i uspješnija unatoč stalnim pokušajima stvaranja negativne percepcije u javnosti.

NACIONAL: Priprema li se IDS za izbore i za sljedeću “superizbornu” godinu”?

Pripreme su počele. Dojma smo da će parlamentarni izbori biti prije izbora za Europski parlament pa smo u skladu s tim i posložili svoje planove. Međutim, ti izbori će biti blizu jedni drugima pa se paralelno pripremamo i za jedne i za druge.

NACIONAL: Jeste li već razmišljali o načinu izlaska na parlamentarne izbore, odnosno, hoćete li izaći samostalno ili u nekoj koaliciji?

U ovom trenutku je još prerano za konkretne dogovore. Sigurno je da razgovaramo s potencijalnim koalicijskim partnerima i da je na stolu više opcija, ali za neke zaključke je još prerano. Za nas je posebno značajno suglasje s našim programskim i ideološkim načelima i to će biti ključno u sastavljanju koalicije. IDS ima partnere s kojima je redovito surađivao na parlamentarnim izborima i oni su naši potencijalni partneri i na idućim izborima.

NACIONAL: Na prošlim parlamentarnim izborima izašli ste u 8. izbornoj jedinici na listi s SDP-om, jesu li vrata toj suradnji zatvorena s obzirom na to da je aktualni predsjednik SDP-a Peđa Grbin tada bio protivnik te suradnje?

Mi imamo burnu povijest odnosa s SDP-om i IDS je u tom odnosu često bio izigran. Na nacionalnoj razini ti su odnosi još i u redu, ali na lokalnoj su od 2013. godine oni sve lošiji. S gospodinom Grbinom ja normalno komuniciram i nemam s njim nikakvih problema, ali konkretno o nekoj suradnji na parlamentarnim izborima još nismo razgovarali.

NACIONAL: Kako gledate na novu inicijativu, a sada već i novu stranku, iza koje stoji šibensko-kninski župan Marko Jelić? Ima li tu mjesta za IDS?

Ta inicijativa nije posebno relevantna za nas u osmoj izbornoj jedinici. To je već više puta viđena priča, a čak mi se čini da je i od istog režisera. Vidjeli smo već više takvih pokušaja, priču s Mostom pa Stranku s imenom i prezimenom i uvijek su se radili veliki planovi i davala velika obećanja, a na kraju se pokazalo da to nije baš tako. Smatram da je pogotovo na nacionalnoj razini vrlo teško voditi politiku s pozicije nezavisnih kandidata. Mi ne znamo tko su prvih desetero ljudi koji dolaze iza župana Jelića i kakav je njihov svjetonazor koji ipak određuje politički smjer neke stranke. Mislim, prije svega, da bi se jasnije trebalo izjasniti koji je njihov svjetonazorski stav i koliko on može biti kompatibilan s našim.

NACIONAL: Kada već spominjete svjetonazor ili razlike u svjetonazoru, je li IDS još uvijek čvrsta opozicija HDZ-u ili je došlo do određenog približavanja kao što se to često spominje u javnom prostoru?

Da, kontinuirano se postavlja to pitanje približavanja HDZ-u, i to već dulje vrijeme, a ja bih se usudio reći da je IDS već više od trideset godina jedina prava, kontinuirana oporba HDZ-u. Gotovo sve druge stranke u nekom su trenutku surađivale s HDZ-om. Ono što se tu miješa je suradnja s Vladom i s državnim institucijama, na projektima koji su važni za Istru. S druge strane, IDS sa svoje ideološke pozicije, zato i spominjem važnost ideoloških pozicija u politici, sigurno nije blizak HDZ-u i sigurno neće ući u koaliciju s tom strankom.

NACIONAL: Činjenica je da je HDZ, pogotovo otkako je Plenković preuzeo stranku, vrlo aktivan u Istri. Može li im to pomoći da ostvare dobar rezultat u Istri na idućim izborima?

HDZ je s Plenkovićem na čelu promijenio strategiju. Oni su s ideološkog prešli na projektno polje. Koncentrirali su se na realizaciju određenih projekata, a u velikom dijelu u tim projektima HDZ si uzima puno veće zasluge nego što doista i jesu. S druge strane, nositeljima tih projekata je HDZ dao domaća lica. Sve to prati jako dobar marketing i stvara se okvir u kojem su Vlada i HDZ nama nešto dali, a svi znamo da to nije tako, pogotovo ne u Istri koja i dalje puno više daje nego što dobiva i stalno je penalizirana jer predvodi u razvoju.

‘Otkad sam ja na čelu IDS-a, stalno podižemo transparentnost i demokratske procese u radu stranke’, kaže predsjednik IDS-a Dalibor Paus. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

NACIONAL: Možete li navesti neki primjer iz kojeg su vidljive stvari koje spominjete?

Najočitiji primjer je onaj Opće bolnice u Puli. To je projekt koji je IDS zacrtao još početkom stoljeća i naši župani su prvo pripremili svu dokumentaciju, a cijeli projekt je potpisan još za vrijeme vlade Jadranke Kosor. U ovoj fazi u kojoj Plenković vodi Vladu doista nije bilo opstrukcija i napravilo se sve da se projekt dovrši, ali daleko od toga da sve zasluge idu premijeru i aktualnoj vladi. Drugi primjer je Istarski ipsilon koji se financira iz kredita koncesionara. Jasno da Vlada pomaže u svemu i da daje svoj obol kako bi se cijela ta priča privela kraju, ali Vlada ima i svoj interes. Istra je jedna od najbogatijih hrvatskih regija. Turizam je najvažnija djelatnost naše države koja poprilično puni i državni proračun, a 30 posto ukupnog turističkog prometa napravi se u Istri. Znači da je državi u interesu da kvalitetno prometno poveže Istru s ostatkom Hrvatske. Uz to će se i koncesionaru vrlo brzo vratiti sve ono što je uložio u projekt. Tako da projekti ne pripadaju samo ovoj vladi i HDZ-u jer je većina njih počela jako davno, ali ono što bih istaknuo kao jako dobro jest da Vlada ne radi nikakve probleme oko realizacije, već je stala iza tih projekata i potiče njihov završetak. Puno je veći problem što je cestarina od Pule do Učke po kilometru gotovo duplo skuplja, točno 92 posto skuplja od kilometra autoceste od Rijeke do Zagreba.

NACIONAL: Mislite li da bi lokalno stanovništvo trebalo imati neke pogodnosti pri korištenju Ipsilona?

Sigurno da bi. Uz sve popuste koji postoje uz korištenje ENC uređaja, mislim da ima prostora za dodatne popuste za lokalno stanovništvo. Uostalom, podsjetit ću da je prije par godina ukinuta naplata cestarine za Krčki most, a tunel Učka je poput tog mosta, na neki način ulaz u matičnu državu. Važno je reći i da se lokalnom stanovništvu koje živi na zapadu Istre za put do Zagreba i nazad više isplati kupiti vinjetu za slovenske autoceste nego platiti Ipsilon i autocestu Rijeka-Zagreb. Tu treba nešto napraviti, ako se ne može potpuno ukinuti cestarina, onda bi se svakako morala značajno smanjiti cijena.

NACIONAL: Istarska županija nije obuhvaćena promjenama Zakona o izbornim jedinicama i bit će i dalje dio 8. izborne jedinice, no kako vi gledate na Plenkovićev prijedlog i hoće li tu možda posla imati i Ustavni sud?

Ovdje treba krenuti od popisa birača i onda se odmah može zaključiti da je posao obavljen samo formalno. Svima je jasno da je na popisu birača oko 400.000 punoljetnih osoba više nego što ih je bilo na posljednjem popisu stanovništva. To pokazuje disproporciju u izbornim jedinicama, što je i dokazano nekim izračunima koji pokazuju da je, ako se gledaju punoljetne osobe po popisu stanovništva, između pojedinih izbornih jedinica prema predloženom modelu razlika čak 14 posto. To može bitno utjecati na rezultat izbora pa nas zato i čudi da se u promjene tako važnog zakona nije išlo sa željom za više komunikacije i da nije bilo više rasprave o samim promjenama. Uostalom, zato je i IDS prije dva mjeseca izišao sa svojim prijedlogom, koji je isto baziran na 10 izbornih jedinica i s 14 zastupnika po jedinici. Mi smo predložili da to bude prijelazni model pa da se nakon idućih izbora krene u obuhvatnu izbornu reformu cijelog izbornog zakonodavstva.

NACIONAL: Kada smo već kod Vlade i njenih prijedloga, kako komentirate najnoviju poreznu reformu, je li riječ o reformi ili kozmetičkim promjenama prije izbora?

Nije to nikakva reforma, već jako dobar marketing. Naime, Vlada je rekla da su ciljevi reforme povećanje standarda građana, povećanje kupovne moći i fiskalna decentralizacija. Dat ću vam jedan plastičan primjer iz moje općine, gdje je prirez pet posto. To je na jednu prosječnu plaću od tisuću eura povećanje plaće od nekih sedam eura. Ako je to podizanje kupovne moći, onda ne znam što bih rekao. Kada je u pitanju fiskalna decentralizacija, odnosno mogućnost da lokalna samouprava određuje stopu poreza na dohodak, mi smo do sada određivali stopu prireza što znači da smo već imali određenu stopu fiskalne decentralizacije. To bi bila reforma kada bi se rasteretili poslodavci kada je u pitanju cijena rada te kada bi se više porezno opteretio kapital. Ovo su više sitne izmjene koje neće donijeti neki rezultat.

NACIONAL: Kada govorite o porezu na kapital, jeste li za uvođenje poreza na nekretnine ili poreza za iznajmljivanje apartmana?

Nekakvom poreznom presijom država bi se trebala odrediti čega želi više, a čega želi manje. Sigurno je da je porezna presija na rentijerstvo, da se tako izrazim, premala. Usporedba pokazuje da ako istu stambenu jedinicu iznajmite podstanaru, plaćate 12 posto poreza na bitno manje prihode nego što je to u slučaju da isti stan iznajmite turistima. Svi znamo da danas imamo veliki problem sa stanovima i cijenama nekretnina, a mi to kroz poreznu politiku ne pratimo.

NACIONAL: Kad smo kod nekretnina, Istra je proteklih mjeseci u središtu pažnje zbog rušenja bespravno sagrađenih objekata, jeste li zadovoljni što je država napokon reagirala nakon što su dugo slane molbe lokalnih istarskih čelnika?

Prije svega bih rekao da problem bespravne gradnje nije najveći u Istri, nego da smo mi prvi počeli o tome govoriti. Isto tako, u Istri je i najveći pritisak na prostor zbog razvijenog turizma i kvalitete života pa je i prinos od iznajmljivanja veći. Treba naglasiti da je i u samoj Istri vidljiva razlika između obale i unutrašnjosti pa je i u unutrašnjosti puno manje takvih objekata. Meni je drago da su istarski lokalni čelnici, uz pomoć Županije, napravili pritisak i da je taj pritisak rezultirao reakcijom države. Mi od 2016. upozoravamo, ove smo godine pokrenuli inicijativu i stranicu bespravnagradnja.hr, predložili smo i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji i sada se napokon nešto pokrenulo i vidjet ćemo kako će se to nastaviti. Mi imamo sustavni problem i prijedlog IDS-a je da se cijela problematika spusti na lokalnu razinu, odnosno na županije, gradove i općine. U tom slučaju bi se moglo puno brže reagirati, a isto tako bi se i puno brže moglo zaključiti tko nije reagirao i tko je odgovoran za propuste.

NACIONAL: I sama bespravna gradnja direktno je povezana s turizmom, odnosno, s pokušajem brze zarade. Ovih dana u Istri boravi oko 160 tisuća gostiju, a vrhunac sezone tek je pred nama. Koliko još Istra ima prostora za napredak u turizmu, pogotovo kada je u pitanju broj gostiju?

Puno prostora za napredak ima u financijskom smislu i u produljenju sezone. Kada je u pitanju broj gostiju, mislim da smo u blizu maksimuma kada su u pitanju druga polovica lipnja, srpanj i kolovoz. Dakle, više turista da, ali ne na vrhuncu sezone, jer osim što trpi naša infrastruktura, trpe i naši građani. I oni koji se bave turizmom i oni koji se ne bave turizmom. Međutim, trpi i naš način života, a baš je naš način života jedan od glavnih razloga zašto turisti dolaze u Istru. Ne dolaze samo zbog sunca i mora, već i zbog jedne kompletne usluge i doživljaja, da tako kažem zbog dobre istarske priče, a svi mi smo puno truda uložili da se ta priča razvije i da postane prepoznata na turističkom tržištu.

NACIONAL: Može li sve ovo o čemu smo razgovarali pomoći IDS-u da vrati dio onoga što je izgubljeno na proteklim lokalnim izborima, a tu prije svega mislim na Pulu, sigurno vam je povratak na vlast u najvećem istarskom gradu jedan od glavnih ciljeva?

Sigurno da nam je to jedan od glavnih ciljeva, ne samo zato što je u Puli izgubio IDS, već zato što je sada svima jasno da su u Puli izgubili građani Pule. Vidimo da nakon dvije godine vlasti aktualnog gradonačelnika nije realizirano gotovo ništa od onog što je obećano. Puno vremena bi nam trebalo da nabrojimo ono što je obećano, a jako malo vremena da nabrojimo ono što je realizirano. Osim toga, od onog što je realizirano većina je projekata naslijeđena od prošle, IDS-ove vlasti. Mislim da smo dobro upravljali Pulom i da smo stvorili uvjete da život u Puli bude kvalitetan. Kao što sam rekao, puno projekata smo ostavili ovoj vlasti za realizaciju, poput nedavno otvorenog Malog rimskog kazališta, dok su neki poput nogometnog kampusa NK Istre propali. Nadam se da će nas u iduće dvije godine gradonačelnik Zoričić iznenaditi tako da realizira neke od najavljenih projekata.