Uoči Svih svetih, kada građani tradicionalno ukrašavaju grobove svojih najmilijih cvjetnim aranžmanima, primjetan je rast cijena cvijeća – 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, a stručnjaci objašnjavaju da su porasli svi ulazni troškovi, poput goriva, sjemena ili transporta.

Predsjednica Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore i vlasnica obrta “Svijet mašte” Irena Kovačević rekla je Hini da su cijene repromaterijala porasle za 10 do 15, pa čak i 20 posto u odnosu na lani, što se u konačnici odražava na cvjetne aranžmane.

I uzgoj krizanteme, tradicionalnog cvijeta u spomen mrtvih, postao je višestruko skuplji.

Zbog slabo opremljenih zelenih tržnica cvijeće se naručuje iz Nizozemske

Vlasnica OPG-a i cvjećarsko-aranžerskog obrta Marija Volarić kaže da je, primjerice, velika multiflora lani na Zelenoj tržnici stajala 20 kuna, a ove godine je 25 kuna. No, cvijeće poput anthuriuma skuplje je i do 40 posto.

Prvu klasu rezane krizanteme lani je prodavala po 10 kuna, ove godine po 12, ali je druga klasa i dalje ostala na 9 do 10 kuna.

Irena Kovačević ističe da cvjećarima najveći problem stvaraju slabo opremljene zelene tržnice, pa ih dosta koristi web shopove za narudžbu cvijeća iz Nizozemske.

– Radim sa cvijećem 18 godina, nekad su se na tržnicama mogle nabaviti sve količine i izbor cvijeća, ali to se s godinama jako smanjilo, rekla je.

Problem je također u nedostatku radnika, odakle se “kotrlja lavina ostalih problema”. Prije 18 godina u Koprivnici je radilo dvadesetak cvjećarni, danas ih je jedva pola od toga.

Poručuje da ćemo se morati okrenuti domaćoj proizvodnji jer imamo dobro podneblje za rast cvijeća, a država treba pomoći koliko može.

Smanjen PDV na proljetnice i sadnice, i dalje 25 posto na krizanteme

Po procijeni Marije Volarić, Hrvatska vlastitom proizvodnjom pokriva 20 posto prodanog cvijeća, ali država cvjećare i proizvođače cvijeća slabo subvencionira.

Vlada je smanjila PDV na pet posto samo proizvođačima proljetnica i sadnica, dok na njezinu krizantemu i dalje ide 25 posto.

– Žalosno je da me tretiraju jednako kao i uvoznika koji samo kupi i preproda cvijeće, kaže Volarić.

Ipak, narudžbe su ostale na razni prošle godine.

– Navike ljudi na cvijeće se nisu promijenile, uživaju u njemu, poslije korone kao da ga još više cijene i vole, primijetila je.

Smatra da se unatoč odličnim uvjetima za proizvodnju hrvatski cvjećari boje preuzeti rizik da uzmu novac iz EU fondova i podignu plastenike.

Osim toga, loše je i zakonsko rješenje po kojem njezina djeca ne smiju pomagati u obiteljskom gospodarstvu ako nisu prijavljena na istoj adresi.

Djeca danas rijetko žive s roditeljima, a u slučaju da budu uhvaćeni u radu bez markice vlasnici će biti kažnjeni, rekla je Volarić.

Upraviteljica zadruge “Varaždinski cvijet” Ivana Matijašec kaže da se devet OPG-ova okupljenih u zadrugu još oporavlja od olujnog nevremena u svibnju.

“Kupujem cvijeće da me razveseli, to su tri kave”

Potrudili su se da se to ne osjeti na tržištu, obnovili su najnužnije za jesensku proizvodnju, ali još čekaju na pomoć od županije i države.

Na tržnici u zagrebačkom naselju Špansko, gdje se nalazi nekoliko cvjetnih štandova, krizantema multiflor stoji od 15 do 60 kuna, a rezane od 15 do 20 kuna.

Gospođa koja je kupovala cvijeće zadovoljna je ponudom.

– To mi je usput, to su tri kave, trajat će, neće uvenuti, rekla je dodavši kako kupuje cvijeće da se razveseli.

Druge dvije sugovornice s tržnice kažu da je ove godine bolja ponuda, a poskupljenje neće promijeniti njihove navike, no odlučile su se za srednju cjenovnu varijantu.

Jedna od prodavačica kaže da prodaja ide slabije nego lani, no kako se dosta ljudi odlučuje na kupnju zadnji dan tek očekuje bolju prodaju.

U Hrvatskoj oko 2000 proizvođača cvijeća, uzgaja se na 300 hektara

Po podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj ima oko 2000 proizvođača cvijeća, a ta je djelatnost poput druge poljoprivredne proizvodnje u protekle dvije godine na udaru zbog rasta cijena energenata, repromaterijala i transporta.

Uz to, nepovoljno utječu klimatske promjene jer su zbog oluja i vremenskih nepogoda na području Sjeverne Hrvatske površine pod cvijećem jako nastradale.

U Hrvatskoj se cvijeće i ukrasno bilje, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini uzgajalo na površini od 300 hektara, od čega na kontinentalni dio otpada 223, a jadranski 77.

Vrijednost domaće proizvodnje čini tek 0,5 posto one u EU, zbog čega smo usmjereni na uvoz.

Kada je riječ o proizvodnji cvijeća u sustavu potpora, podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi pokazuju da se tim uzgojem u 2020. bavilo 346 gospodarstava na gotovo 70 hektara.

Proizvodnja rezanog cvijeća u Hrvatskoj uglavnom je sezonskog karaktera, nešto se odvija u plasteničkim uvjetima, a otežavajuće je to što se ne dobivaju potpore.

Rezano cvijeće se u svijetu danas proizvodi pod izrazito konkurentskim uvjetima, u globalnoj trgovini povećava se potrošnja zbog porasta prodaje u supermarketima, a sve veći udjel u trgovini cvijeća uzima i e-trgovina.