U Zagrebu se na devet mjesta ne kose i ne obrađuju travnjaci. Nije riječ o problemima u Holdingu, već se radi o pilot projektu Cvjetne livade. Njime se nastoji pomoći oprašivačima, ponajviše divljim pčelama i muhama lebdjelicama.

Livada u Veslačkoj ulici od početka svibnja se ne obrađuje. Na njoj se pušta autohtona vegetacija, a ručno se uklanjaju invazivne vrste. Cilj je sačuvati staništa divljim oprašivačima.

“Najzastupljeniji su crvena i bijela djetelina, stolisnik, trputac, to su sve vrste koje možemo naći na travnjacima i one kao takve proizvode dosta nektara i peludi koji će pomoći tim divljim oprašivačima koji se prate na tim livadama. Prvenstveno muhe lebdjelice, solitarne pčele da imaju cijele godine stanište”, kazala je Barbara Tomičević, voditeljica projekta Cvjetne livade.

Tomašević: ‘Trava raste kao luda, od svibnja smo imali tropsku klimu’

Odgođena košnja na šest tisuća kvadrata

Ukupna površina zone odgođene košnje je nešto manja od 6 tisuća četvornih metara. Obuhvaća 9 lokacija u 6 gradskih četvrti. Travnjaci se dijele na one u režimu kratke i duge cvatnje.

“Razlika je da će se livade kratke cvatnje kositi 3-4 puta godišnje, a livade duge cvatnje 2-3 puta godišnje, znači bit će drugačiji biljni fond na njima”, pojasnila je Tomičević, javlja HRT.

Projektom se želi podignuti svijest građana o važnosti održivog gospodarenja. Struka hvali projekt.

“Time se postiže da se njima osigurava izvor hrane prije svega nektar i pelud. Evo, ja bih htio preporučiti i cvjetne trake, također im je zadatak da osiguravaju hranu kroz cijelu godinu, možda bi se tu trebalo razmisliti o određenoj smjesi sjemena”, kazao je prof. dr. sc. Dragan Bubalo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Na livadama će se u rujnu i listopadu provoditi i edukativne radionice. Pilot projekt traje do kraja listopada.