Nakon svakih izbora nezadovoljni potežu pitanje D’Hondtove metode preračuna glasova u mandate. Bi li neka druga metoda donijela drukčiji rezultat europskih izbora u Hrvatskoj? O tome je u Točki na tjedan televizije N1 govorio profesor s Fakulteta političkih zanosti Goran Čular.

Institut izborne šutnje – DIP propisuje drakonske kazne, ali pitanje je koliko je, u doba interneta, taj institut održiv i koji je njegov smisao?

“To sigurno nije sto posto moguće. Međutim, smatram da je institut izborne šutnje Hrvatskoj potreban, iako se nikada neće u potpunosti primijenjivati. Svi koji smatraju da bi izbornu šutnju trebalo ukinuti, pozivam da zamisle kako bi mogle izgledati ta subota i nedjelja bez izborne šutnje.”

D’Hontova metoda – kako se dogodilo da ovaj put podcijeni HDZ?

“Dosta je nejasnoća u javnosti. D’Hondtova metoda nije podcijenila HDZ. Ona ima svoju logiku dodjele mandata i koristi je u svakoj situaciji. Sve druge uobičajene metode bi napravile razliku u odnosu na D’Hondtovu – zadnji mandat ne bi dali SDP-u nego Suverenistima. Iza D’Hondta stoji specifična logika – veće stranke imaju pravo biti nadpredstavljene nego manje stranke. D’Hondt to gleda u relaciji s veličinom stranke. Metoda nije potpuno proporcionalna, ako proporcionalnost gledamo u matematičkom smislu. Ali kriterij je uvijek isti i intuitivan je”, kaže profesor Goran Čular.

Puno lista prešlo je prag?

“Zato što HDZ i SDP zajedno nisu koncentrirali veći broj glasova. To govori da ni HDZ ni SDP neće više igrati ulogu koju su igrali do 2015. godine. Otad traje transformacija tog sustava s dva jaka bloka. 2016. javljaju se Most i Živi zid, sada imate Suvereniste i Mislava Kolakušića. Idemo prema uravnoteženijem sustavu, ali je pitanje kako će to funkcionirati.”

Čular objašnjava da je, iako često na meti kritike, duopol HDZ-SDP pridonio konsolidaciji demokracije nakon 2000. godine. Prvi primjer odmaka od tog modela, izbori 2015. godine, nakon dugih koalicijskih pregovora doveli su do prijevremenih izbora. Čular kaže da promjene ne znači nužno političku nestabilnost, ali da će se morati mijenjati odnosi među strankama, budući da će biti sve teže sastaviti vlast.