Iako je turistička sezona u Hrvatskoj u jeku, povratak na brojke iz pretpandemijske 2019. nisu ni blizu – oni najbolji imaju oko 50, maksimalno 60 posto gostiju u odnosu na vrijeme prije korone. Zbog ograničenog kretanja raste broj domaćih gostiju koji su, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u dosadašnjem dijelu godine ostvarili oko 3,7 milijuna noćenja, što je rast od 17 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Upravo domaći gosti sve više otkrivaju sve dijelove Hrvatske, posebno kontinentalne, a vrlo je popularan i tzv. crni ili mračni turizam u Sisačko-moslavačkoj županiji. Radi se o turizmu nakon prirodnih katastrofa ili velikih stradanja koji je vani iznimno popularan i financijski isplativ. Kao dio crnog turizma je i memorijalni turizam koja godišnje posjete milijuni turista i danas su neizostavna mjesta turističke ponude tih zemalja. Mjesta kao što su nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj, ukrajinski Černobil u kojem je 1986. došlo do eksplozije reaktora u nuklearnoj elektrani, japanski grad Hirošima na koju je 1945., na samom kraju Drugog svjetskog rata, bačena atomska bomba, ili pak Vukovar, grad najvećeg stradanja u Domovinskom ratu i Ground Zero, mjesto na kojem je Al-Kaida 2001. srušila dva tornja Svjetskog trgovačkog centra, tek su neke lokacije memorijalnog turizma, dijela crnog turizma koji godinama donosi veliku financijsku korist državama, ali i služi kao mjesta vođenih turističkih tura na kojima se uči o katastrofama koje su se dogodile i o lekcijama koje se iz toga moraju izvući.

Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje, želi iskoristiti potencijal mračnog turizma, dok je Ivan Celjak, župan sisačko-moslavački, tek neizravno spomenuo i postpotresni turizam kao potencijal. PHOTO: Edina Zuko/PIXSELL

Potresi koji su krajem prosinca prošle godine posve uništili Petrinju, Sisak i Glinu, gradove u Banovini, razlog su zbog kojeg sve više turista dolazi u ta područja Hrvatske, posebno u Petrinju koja privlači zbog svoje bogate povijesti. Petrinjska gradska jezgra čija gradnja seže još u daleko 3. stoljeće nove ere, u svega nekoliko sekundi potpuno je razrušena, a obnova ide jako sporo ili nikako. Potencijal postpotresnog turizma vidi i Magdalena Komes, nova gradonačelnica Petrinje. Ona za Nacional kaže:

„Svakodnevnim prolaskom kroz grad, neposredno nakon potresa, viđam goste koji dolaze, razgledavaju i fotografiraju katastrofu koja nas je zadesila. Sigurna sam da bi ti posjetitelji voljeli čuti nešto o tim ruševinama. Isto mi govori i ono malo ugostitelja koji su ostali u centru grada, da vikendima ima jako puno turista. Omogućit ćemo im turističke vodiče. S obzirom na to da sam tek prije mjesec dana preuzela upravljanje gradom, u kojem sam zatekla potpuni kaos, turizam je tek prije nekoliko dana došao na dnevni red. Razgovarali smo o potrebi organiziranja tura kroz centar grada, o kojemu imamo toliko toga za reći iz bogate petrinjske povijesti. Dosad su to bili uglavnom privatni aranžmani, ali svakako ćemo organizirati vodiče koji će posjetitelje voditi po najzanimljivijim lokacijama.“

Magdalena Komes opisala je koje će lokacije, sada potresom razrušene, turistički djelatnici grada uskoro početi pokazivati posjetiteljima u organiziranim turama. Bogato petrinjsko povijesno nasljeđe obiluje takvim mjestima:

„Svakako će to biti centar s parkom u kojem su lipe iz doba Napoleona, s glazbenim paviljonom koji je neuporabljiv, koji je okružen ruševinama kulturne baštine, starim građanskim kućama iz 18. i 19. stoljeća. Sve te zaštićene zgrade obnovit će Ministarstvo kulture i medija s replikom pročelja, ali modernim materijalima. Zatim stare zgrade osnovne i srednje škole koje su znatno oštećene, također predivna crkva u selu Gora, jedna od prvih gotičkih crkava u kontinentalnoj Hrvatskoj, minirana u Domovinskom ratu, nedavno obnovljena, a spominje se u kontekstu templara iz 13. stoljeća. U okolici su i utvrde iz doba borbi s Turcima – Klinac grad, Pecki, Ćuntić…“

Stari most u Sisku može biti jedna od lokacija u sklopu postpotresnih turističkih tura. PHOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

No prije nego što je počeo postpotresni turizam koji je sve popularniji, gradska je uprava morala neke stvari urediti. Gradonačelnica kaže:

„Ono što smo najprije pokrenuli nakon preuzimanja upravljanja gradom jest ubrzano uklanjanje opasnih objekata, kako bismo do početka školske godine omogućili sigurne prolaze za učenike i roditelje. Idemo u modularnu dogradnju dječjeg vrtića iz donacija koje još uvijek trebamo, kako bismo upisali svu djecu, da nam obitelji ne odlaze iz grada. Pokrenuta je obnova ‘zelenih’ kuća, ali smatram da to mora ići brže i vjerujem da hoće. U narednim ćemo mjesecima sanirati i neke od gradskih cesta, a kreće i nastavak projekta aglomeracije koji mora biti završen do 2023. Pokrenut ćemo i turizam, ali osim o potresu imamo puno toga reći o Petrinji, koja je status slobodnog kraljevskog grada stekla davne 1240. godine.“

Za razliku od gradonačelnice Petrinje koja je prepoznala potencijal ovakvog turizma i potvrdila da je interes turista sve veći, niti Ivan Celjak, župan sisačko-moslavački, ni Ingrid Padjen Đurić, direktorica Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije, nisu službeno htjeli potvrditi da u tu županiju turisti dolaze i zbog crnog turizma. Razloga za to nema, jer svakako bi se ti potencijali trebali iskoristiti, posebno zato što bi gradovi, općine, cijela županija, od organiziranih vođenih tura kakve najavljuje gradonačelnica Magdalena Komes, mogle imati konkretnu financijsku korist. Ovako, kad je sve u privatnom aranžmanu, novac odlazi upravo u ruke privatnim organizatorima. No nije samo postpotresni turizam interesantan gostima koji posjete Sisačko-moslavačku županiju, već je taj kraj posljednjih godinu, dvije iznimno atraktivan i brojke posjeta rastu.

Ingrid Padjen Đurić, direktorica Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije, rekla je:

„Sisačko-moslavačka županija je 2019. dosegnula brojku od 150.000 noćenja, što je za kontinentalnu županiju izuzetno dobar rezultat. Županija ulaže u razvoj novih turističkih proizvoda, radi se na edukaciji, prate trendovi i usprkos brojnim izazovima poput pandemije i potresa – polako se turisti vraćaju, prvenstveno iz Hrvatske u obliku izletničkog turizma, jednodnevnih posjeta, a kada se pandemija smiri – vratit će nam se i naši tradicionalni gosti iz Njemačke, Italije, Slovenije i Poljske. Dok se pandemija potpuno ne stavi pod kontrolu, pretpostavka je da će na tržištu biti veća potražnja za onim vrstama turističkih proizvoda i smještajnih objekata u kojima je lakše održavati distancu i u kojima se najlakše pridržavati propisanih mjera higijensko-epidemiološke zaštite. Tu naša županija ima što za ponuditi – dobru epidemiološku situaciju, mir i tišinu u prirodom okruženim smještajnim objektima poput Moslavačke priče, Repušničke kleti, Korablje Tišinić, Mlinskog kamena te uživanje u gastro delicijama poput šarana na rašlje i kapljice dobrog škrleta. Pandemija koja je posljedica širenja koronavirusa stvara posve nove prilike za razvoj turističkih aktivnosti i proizvoda u postpandemijskom dobu koje je potrebno sagledati iz druge perspektive. Nove prilike odnose se na razvoj seoskog turizma, odnosno ruralnog turizma koji nema obilježja masovnosti, što u uvjetima epidemioloških izazova čini veliku komparativnu prednost. S druge pak strane, strategije i taktike komuniciranja, ali i svakodnevne komunikacijske aktivnosti treba sagledati u sasvim novom svjetlu. Nova komunikacija u turizmu pomaknula je percepciju doživljaja na osjećaj sigurnosti i povjerenja. Upravo zato, pojačano se radi na edukaciji svih dionika.“

Ingrid Padjen Đurić kaže da turist, dolaskom u Sisačko-moslavačku županiju, dotiče Moslavinu, Posavinu, Pounje, Slavoniju, Pokuplje, Turopolje, Banovinu i Kordun. Istaknula je i najveće turističke adute županije koji privlače najveći dio turista:

„Duga urbana naseljenost i izvanredan smještaj na dodiru triju rijeka Save, Kupe i Odre, učinili su Sisak vrlo važnim gradom u povijesti Hrvata. Tvrđava Stari grad poznata je po veličanstvenoj pobjedi Hrvata nad Turcima 1593. godine, prvom velikom porazu do tada nepobjedive turske vojske u Europi. Sisak je polazna točka za obilazak parka prirode Lonjsko polje, a ono je najveće zaštićeno močvarno područje u cijelom dunavskom porječju. Danas su u Lonjskom polju osobito posjećena sela Krapje i Čigoč, u koje zbog bijelih roda što se gnijezde na krovovima kuća redovito dolaze turisti. Na inicijativu Zaklade europska prirodna baština Čigoč je 1994. proglašen europskim selom roda, dok je Krapje 1995. postalo selom graditeljske baštine.

Ivan Celjak, 38-godišnji župan, u razgledavanju Petrinje, s gradonačelnicom Magdalenom Komes, premijerom Andrejem Plenkovićem i potpredsjednicima Vlade Borisom Miloševićem i Tomom Medvedom. PHOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Moslavina je poznati vinogradarski kraj gdje je uzgoj vinove loze započeo još u rimsko doba, a tradicija uzgoja zadržala se do danas. Pounje privlači miljokazima Hrvatske Kostajnice, starim kaštelom Zrinskih, brdom Djed s čuvenim izletištem, a pod obroncima brežuljaka smjestilo se europski poznato termalno kupalište i lječilište Topusko, koje je turistima idealno polazište za kratke izlete i upoznavanje Banovine.“

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije predstavila je novu i fotomonografiju ‘’Srcem nizvodno’’ koja je nastajala u protekle dvije godine.

Ljepote, znamenitosti i turističke potencijale Sisačko-moslavačke županije fotografski i umjetnički je zabilježio Siščanin Igor Tomljenović, a tekstove zagrebačko-splitski pisac, novinar i scenarist Renato Baretić.

Ono što direktorica TZ-a ističe kao poseban potencijal jest cikloturizam. Sisačko-moslavačka županija ima više od 1000 kilometara biciklističkih staza i kontinuirano se radi na povećanju njihove kvalitete označavanjem, opremanjem servisnih stanica, odmorišta, info oznaka:

„Turistička zajednica je inicirala i okupljanje brojnih biciklističkih klubova u Biciklistički savez SMŽ, pa tako puno lakše surađujemo i osmišljavamo zajedničke projekte i koordiniramo brojne biciklijade poput one u Sisku, Petrinji, Topuskom, po Moslavini… U protekle dvije godine smo dodijelili 32 oznake Bike&Bed smještajnim objektima, a u pripremi su još 24 objekta, što bitno doprinosi razvoju cikloturizma u županiji. Ovim projektom povećava se kvaliteta turističke ponude smještaja, ostvaruje dodatna promidžba Sisačko-moslavačke županije i potiče se specijalizacija prema različitim ciljnim skupinama.“

Župan Ivan Celjak za Nacional je najavio ulaganja koja će dodatno pojačati interes za turizam te županije. Iako je neizravno spomenuo i postpotresni turizam kao potencijal, nije o tome govorio otvoreno:

„Sisačko-moslavačka županija ima veliki turistički potencijal koji je prepoznat među domaćim turistima, no turizam kao dio gospodarske grane nije dovoljno razvijen. Putnici koji dolaze iz smjera Zagreba dive se prirodnim ljepotama Odranskog polja, blizu doma imamo tako bogat netaknuti krajolik i stanište brojnih životinja, čemu se toliko malo daje pozornost. Blagodat postojanja Parka prirode posebna je prednost, zamislite koliko bi se u nekim drugim razvijenim dijelovima svijeta ta prednost iskoristila u segmentu razvoja turizma. Našu županiju je zadesila katastrofa, promijenila se vizura središta naših gradova, uz domove, neke su uspomene nepovratno izgubljene. Sada kada gradimo novi dom, kada smo u procesu obnove, želimo učiniti pozitivne iskorake i iskoristiti ovu tešku situaciju za pokretanje novih projekata. Tragična situacija dovela je do povezivanja ljudi iz različitih dijelova Hrvatske i inozemstva, nekoliko tisuća volontera svakodnevno je prolazilo kroz naša stradala područja i dogodila su se poznanstva, ostvareni su kontakti i uspostavljene neraskidive prijateljske veze, čak i ljubavi. Hrvatska i brojni naši prijatelji iz inozemstva pokazali su veliko srce i zasigurno će se još vraćati na područje naše županije i bit će nam zadovoljstvo ugostiti ih u nekim drugim, promijenjenim, ljepšim okolnostima.“

Celjak, mladi 38-godišnji HDZ-ov župan, želi dodatno ojačati postojeću ponudu, primjerice kroz ulaganja u Top-Terme Topusko, ali kaže da će se ići i s potpuno novim projektima u skladu s trendovima i potrebama tržišta:

„Prekrasan krajolik uz rijeku Unu, obala koja ima sve predispozicije za prihvat turista tijekom ljetnih mjeseci, naša je potencijalna turistička oaza i u tom dijelu ćemo ići s projektom kupališta u Hrvatskoj Dubici. Dolaskom turista želimo osnaživati domaće stanovništvo u dijelu njihovog angažmana u turističkoj ponudi i kroz gastronomiju i smještajne kapacitete, a usmjerit ćemo se i na pomalo zaboravljenu sisačku stranu ulaska u Lonjsko polje i prvog europskog sela roda Čigoč i povezanih mjesta Donje Posavine. Postoji interes za dodatnim kamperskim mjestima za turiste iz inozemstva, a sve veći trend rasta bilježimo u cikloturizmu. Stoga uz info centar u Donjoj Posavini, u suradnji s Parkom prirode Lonjsko polje želimo osigurati privremeno odmorište uz potrebne sadržaje za sve posjetitelje koji biciklom ili organiziranim pješačenjem obilaze našu županiju. To bi bila jedinstvena ponuda za sve zaljubljenike u ovu vrstu sportskih aktivnosti.“

Celjak zaključuje rekavši da će projekti vezani uz moslavački kraj i širenje smještajnih kapaciteta biti izvrsna spona uz sve rastuću gaming industriju koja se razvija na području slavonskog dijela županije, u Novskoj. Vinske ceste, bogata gastronomska ponuda, smještajni kapaciteti uz dodatne sadržaje, gospodarski sajmovi, konferencije, natjecanja iz područja gaminga… Postoji smjer razvoja turizma, orijentirani su na konkretne projekte i u tom smjeru razvijat će i potpore te podignuti razvoj turizma na višu razinu.

Šaran na rašlje, tradicionalno jelo, danas obavezni dio turističke ponude, Stari most u Sisku koji je oštećen u potresu i suton na rijeci Uni turistički su aduti Sisačko-moslavačke županije. PHOTO: Igor Tomljenović