Budući da je razmjernom smrtnošću na cestama Hrvatska 2023. završila na 25. mjestu, trenutačno je, izvjesno, prometno najnesigurnija zemlja Europske unije! Posebno zabrinjava što je od 30 poginulih u lipnju bilo čak 15 motociklista. Nova strategija sigurnosti cestovnog prometa trebala bi se temeljiti na dvije bitne mjere

Izvor: Udruga SUP

U prvih šest mjeseci ove godine na hrvatskim cestama život je izgubilo 120 osoba, u usporedbi s 95 u istom razdoblju lani. To je povećanje od 26,3 posto. Hrvatska je lani, sa 72 poginulih na milijun stanovnika (računajući realni broj stanovnika 76) bila na 25. od 27 zemalja EU-a (gore su bile jedino Rumunjska i Bugarska). Stoga je trenutačno, izvjesno, prometno najnesigurnija zemlja Europske unije!

Po najvažnijem pokazatelju sigurnosti cestovnog prometa (broju poginulih godišnje na milijun stanovnika) Hrvatska je bila 56 posto lošija (realno 65 posto) od prosjeka EU-a (46), a trenutačno je oko 70 posto lošija. Pritom je od 2000. hrvatska, u cestovnu prometnu infrastrukturu razmjerno broju stanovnika i BDP-u uložila više od bilo koje druge zemlje Europske unije. Posebno zabrinjava što je od 30 poginulih u lipnju čak 15 bilo motociklista! To dovoljno govori da treba promijeniti strategiju sigurnosti cestovnog prometa.

Stanje smo detaljno analizirali početkom lipnja, a ukazali smo i na probleme s motociklistima, koji naše ceste pretvaraju u trkališta, bez imalo respekta prema prometnim propisima i straha od policije. Nova strategija sigurnosti cestovnog prometa trebala bi se temeljiti na dvije bitnr mjere:

1. Utemeljiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa u sklopu Ministarstva prometa, koja bi bila odgovorna za funkcionalnost i sigurnost cestovnog prometa.

2. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.