Vlatko Cvrtila, nekadašnji savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost predsjednika Mesića, a danas rektor na privatnom zagrebačkom sveučilištu VERN, u velikom intervjuu za Nacional komentirao je situaciju u Ukrajini, međunarodne odnose, kao i neizvjesnu budućnost koja će se, zbog rata u Ukrajini, preliti na čitav svijet.

Između ostalog, Cvrtila, sveučilišni profesor i politolog specijaliziran za sigurnosna pitanja, kazao je kako je ruski predsjednik Vladimir Putin računao na nejedinstvo Zapada, što se u konačnici, barem za sada, nije dogodilo. No, u tome vidi Ameriku kao važnog faktora očuvanja stabilnosti u međusobnim odnosima zemalja Zapada.

“Nejedinstvo se nije dogodilo, dobrim dijelom zbog pravovremenog djelovanja SAD-a, ali kako bude rat odmicao, nejedinstvo će biti sve veće. Kao što vidimo, najnovije sankcije koje su uključivale energente, podijelile su EU i uključile neke kompromise koji Rusiji više koriste nego štete. Kad već nije uspio u početnom dijelu sukoba podijeliti EU, Putinu je jasno da će dugotrajni sukob izazvati s vremenom dublje podjele na Zapadu. Računa s tim da će javnost vršiti sve veći pritisak na političke aktere kako se ekonomska situacija u nekim državama EU-a bude pogoršavala. Posljedice će biti visoka inflacija, recesija, gubitak radnih mjesta, socijalni nemiri, možda i promjene političkih paradigmi, odnosno dolazak na vlast onih koji će imati drugačije mišljenje o tom ratu i odnosu prema Rusiji. Rat se neće zaustaviti tako da netko prisili Ukrajinu da pregovara s Putinom i potpiše nešto što opet neće biti u stanju ispuniti. Dugotrajnost sukoba strategija je Rusije, a situacija se može promijeniti samo tako da Rusija promijeni svoje geopolitičke ambicije. Je li to moguće? Teško, i to neovisno o eventualnom mogućem odlasku Putina s političke pozornice”, rekao je Cvrtila.

Dodao je i kako je Putin jako puno naučio iz propasti Sovjetskog Saveza jer se to, kaže, nije dogodilo iz političkih, nego iz ekonomskih razloga.

“Očekivalo se da će sankcije uništiti rusko gospodarstvo. Točno je da će Rusija dugoročno biti siromašnija, ali neće doći do njenog pucanja. Rusija se dobro pripremila. Rusi su nakon Krima, kada su im prvi put uvedene sankcije, uspjeli vratiti svoj međunarodni dug pa su danas među najmanje zaduženim zemljama kod zapadnih banaka. Nagomilali su devizne pričuve i zlatne rezerve. Imaju, dakle, ekonomsku, kao i vojnu osnovicu za vođenje dugotrajnoga rata. Zato mislim da nije realno očekivati da će se u kratkom vremenu nešto promijeniti uvođenjem sankcija Rusiji i davanjem oružja Ukrajini.

Iako se slaže da je na djelu iscrtavanje novog međunarodnog poretka u odnosu na poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, kaže kako se stari međunarodni poredak nije raspao invazijom na Ukrajinu već da se to dogodilo 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim.

“Rusi se danas pozivaju na neovisnost Kosova kao pravnu osnovu za samostalnost, a potom i aneksiju Krima. Ruska politika, međutim, u ovom slučaju skače sama sebi u usta. U međuvremenu Kremlj je osporavao pravo Kosova na samostalnost, a sada se poziva na taj primjer kao ključni argument nakon aneksije Krima. Vladimir Putin je rekao da je pročitao sve dokumente i pravne interpretacije kosovskog slučaja i da upravo na kosovskom slučaju postoji opravdanje za ono što se dogodilo na Krimu, ali i u Donbasu na istoku Ukrajine. Globalni poredak nakon hladnog rata bio je obilježen globalnim geopolitičkim, ali i ekonomskim i trgovinskim interesima velikih i malih država. Mi sada imamo visoku razinu geopolitičkog suparništva među velikim silama koje lako može prerasti u otvorena neprijateljstva, što znači visoku razinu konfliktnih potencijala u svijetu. A takvi uvjeti ne odgovaraju globalizaciji i globalnoj trgovini. Razdoblje ugodne geopolitičke i gospodarske trgovine je iza nas”, zaključuje Cvrtila.

CIJELI INTERVJU PROČITAJTE U NOVOM BROJU NACIONALA