Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, za ZgNews govori o ulozi zagrebačkih obrtnika u obnovi Zagreba nakon potresa, zašto su porasle cijene njihovih usluga te kako se obraniti od lažnih majstora

Godinu dana nakon što je preuzeo mandat predsjednika Hrvatske obrtničke komore, Dalibor Kratohvil za ZgNews govori o ulozi zagrebačkih obrtnika u obnovi Zagreba nakon potresa, zašto su porasle cijene njihovih usluga te kako se obraniti od lažnih majstora. Ističe kako su tradicijski obrti srca i duše centra grada i da se prazni prostori u vlasništvu grada moraju što prije obrtnicima dati u zakup po povlaštenim cijenama. Osvrće se i na nedavni rasistički istup bivšeg predsjednika Ceha ugostitelja Franza Letica vezan za strane radnike te na potrebu pojačanih nadzora u cilju suzbijanja sive ekonomije i obavljanja neregistrirane obrtničke djelatnosti.

ZgNews: Prema informacijama koje smo dobili od obrtnika i građana, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa pojavio se veliki broj novih obrtnika iz sektora građevine, a dio njih želi iskoristiti priliku i zaraditi bez obzira na to znaju li ili ne znaju raditi te poslove. Naprosto je riječ o prevarantima, što dodatno osiromašuje ljude, a o kvaliteti i posljedicama takvog rada da i ne govorimo. Jeste li upoznati s ovim slučajevima i što poduzimate kako biste vratili povjerenje u obrtnike i obrtništvo?

Ni na koji način to ne bih doveo u pitanje povjerenje u hrvatske obrtnike, baš suprotno. Majstorski ispit jamstvo je kvalitete hrvatskih obrtnika te su u najvećem broju upravo obrtnici ti koji imaju znanje, iskustvo i kvalitetu. I tijekom ove godine smo u nekoliko navrata putem priopćenja za medije upozoravali na pojavu tzv. lažnih majstora i dali uputu građanima kako da odaberu najbolje. Prije sklapanja posla potrebno je zatražiti i potvrditi samu ponudu izdanu od izvođača radova ili usluga, na kojoj je moguće vidjeti na koji način je registriran budući izvođač radova – ako je obrtnik, za obavljanje velikog broja djelatnosti morao je položiti majstorski ispit, najveći stupanj obrtničkog obrazovanja. Za manji broj djelatnosti potrebna je odgovarajuća srednja škola ili položen ispit o stručnoj osposobljenosti. Svoga budućeg izvođača radova moguće je provjeriti putem Obrtnog registra, koji sadrži popis i podatke svih obrta u Hrvatskoj. Diploma o majstorskom zvanju znak je kvalitete, garantira visoku razinu stručnosti i kvalitete proizvoda i usluga koje pružaju majstori. Upravo ova činjenica ključna je za zaštitu i sigurnost potrošača. Majstorski ispit pruža dodatnu vjerodostojnost i povjerenje, što je posebice važno u područjima gdje se izravno utječe na sigurnost građana, kao što je to slučaj kod građevine, ali i elektrostruke, autostruke i mnogih drugih. Pritom vjerujem da će se mnogi složiti sa mnom – lažni majstor je najskuplji majstor.

ZgNews: Koliko su obrtnici bitni u obnovi Zagreba nakon potresa i koji su sve uzroci porasta cijena u građevinskom sektoru?

Obrtnici su se odmah uključili u obnovu grada Zagreba i bitan su čimbenik obnove. Ne samo obnove, već daju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu, riječ je o jednom od najvitalnijih i najzdravijih segmenata gospodarstva. Unatrag godinu dana ostvarujemo rast od 9,6 posto, riječ je o više od 112 tisuća obrta koji zapošljavaju gotovo 214 tisuća ljudi. Kada govorimo o cijenama u građevinskom sektoru, one su rasle iz istih razloga kao i u drugima – riječ je o rastu ulaznih troškova, porastu cijena materijala i radne snage, ali i povećanoj potražnji te smanjenoj ponudi s obzirom na nedostatak radne snage i obnovu koja se odvija u više krajeva Hrvatske.

ZgNews: Zagreb se diči velikim brojem turista, posebice u vrijeme Adventa, a vrvi praznim, zapuštenim i ruiniranim lokalima koje su obrtnici koristili desetljećima pa čak i generacijama i iz njih su iseljeni. Ti su lokali danas postali ruglo grada, o njima godinama nitko ne brine, gubi se mnogo novca i mnogi su obrti zbog toga nestali. Dio tih lokala je u vlasništvu grada ili države, što Komora poduzima kako bi oni opet postali dio tradicije i urbanog identiteta Grada Zagreba?

Tradicijski obrti srca su i duše užih dijelova gradova, važan dio njihove vizure, ali i važan dio našeg naslijeđa u svakom smislu. Na razini sustava aktivno radimo na tom pitanju, a Obrtnička komora Zagreb napravila je katalog praznih prostora u centru grada Zagreba koji je predala prije mjesec dana na zadnjem sastanku na tu temu s gradonačelnikom Tomaševićem. Konstatirano je da je većina praznih prostora privatno vlasništvo te je dogovoreno da se prazni prostori u vlasništvu grada što prije stave u zakup, a za te prostore zatražena je i povlaštena cijena najma za tradicijske i umjetničke obrte te za one koji se bave deficitarnim zanimanjima.

ZgNews: Predsjednik Ceha ugostitelja Franz Letica podnio je ostavku zbog rasističke izjave o stranim radnicima, “da je činjenica kako svima nama nije ugodno vidjeti zamotane strance na ulici, drugih kultura.” Letica se ispričao zbog ove izjave nazvavši je nespretnom, kako komentirate ovu izjavu, je li ona stvarno nespretno izrečena?

To nije stav Hrvatske obrtničke komore, a ni Franza Letice, kako je i istaknuo u medijskim istupima i ostavci. Taj čin pokazuje koliko on, kao i svi čelni ljudi Komore, shvaćaju ozbiljno svoju odgovornost i izrečenu riječ u ime hrvatskih obrtnika, u njegovu slučaju ugostitelja. Mogu samo još jednom ustvrditi i naglasiti ono što smo komunicirali svakom mogućom prilikom – Hrvatska obrtnička komora protivi se svakoj diskriminaciji na temelju roda, spola, etničkog porijekla te religijskog opredjeljenja, a normalno funkcioniranje hrvatskog obrtništva uvelike ovisi o inozemnoj radnoj snazi. Na svima nama je dužnost i obaveza stvoriti sustav koji će svakom pojedincu omogućiti bržu integraciju u društvo i poslovni sustav.

ZgNews: Ističete kako je jedan od dugoročnih problema obrtništva siva ekonomija, gdje nelojalna konkurencija ugrožava legalno poslovanje registriranim obrtnicima, a šteti i državnom proračunu. Ali kad je riječ i o registriranim obrtnicima, često svjedočimo situacijama da nude dvije vrste usluga – skuplju ako tražite račun i nešto jeftiniju ako radove izvode bez izdavanja računa, ili pružaju bilo koju drugu uslugu. Zašto se tolerira ovakva praksa i kako je iskorijeniti?

Pojedinačne primjere ne bih nazvao praksom, ne možemo ulaziti niti uređivati pojedinačne poslovne dogovore između pružatelja i korisnika usluge, no u svakom slučaju mogu ustvrditi da su većina hrvatskih obrtnika legalisti koji svoj posao rade predano i kvalitetno. Naravno da ćemo se nastaviti zalagati za borbu protiv sive ekonomije i obavljanja neregistrirane djelatnosti te za pojačane nadzore u cilju njihova suzbijanja – riječ je o šteti za hrvatsko obrtništvo i šteti za hrvatsku državu.