DAF 600, prvi automobil nizozemske marke, predstavljen je 7. veljače 1958. na salonu u Amsterdamu

DAF 600, dug 3607 mm, širok 1448 mm i visok 1372 mm, mase 640 kg, pokretao se zrakom hlađenim 2-cilindarskim bokser motorom obujma 590 ccm i snage 21 KS, postizao je 90 km/h i trošio 7-8 litara, a zanimljiv je jer prvi za prijenos snage ugradio CVT (Continuously Variable Transmission). Time je Hubert van Doorne ostvario dječački san o proizvodnji vlastitog automobila, a i Nizozemska je napokon dobila svoju prvu i jedinu velikoserijsku marku u povijesti automobila, pored nekoliko maloserijskih proizvođača.

DAF je postao prilično popularan, no mala je tvornica bez dostatnih razvojnih sredstava teško mogla dugo samostalno opstati na tržištu, te ih je sredinom 1970-ih kupio i ubrzo asimilirao Volvo. Nisu to baš bili jako dobri automobili, ali ih je Variomatic sustav automatskog kontinuiranog mjenjača bez fiksnih stupnjeva prijenosa činio tehnološki iznimno zanimljivima.

Često se pogrešno misli kako je to prvo korištenje takvog koncepta, no zapravo je britanska tvrtka Clyno još dvadesetih proizvodila automobile sa sličnim rješenjem. Kod nas su ih zbog jednostavnosti korištenja uglavnom vozili invalidi, no u matičnoj su zemlji imali mnogo širu ulogu.

Ondje su, zapravo, i najbolje funkcionirali: kombinacija anemičnih, slabih motora i bestupanjskog, lijenog mjenjača još je koliko-toliko bila podesna u ravnici, no uzbrdice su nerijetko bile nerješiv problem za prijenos snage s impregniranim gumenim remenima. Stoga su brdovitim dijelovima Europe vlasnici DAF automobila nerijetko bili razočarani time.

Snaga mu je sljedeće godine povećana na 22 KS pa je uz unaprijeđeni CVT mogao potegnuti 95 km/h. Zbog pritužbi na manjak snage, 1961. je predstavljen DAF 750, ojačan na 30 KS, te je mogao potegnuti 105 km/h. Prvi nizozemski automobil koji je počeo stizati na naše ceste bio je DAF 33 iz 1967.

Princip rada CVT-a:

Zanimljiv prijenosni mehanizam nije trebao imati diferencijal, jer su diferenciranje brzina vrtnje na lijevo i desno pogonsko vratilo obavljali kontinuirani remenski prijenosnici (lijevi i desni). Umjesto završnog reduktora u sklopu diferencijala ugrađeni su reduktori na pogonskim vratilima.

Oba prednja varijatorska elementa, koja su mijenjala (smanjivala i povećavala) pogonski remenski promjer, a time i prijenosni omjer, inercijskim i podtlačnim mehanizmom, nalaze se na istom vratilu, na kojeg su preko središnjeg ozubljenog dijela, spojena dva tanjurasta zupčanika, koja se mogu pomicati aksijalno, po ozubljenju na prvom vratilu CVT-a.

Ulazno vratilo, koje dovodi snagu od motora završava sa stožastim zupčanikom. U zahvatu je samo jedan (lijevi ili desni) tanjurasti zupčanik te se njihovim aksijalnim pomicanjem po ozubljenju (spajanjem lijevog ili desnog na prvo vratilo CVT-a) osigurava vrtnja u jednom ili drugom (nasuprotnom) smjeru te vožnja naprijed ili unazad (rikverc).

Koji je automobil prvi ugradio daljinsko centralno? Renault Fuego iz 1982.!

Koji je prvi automobil s klima uređajem? Packard 180 Touring Sedan iz 1939.! 

Koji je prvi automobil s dizelskim motorom? Mercedes-Benz 260 D iz 1936.!

Koji je prvi automobil sa serijskim zračnim jastukom? Američki Oldsmobile Toronado iz 1973.!

Koji je prvi automobil s disk kočnicama? Američki Tucker 48 iz 1947.

Koji je prvi automobil ugradio sigurnosni pojas? Volvo PV 544 iz 1959.

Koji je automobil prvi imao zupčasti remen? Njemački Glas S 1004 Coupe iz 1962.

Koji je prvi automobil sa sustavom Start-Stop? Volkswagen Passat Formel E iz 1981.

Koji je automobil prvi imao elektropokretač? Cadillac Model Thirty iz 1912.

Koji je automobil prvi imao volan? Panhard et Levassor 4hp iz 1894.

Koji je prvi automobil s automatskim mjenjačem? Oldsmobile Custom 8 Cruiser iz 1939.

Koji je prvi automobil sa servouređajem volana? Američki Chrysler Imperial iz 1951.