Stanje na ratištu u Ukrajini i posljednje događaje koji dramatično utječu i na međunarodne odnose analizirao je stručnjak za vanjsku politiku Vlatko Cvrtila. 

Čelnici EU-a danas su dogovorili smanjenje uvoza ruske nafte za 90% posto do kraja godine, Cvrtila kaže da je to zadovoljavajući i jedini moguć kompromis s obzirom na to da su početkom svibnja najavljene sankcije na uvoz ruske nafte.

“Sada smo na početku 6. mjeseca kada je postignut tek politički dogovor. Sada moramo vidjeti kako će se to operacionalizirati. To je jedini mogući kompromis, obzirom na to da su u njega ugrađeni određeni strahovi, prvenstveno Mađarske, Češke i Slovačke koje ovise o uvozu naftovodima, a ostatku EU-a, koji uvozi naftovodima će prekinuti jer imaju izlaz na more i mogu koristiti onu naftu koja postoji na svjetskim tržištima”, objasnio je Cvrtila u Dnevniku HRT-a. 


Viktor Orban bio je najtvrđi orah u ovim pregovorima. Cvrtila kaže da je dobio ono što je na početku tražio.

“Upozoravao je da je njegova situacija različita od situacija drugih država. Naravno da je tu bila i određena doza recimo, bliskosti koju ima preko različitih vrsta energetskog biznisa s Rusijom, tu su i nuklearna energija, plinovod i nafta i on sigurno od toga ima velike koristi”, dodao je.

Objasnio je da nafta i plin koji dolaze naftovodom su daleko jeftiniji od onoga što plaćaju druge europske države.

“U tom smislu on je dobio, ali kao što je najavljeno, to će biti jedna vrsta tranzicijskog perioda i u nekom trenutku će nafta prestati dolaziti i u Mađarsku, ali i u druge države. Takva je, na kraju krajeva, odluka EU-a, da se dugoročno EU u potpunosti odcijepi od ruskih energenata na europskom tržištu”, rekao je.

Koliko Hrvatska može profitirati?

Na pitanje koliko Hrvatska može profitirati kroz povećanje količine nafte koja bi prolazila kroz Janafove naftovode, Cvrtila je rekao da će Janaf imati veću zaradu, što je apsolutno dobro.

“Puno je veća korist da će Hrvatska konačno koristiti geoprometni, geostrateški i geopolitički promet koji ima svoju vrijednost jer je spojnica istoka, zapada, sjevera i juga Europe. Mi to nikada do sada nismo iskoristili”, rekao je Cvrtila.

Postoje, dodao je, velike mogućnosti i sada dolazimo u središte energetske diverzifikacije EU-a i postajemo vrlo bitan prostor koji će omogućavati opskrbu onim državama u srednjoj Europi koje nemaju izlaz na more.

Naglasio je da u cijenama energenata postoji jako puno neizvjesnosti, odnosno straha što će biti na jesen, kada se govori o plinu: hoće li skladišta biti popunjena, hoćemo li imati dovoljno plina…

Cijene goriva

Cvrtila se osvrnuo i na cijene goriva koje rastu, rekao je da je to zbog kalkulacija.

“Polako se to tržište strukturira odlukama EU-a i vrlo vjerojatno se situacija, što se tiče cijena goriva, može stabilizirati. Nekakvi novi iznenadni šokovi će vjerojatno imati manjeg utjecaja na cijenu, ali ćemo u jednom trenutku doći do vrlo visoke cijene goriva”, smatra.

Ima i Vlada, dodao je, jedan prostor za manevar.

“Već i jesu u jednom kratkom periodu intervenirali, sigurno će morati još”, rekao je.

“Rusija je očito naučila lekciju”

Na bojnom polju Rusi malo-pomalo zauzimaju teritorij regije Donbas. S druge strane, ukrajinski predsjednik Zelenski očekuje značajne količine oružja koje bi promijenile tijek rata. Cvrtila kaže da je Rusija očito naučila lekciju, obzirom na ratnu strategiju koju sada primjenjuje.

“Oni više ne raspršuju snage na velikom frontu, nego idu koncentrirano prema strateškim mjestima s velikim snagama. Osvajaju praktički kilometar po kilometar, pri tome troše jako puno sredstava i ljudstva, ali u ovome trenutku oni imaju određene uspjehe na onim točkama koje su im dosta bitne da dođu do posjeda kompletnog prostora dviju odmetnutih regija u njihovim administrativnim granicama”, rekao je.

Pomoć Zapada

Što se tiče pomoći Zapada, Cvrtila kaže da je sadašnja pomoć dovoljna u obrambene svrhe, no davanje dugoročnog ofenzivnog oružja koje bi Ukrajini omogućilo eventualno protuudar i povlačenje ruske vojske je nemoguće.

“Bez obzira na to kakvo bi oružje došlo, vi da bi pripremili vojsku za velike ofenzivne operacije, a morate voditi računa da ne ratujete protiv neke male države, nego vas je napala velika sila, to bi trajalo jako dugo i mislim da to nije jedna od opcija na koju Zapad računa kada pomaže Ukrajini”, dodao je.

Objasnio je kako joj pomaže da se može obraniti i da situacija na terenu ne bude u korist Rusije.

Na pitanje je li zauzimanje Donbasa iz ruske perspektive točka gdje bi se moglo ozbiljno razgovarati o primirju i sjesti za pregovarački stol, Cvrtila kaže da svi to očekuju.

“S obzirom na to da se nisu ostvarili maksimalni ciljevi koje je Putin postavio na početku, sada idu minimalno. Svi očekuju da će to biti nekakvo zadovoljenje vojnih ciljeva”, rekao je.

Rusija je jasno dala do znanja, objasnio je Cvrtila, što misli s tim teritorijem – očito da ga planiraju pripojiti Rusiji.

“Svi očekuju da počnu pregovori. To će, prije svega, donijeti neku razinu mira na onom prostoru”, dodao je.