U Gongu su napokon uspjeli dobiti odgovor na pitanje s kojim je točno iznosom Hrvatska pošta sufinancirala istraživanje Roberta Kopala, posebnog savjetnika premijera Andreja Plenkovića, koji je široj javnosti postao poznat obrazlažući neuspjeh HDZ-a na europskim izborima 2019. teorijom crnog labuda. Iz te organizacije civilnog društva u ponedjeljak su upozorili da se radi o sukobu interesa, no sve će ipak ostati izvan dometa Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Nakon što je otkriveno da su državne tvrtke financirale istraživanje posebnog savjetnika premijera Andreja Plenkovića, Gong je uspio dobiti točan iznos od Hrvatske pošte. Ponovno su upozorili da bi posebni savjetnici najviših državnih dužnosnika trebali biti obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa jednako kao i drugi državni dužnosnici, kako bi njihovo djelovanje u interesu javnosti moglo nadzirati neovisno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
“Robert Kopal posebni je savjetnik premijera Plenkovića za nacionalnu sigurnost koji za svoje usluge prima 1.194,51 euro mjesečno. Državne tvrtke financirale su istraživanje koje je vodio preko Veleučilišta Effectus – u kojem je Kopal predsjednik Upravnog vijeća i suvlasnik, o percepciji umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Istraživanje su financijski podržale Fina i Hrvatska pošta. I dok je Fina magazinu Forbes koji je otkrio priču odmah odgovorila da su donirali 3.000 eura za istraživanje, Hrvatska pošta nije odgovorila iznosom, već su naveli da su financijski sudjelovali u provedbi istraživanja u suradnji s drugim partnerima”, priopćili su iz Gonga, koji je putem platforme Imamo pravo znati uputio zahtjev za informacijom o točnom iznosu sredstava s kojim je Hrvatska pošta sudjelovala u istraživanju.
U odgovoru Hrvatske pošte navedeno je da je to poduzeće u istraživanju sudjelovalo s financijskim iznosom od 3.000 eura (uvećano za iznos PDV-a).
Iz Gonga upozoravaju kako Zakon o sprječavanju sukoba interesa navodi da obveznici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana.
“U konkretnom slučaju, radi se o istraživanju Plenkovićevog posebnog savjetnika za veleučilište u suvlasništvu tog istog posebnog savjetnika kojeg financiraju državne tvrtke, što predstavlja sukob interesa s obzirom na njegovu visoku funkciju u izvršnoj vlasti. Ipak, zbog nereguliranosti statusa posebnih savjetnika u pogledu sukoba interesa, ovo nije u dometu, a ni u fokusu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, jer on nije obveznik Zakona o sprječavanju sukoba interesa”, navode u Gongu.
Posebni savjetnik može se odnositi na dvije različite funkcije povezane s radom Vlade ili pojedinog ministarstva, ovisno o tome je li osoba imenovana temeljem Zakona o Vladi ili Zakona o sustavu državne uprave, o čemu je Gong već proveo istraživanje. Posebni savjetnici prema Zakonu o Vladi svoju neovisnost i nepristranost garantiraju tek jednostavnom Izjavom o interesima i nepristranosti, dok posebni savjetnici iz druge kategorije nemaju ni takvu obvezu.
“Sveprisutni posebni savjetnici važna su karika unutar sustava državne uprave bez obzira na to jesu li trajno zaposleni ili vanjski stručnjaci, stoga moraju biti podložni nadzoru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kao i šire javnosti. U suprotnom, otvara se prostor za korištenje funkcija za osobni probitak, što je jedan od elemenata sukoba interesa”, naglašavaju u Gongu.
Komentari