Osim što rat u Ukrajini ne jenjava, dok je Putin godišnjicu pripajanja okupiranih ukrajinskih regija proglasio nacionalnim praznikom, raste otpor među zapadnim saveznicima daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini.

U međuvremenu Hrvatska jača svoju zračnu obranu, pa je u tu svrhu u ponedjeljak u Francuskoj održana svečana ceremonija primopredaje prvog od 12 naručenih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, između Republike Francuske i Republike Hrvatske, kojoj je nazočio ministar obrane Mario Banožić i ministar branitelja Tomo Medved, kao i načelnik Glavnog stožera oružanih snaga Robert Hranj.

I dok predsjednik Republike Zoran Milanović ne skriva skepsu oko svrsishodnosti i isplativosti kupnje aviona starih više od 10 godina, opozicija kritizira Vladu zbog nedovoljnog ulaganja u protuzračnu obranu, odnosno u sustave kontrole zračnog prostora.

Profesor Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern u Zagrebu, bivši savjetnik predsjednika Republike  za obranu predsjednika Republike Stipe Mesića bio je “Gost dana” Radio Nacionala u utorak.

Kako komentirate primopredaju prvog Rafala – je li kupnja rabljenih francuskih borbenih aviona bila najpametnija odlukam, upitan je Cvrtila na početku.

“Svakako je dobra vijest da je Republika Hrvatska ušla u posao nabave borbenih zrakopolova, s obzirom na to da je još 2006. godine, kada je napravljen razvojni plan Oružanih snaga, bilo predviđena modernizacija. Tada je bilo jasno, a danas je posve jasno da RH s MIG-ovima više nema kapaciteta za zaštitu i kontrolu svog zračnog prostora”, rekao je Cvrtila.

MORH/ F. Klen

Ovo je, dodaje, odluka koja je dobra u smislu modernizacije naših zračnih snaga. “Odluka koja će, u svakom slučaju, pridonijeti onim kapacitetima koje jedna država mora imati što se tiče zračnog prostora”, navodi i nastavlja:

“Republika Hrvatska u međuvremenu nije učinila ništa što se tiče modernizacije, nije ništa ni napravila vezano uz stupnjevanje obuke tako da naši piloti odmah skaču u moderne zrakoplove. To je ogroman skok kao da ste iz fiće, starog 30 godina, uletjeli u moderan Mercedes i to nešto što je zahtjevno za državu”.

“Tu se postavlja pitanje i o transparentnosti cijelog procesa. Mi i dalje ne znamo koliko će to koštati. Predsjednik kaže milijardu i pol s PDV-om, podaci koji dolaze iz Ministarstva govore da će biti oko milijardu i 200 milijuna… To je primjer kako se rade velike vojne nabave, a nije prvi put da nema transparentnosti u cijelom tom procesu pa onda ostaje sumnja da je u tom procesu bilo nekog pogodovanja francuskom proizvođaču u odnosu na druge, koji su također bili u cijelom tom procesu”, pojašnjava.

Je li to imalo neke veze sa Schengenom, upitan je Cvrtila. “Mislim da to nije imalo veze sa Schengenom i – naravno – nikad nećemo saznati je li bilo nekih političkih dogovora kao nekakva vrsta političke trgovine ne samo za Schengen, nego i za neke druge stvari u okviru Europske unije. To samo pretpostavljati i nagađati, no teško je da ćemo doći do zaključka”.

“Francuska se nije protivila Schengenu, znamo koje države su imale određenih dvojbi, ali to je riješeno na političkom planu bez neke političke trgovine.

Ostatak gostovanja možete možete preslušati u nastavku…