Predsjednička kandidatkinja Možemo Ivana Kekin novoj je ministrici zdravstva Ireni Hrstić uputila šest zahtjeva za spas javnog zdravstvenog sustava, poželjela joj je sreću, no i ustvrdila kako je ‘poznavajući HDZ teško očekivati da će imati odriješene ruke raditi u javnom interesu’.
“Ukoliko doista misli zaustaviti propadanje javnog zdravstvenog sustava, nova ministrica zdravstva Irena Hrstić trebala bi ispuniti šest zadataka“, istaknula je dr. sc. Ivana Kekin, dr. med., predsjednička kandidatkinja stranke Možemo!
“Sustav kojeg ministrica Hrstić preuzima godinama je strateški uništavan kako bi na njegovoj disfunkcionalnosti mogli parazitirati HDZ-u bliski pojedinci i mafija. Poznavajući način na koji HDZ djeluje, teško je očekivati da će nova ministrica baš imati odriješene ruke raditi u javnom interesu, no želim joj svu sreću”, istaknula je Kekin.
Ovo je šest zahtjeva za ministricu koji su nužni da se ispune u najkraćem roku kako bi se spriječilo daljnje propadanje javnozdravstvenog sustava.
1. Konkretni plan i rokovi nabave nužnih dijagnostičkih i terapijskih uređaja za potrebe javnozdravstvenog sustava
“Pojedinim privatnim poliklinikama desetljećima se preplaćuju pretrage i postupci jer se u javnom zdravstvu ne mogu obavljati jer odgovorni ne žele kupiti aparate, pa smo tako platili ugrubo 1,3 milijarde kuna Medikolu za pretragu PET CT unatoč tome što su se četiri aparata koliko je potrebno sveukupno hrvatskom zdravstvu mogla kupiti za 60 milijuna kuna. Radiochirurgiji samo ove godine isplaćujemo 22 milijuna eura za postupke na aparatu koji košta 10 milijuna eura”, utvrdila je Kekin.
Potrebno je u najkraćem roku osuvremeniti i međusobno uskladiti zastarjelu, nefunkcionalnu i nekompatabilnu opremu po našim onkologijama koja se kvari pa se zbog toga za život važne terapije odgađaju, kako bi se terapije za onkološke bolesti mogle odvijati nesmetano i u skladu sa smjernicama i planovima liječenja.
“Od ministrice očekujem jasan plan i vremenski okvir u kojem će se u javnom zdravstvenom sustavu osigurati nužna oprema kako bi se prekinule prakse monopolskih ugovora od kojih neki traju dulje od 15 godina”, ističe Kekin.
2. Na upravljačkim pozicijama u javnozdravstvenom sustavu – od najviših ravnateljskih do najnižih voditelja odjela 2 ne mogu biti birani ljudi koji su vlasnici ili rade u privatnim u poliklinikama ili imaju direktnu korist od privatne poliklinike jer je ista u vlasništvu njihovih članova obitelji.
“Iako se prema važećem zakonu za vrijeme obnašanja nekih od upravljačkih dužnosti ne može biti vlasnik privatne zdravstvene ustanove, iz nedavnih smo primjera uhićenih upravljača vidjeli kako se ta zakonska odredba izvrdava prebacivanjem vlasništva na članove obitelji – pa tako članovi obitelj Rotim imaju četiri privatne poliklinike, a supruga ravnatelja Roića je vlasnica najveće dječje privatne poliklinike”, rekla je Kekin.
“Takav sukob interesa ne može se tolerirati te je nužno da na svim rukovodećim pozicijama u javnom sektoru budu ljudi koji nemaju doslovno nikakve financijske koristi od privatnog sektora”, istaknula je. “Od ministrice očekujem da zakonskim izmjenama zaustavi ovaj nedopustivi sukob interesa kojeg je važeći zakon omogućava”.
3. Transparentnost u odnosima između liječnika i farmaceutskih kompanija
“Financijski odnosi liječnika s farmaceutskim kompanijama mogu utjecati na propisivanje lijekova, što potencijalno dovodi do nepotrebnih ili skupljih terapija, a trenutno imamo situaciju da upravo ona stručna društva koja dobivaju najviše novca od farmaceutskih firmi su stručna društva koja preporučuju HZZO-u koji od vrlo skupih lijekova idu na liste HZZO-a.
Po uzoru na zemlje poput Engleske i Francuske potrebno je osnovati javni registar koji bi pratio sve financijske i nefinancijske beneficije koje farmaceutske kompanije pružaju liječnicima, bolnicama, stručnim društvima i drugim zdravstvenim organizacijama.
“Od ministrice očekujem da osigura zakonsku regulativu koja obvezuje farmaceutske kompanije i liječnike na prijavu svih oblika suradnje”.
4. Rješavanje lista čekanja u javnozdravstvenom sustavu
“Iz godine u godinu drastično raste broj usluga koje HZZO ugovara s privatnim poliklinikama radi rješavanja lista čekanja, a da se uopće ulazi u uzroke nastanka lista čekanja”, rekla je Kekin. “Postupke u privatnim poliklinikama u velikoj mjeri obavljaju ih upravo liječnici zaposleni u javnom sektoru koji honorarno rade u privatnim poliklinikama”.
“Nema razloga da se liječnicima zaposlenim u javnozdravstvenom sustavu ne omogući da van radnog vremena, za dodatni konkurentni honorar, ali i druge beneficije, taj isti posao obavljaju unutar svoje bolničke ustanove. Na taj bi se način spriječio odljev sredstava u privatne poliklinike i njihovo bogaćenje i osnaživanje, na račun javnog zdravstvenog sektora koji u narednom koraku ostaje bez novca, bez pacijenata, potom bez radnika i zapravo postaje još nedostupniji i nesposobniji nositi se s listama čekanja”.
5. Veće vrednovanje rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
U sustavu obiteljske medicine u Hrvatskoj trenutno nedostaje 270 liječnika. U idućih pet godina 40 posto populacije u Hrvatskoj će ostati bez svog temeljnog liječnika, to je milijun i pol ljudi.
“Održivo rješavanje listi čekanja moguće je jedino kroz jačanje primarne zdravstvene zaštite, Udruge liječnika obiteljske medicine godinama upozoravaju na katastrofalno stanje i ogorčene su maćehinskim odnosom dosadašnjih ministara zdravstva prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, rekla je Kekin.
“Od nove ministrice očekujem povećanje ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu – udruge liječnika su dale konkretne i vrlo realne prijedloge za privlačenje liječnika u ovu ključnu granu zdravstva. Treba im povećati plaćanje usluga koje obavljaju, smanjiti normative i rasteretiti administrativnog posla”, dodala je.
6. Osiguravanje skrbi za reproduktivno zdravlje žena
U Hrvatskoj 300 tisuća žena nema svog primarnog ginekologa, i ne može jednom godišnje, bez izdvajanja velikih novaca za privatni pregled, napraviti preventivni test kod ginekologa.
“Od ministrice očekujem da na razini primarne zaštite i prevencije svakoj građanki ove zemlje osigura pristup godišnjem ginekološkom pregledu i papa testu, da osigura siguran i dostupan i besplatan pobačaj u svim hrvatskim regijama i da osigura subvencioniranu kontracepciju za mlade, jer prevencija je ključ zdravlja, a dostupnom kontracepcijom čuvamo spolno zdravlje i spriječavamo neželjene trudnoće“, poručila je zaključno.
Komentari