Kad bi iduće nedjelje bili predsjednički izbori, u drugi krug bi sa sličnim postocima ušli Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović , pokazuje to redovito istraživanje političkih preferencija CroElecto agencije 2×1 komunikacije.

Zoran Milanović bi u listopadu mogao biti vrlo zadovoljan izbornim ishodom:  za njega bi se opredjelilo 27,08%  ispitanika, a Kolinda Grabar Kitarović, za koju bi se u prvom krugu odredilo 27,62%,  pravu pobjedu u drugom krugu mogla bi dobiti tek dobrom voljom birača Miroslava Škore kojih je u listopadu 21,04%.

Plastičan je primjer toga Požeško-slavonska županija gdje su Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro izjednačeni po broju glasova, a Zoran Milanović vodi s tek kojim glasom više. Izjednačeno je i u Virovitičko-podravskoj županiji u kojoj Škoro i Predsjednica dijele prvo mjesto, te Šibensko-kninskoj gdje su na čelu izjednačeni Predsjednica te Zoran Milanović. Miroslav Škoro je prvi po broju glasova u Osječko-baranjskoj te Brodsko-posavskoj županiji. Kolinda Grabar Kitarović više od konkurenata dobiva u Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko- srijemskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i, možda najzanimljivije, Primorsko-goranskoj. Zoran Milanović, s druge strane, pored spomenute Požeško-slavonske vodi na sjeveru, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Istarskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji i to na sličan način kao u Požeško-slavonskoj.  Od preostalih kandidata jedino Mislav Kolakušić ima značajan postotak – 5,93%, a najveći međumjesečni gubitnik svakako je Dejan Kovač čija je potpora gotovo iščezla. Neodlučnih je 13,16% ispitanika.

Što se stranačkih preferencija mjerenih po ključu jedne izborne jedinice tiče – značajnih promjena, barem u odnosu na protekla istraživanja CroElecto, zapravo nema. SDP je u vodstvu s 28,24%, dok HDZ podupire 24,82% ispitanih Hrvata. Politički duopol toliko je izražen da je treća stranka tek na 4,94% – Most. Živi zid je četvrti s 2,94%, lista Mislava kolakušića peta s 2,82%, NHR šesti s 2,12%,
zatim slijede IDS (1,76%), HKS (1,53%) te nezavisne liste (ukupno 1,41%). Stranka Ivana Pernara pala je ispod 1 posto i pravi društvo brojnim strankama sa sličnom potporom. Vladajući HNS podupire 0,47% ispitanika, a 21,18% ih je neodlučno. SDP je, pored Grada Zagreba i županija poslovično sklonih SDP-u, preuzeo vodstvo u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj te Zagrebačkoj. U Istarskoj je neznatno u prednosti nad IDS-om, a u Bjelovarsko-
bilogorskoj potpuno izjednačen s HDZ-om. HDZ je s druge strane u listopadu zabilježio veći broj glasova u Primorsko-goranskoj županiji od SDP-a.

Ispitanicima je postavljeno pitanje misle li kako bi trebalo raspisati prijevremene parlamentarne izbore: 54,37% smatra kako ne bi, 36,03% ih priželjkuje, a 9,61% nije znalo odgovoriti.

Najpozitivnije doživljeni ministar i dalje je Oleg Butković (11,91%), a slijede ga Darko Horvat (9,99%), Zdravko Marić (9,03%), Tomo Medved (4,03%) te Damir Krstičević (2,02%).

Najnegativnije doživljene ministre predvodi Blaženka Divjak (12,97%), a iza nje su Milan Kujundžić (5,96%), Marko Pavić (5,09%), Predrag Štromar (5%) te Dražen Bošnjaković (2,98%).

Istraživanje je provedeno od 11. do 23.listopada na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% .