U subotu je objavljeno redovno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop. Ono je provedeno početkom ožujka (od 28. veljače do 03. ožujka), a pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejting i percepciju političkih aktera.

Rezultati istraživanja pokazuju kako s posljednji politički događaji negativno djelovali na percepciju rada Vlade, predsjednice Republike i Hrvatskog sabora, ali nisu pomogli povećanju izborne podrške glavnoj oporbenoj političkoj stranci u zemlji.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,9 posto (prema 29,3 posto iz veljače). Ovo je ujedno i najslabija izborna podrška stožernoj stranci vladajuće koalicije od posljednjih parlamentarnih izbora.

SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 20,8 posto (u odnosu na 21,1 posto iz veljače). Tako se prednost HDZ-a pred vodećom oporbenom strankom zadržala na razini od oko 8 posto (koliko je iznosila i u posljednjih pet mjeseci).

Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 10,9 posto (prema 11,8 posto iz veljače). Tako je ova stranka nakon pet mjeseci rasta izborne podrške zabilježila okretanje trenda rasta u negativnom smjeru. Most je četvrti mjesec zaredom na četvrtom mjestu, sada s izborom od 7,1 posto (prije mjesec dana 6,1 posto), te je nakon tromjesečnog negativnog trenda zabilježeno okretanje istog u pozitivno.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka nakon ovog vodećeg četverca, na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,5 posto su dvije stranke: HSS (prije mjesec dana 2,9 posto) i Neovisni za Hrvatsku (u veljači 1,2 posto). Slijedi Stranka rada i solidarnost BM 365 koja je zadržala istu razinu izborne potpore od 2,2 posto. Podršku između jedan i dva posto bilježi pet stranaka: HNS (2,0 posto), IDS (1,6 posto), Pametno (1,4 posto), Glas i HSU (po 1,0 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS (0,8 posto), HSP AS (0,7 posto) i HDSSB (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,6 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 14,7 posto (prema prošlomjesečnih 15 posto).

Predsjednica Grabar Kitarović je na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 16,9 posto hrvatskih građana (u odnosu na 19,2 posto iz veljače). Na drugom se mjestu nalazi “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 16,1 posto (prema prošlomjesečnih 18,7 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 12,5 posto izbora (u veljači 10,9 posto). Slijedi Božo Petrov i Ivan Pernar s 5,3 posto, Ivan Sinčić s 5 posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula (3,5 posto), Anka Mrak Taritaš (3,3 posto), Davor Bernardić (2,9 posto) i Zoran Milanović (2,1 posto).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 22,7 posto što je ujedno i najveći Plenkovićev izbor za najnegativniju političku osobu u zemlji od njegova pojačanog angažmana na domaćoj političkoj sceni. Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,3 posto (prije mjesec dana 12,9 posto). Po prvi put se na trećem mjestu nalazi vodeći predstavnik srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, Milorad Pupovac s izborom od 10,6 posto (prije mjesec dana 7,9 posto).

Četvrto mjesto drži Davor Bernardić s izborom od 9,2 posto (prema siječanjskih 9,5). Veliki skok izbora zabilježila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić čiji je izbor s prošlomjesečnih 1,5 posto narastao na 5,7 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zlatko Hasanbegović (4,6 posto), Gordan Maras (2,9 posto), Gordan Jandroković i Kolinda Grabar Kitarović (po 2,8 posto) i Ivan Pernar (2,7 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 17,6 posto građanki/građana što je za 3,5 postotnih bodova manje od prošlomjesečnog istraživanja (21,1 posto iz veljače). U ovomjesečnom istraživanju 72,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 67,7 posto iz veljače. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,2 posto građana/ki.

Razina potpore politici Vlade RH u šesnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 32,9 posto (prema 34,3 posto iz prethodnog mjerenja u veljači), što je drugi najslabiji rezultat u dosadašnjem mandatu Vlade Andreja Plenkovića. Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51,5 posto (u veljači je iznosila 49,1 posto).

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,13 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,23). Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,16 (u odnosu na 3,25 koliko je izmjereno početkom veljače). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,91 (u veljači 1,96).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca Agrokor i događaji vezani uz njega su se nakon dvomjesečne stanke (i drugog, odnosno trećeg mjesta iz siječnja i veljače) vratili na vrh ljestvice s izborom od 50,7 posto (prošli mjesec je to bila najvažnija tema za 14,6 posto hrvatskih građana). Posjeta srbijanskog predsjednika Vučića Hrvatskoj druga je najvažnija tema s izborom od 13,6 posto, dok je dugotrajna društvena kriza i iseljavanje mladih u ovomjesečnom istraživanju najvažnija tema za 9,1 posto ispitanika. Ledeni val u zemlji i probleme koje je prouzročio je najvažnija tema mjeseca za 6,1 posto građana, a ostavka državnog tajnika Marina Strmote je na petom mjestu s 4,9 posto izbora za najvažniji događaj mjeseca.