Zastupnici crnogorskog parlamenta izabrali su ponedjeljak troje sudaca Ustavnog suda te zemlje, čime je deblokiran rad te institucije i napravljen prvi korak ka rješavanju političke krize u Crnoj Gori.

Ustavni sud Crne Gore bio je blokadi od rujna prošle godine, kada je četvoro od ukupno sedam sudaca po sili zakona otišlo u mirovinu, pa taj sud nije mogao donositi ključne odluke te se nisu mogli proglasiti rezultati izbora.

Političke stranke prethodno su postigle politički dogovor oko izbora sudaca, dok je jedno upražnjeno mjesto trebalo pripasti manjinskim narodima, ali se politički predstavnici manjina nisu mogli dogovoriti oko svog kandidata.

Crna Gora je tako u izbornu kampanju za predsjedničke izbore, koji će se održati 19. ožujka, ulazi s djelomično kompletiranim Ustavnim sudom, koji će moći odlučivati o mogućim izbornim žalbama.

Kandidature za predsjedničke izbore, koje su mogle biti podnesene do nedjelje u ponoć, crnogorskoj Državnoj izbornoj komisiji predalo je osam kandidata, ali je već izvjesno da će se u drugom krugu naći aktualni predsjednik Milo Đukanović, dok se za među prosrpskim strankama vodi borba za njegovog protukandidata.

Najveće šanse da to bude imaju čelnik prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i kandidat stranke u usponu Europa sad, Jakov Milatović. Riječ je o rastućoj političkoj stranci koja je pobijedila na izborima u Podgorici, u kojoj živi trećina stanovništva. Osnovali su je ministri iz ranije prosrpske vlade Zdravka Krivokapića, a stranku se, unatoč nastojanjima na građanskom profilu, doživljava kao prosrpsku.

Crna Gora se već mjesecima nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi. Vlada Dritana Abazovića od kolovoza djeluje u tehničkom mandatu, kada je izgubila podršku Đukanovićeve Demokratske partije socijalista, nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom za koji se našao na meti optužbi da je crnogorsko kulturno-povijesno naslijeđe prepisao SPC-u.