Iduće godine očekuju nas parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a s kakvim rejtingom stranke i političari završavaju 2023. godinu? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.

Tko ima razloga za zadovoljstvo uoči super-izborne godine?

Prema rezultatima potpuno zadovoljan pa ni opušten baš nitko ne može biti. Jer iako je vladajući HDZ (prosinac 25 posto – studeni 25,3 posto) i dalje prvi izbor, ovo je njihov najlošiji rezultat ove godine. SDP bilježi blagi rast (prosinac 15,5 posto – studeni 15,2 posto), ali i dalje ozbiljno zaostaju, dok MOŽEMO! pada za gotovo 2 postotna boda (prosinac 9,2 posto – studeni 11 posto). I oni bilježe najniži rezultat u 2023.

Domovinski pokret zadržao se na četvrtom mjestu, (prosinac 7,9 posto – studeni 8,4 posto) gdje su stigli nakon zaoštravanja oko Kolone sjećanja, ali i oni padaju u odnosu na studeni. Na pobuni seljaka očito nisu profitirali, ali MOST jest (prosinac 7,7 posto – studeni 7,4 posto). Uz blagi rast pušu im za vratom.

Ostali su daleko: CENTAR ispod 2 posto (prosinac 1,9 posto – studeni 1,8 posto), pa Radnička fronta (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto).

Slijedi FOKUS (prosinac 1,4 posto – studeni 1,4 posto), pa HSS (prosinac 1,3 posto – studeni 1,3 posto), HNS ( prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), onda Hrvatski suverenisti (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto).

Isti rejting ima i IDS (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto), pa HSU (prosinac 1,0 posto – studeni 0,7 posto) i Socijaldemokrati (prosinac 1,0 posto – studeni 1,1 posto). Svi ostali su ispod toga, a neodlučna je gotovo petina građana (prosinac 18,8 – studeni 16,7).

Pozitivci

Najpozitivniji političar već je gotovo tri godine predsjednik Zoran Milanović, no sada to misli manje od 20 posto građana (prosinac 18,3 posto – studeni 18,2 posto).

Da je to premijer Andrej Plenković stav je gotovo 15 posto ispitanika (prosinac 14,9 – studeni 15,4 posto). Pa dugo nitko, a onda vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ( prosinac 3,5 posto – studeni 4,1 posto) koji je, uz pad rejtinga, zadržao treće mjesto.

Nešto ispod Penave je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (prosinac 3,2 posto – studeni 3,2 posto) pa njegova stranačka kolegica Sandra Benčić (prosinac 3,0 posto – studeni 3,0 posto). U top deset je ušla i SDP-ova Biljana Borzan (prosinac 1,7 posto – studeni 1,3 posto), slijedi Dalija Orešković (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto), pa tek onda predsjednik SDP-a Peđa Grbin (prosinac 1,4 – studeni 1,6 posto)

Isti rejting kao Grbin ima Karolina Vidović Krišto (prosinac 1,4 posto – studeni 1,3 posto), a na ljestvicu je stigao i splitski gradonačelnik Ivica Puljak ( prosinac 1,1 posto – studeni 0,6 posto).

NITKO je još traženiji nego u studenom (prosinac 22,7 posto – studeni 22,3 posto) uvjerljivi prvi izbor što najbolje pokazuje što građani misle o političarima.

Negativci

Što se tiče najnegativaca i dalje je premijer prvi izbor i to s najvećim postotkom ove godine. (prosinac 31,3 posto – 30,5 posto)

Slično kao u studenom negativno ocjenjujete predsjednika Republike, (prosinac 10,9 posto -studeni 10,8 posto) a onda su tu, s istim rejtingom i Milorad Pupovac (prosinac 2,7 posto – studeni 2,8 posto) i Tomislav Tomašević ( prosinac 2,7 posto – studeni 2,2 posto)

Na negativnoj ljestvici još su Gordan Grlić Radman (prosinac 2,4 posto – studeni 4,5 posto), Peđa Grbin (prosinac 2,2 posto – studeni 1,5 posto) i Ivan Penava (prosinac 2,1 posto – studeni 2,1 posto). Ali i bivši ministar Mario Banožić koji je smijenjen prošlog mjeseca nakon što je skrivio prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom (prosinac 1,6 posto – studeni 0,3 posto).

Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (prosinac 1,5 posto – studeni 1,0 posto), pa zastupnik Hrvoje Zekanović (prosinac 1,3 posto -studeni 1,1 posto) , a onda i Ivan Pernar (prosinac 1,1 posto -studeni 1,1 posto) koji očito pod svaku cijenu ponovno želi u aktivnu politiku.

Da su negativni svi – stav je gotovo 15 posto građana (prosinac 14,8 posto – studeni 14, 8 posto).

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Prosječne ocjene predsjednika Republike (prosinac 2,96 – studeni 2,89), Vlade (prosinac 2,25 – studeni 2,23) i Sabora (prosinac 2,13 – studeni 2,09 ) zapravo su iste; trojka i dvije dvojke ali, eto, u odnosu na studeni svi su nešto podignuli prosjek.

Smjer kretanja zemlje

I opet snažna poruka koju uoči super-izborne godine šaljete svima – tek nešto više od 18 posto građana ove zemlje smatra da idemo u dobrom smjeru (prosinac 18,1 posto – studeni 18,2 posto, a pesimistično vas je gotovo 70 posto (prosinac 68,4 posto – studeni 69,0 posto), javlja o svom najnovijem istraživanju RTL.