Hrvatska se 2022. godine našla na sivoj listi FATF-a (Financial Action Task Force), međunarodne organizacije za praćenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Ovaj status, koji dijeli s državama poput Nigerije, Južnog Sudana i Filipina, stavlja Hrvatsku u nepovoljan položaj kao članicu Europske unije i eurozone, signalizirajući ozbiljne sustavne probleme u borbi protiv pranja novca i ilegalnog bogaćenja, objavio je HRT u emisiji Labirint.

‘Institucije bi trebale surađivati, a nisu ni dovoljno povezane’

Tek 2024. godine posljedice ovog statusa počele su ozbiljno pogađati poduzetnike, dok stručna i šira javnost sve glasnije kritiziraju nedostatak učinkovitosti institucija.

Prema Goranu Jerasu iz Zadruge za etično financiranje, problemi su dugo bili zanemarivani, a na njih se sustavno upozoravalo.

“Na sivoj listi detektirani su propusti svih institucija koje bi trebale surađivati – od Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija do Porezne uprave, USKOK-a i pravosuđa. Nedostatak povezanosti između tih tijela dodatno pogoršava situaciju“, ustvrdio je.

‘Postali smo epicentar pranja novca u EU’

Komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar dodaje kako Hrvatska postaje atraktivna za perače novca, djelomično zbog niskog oporezivanja kapitalnih prihoda, što je čini svojevrsnom poreznom oazom unutar EU.

“Praktički smo epicentar pranja novca jer sustav ne funkcionira na način da otkriva i sankcionira ove radnje“, naglasio je.

‘Ne postoji crvena lampica koja automatski ukazuje na nepravilnosti’

Silvana Zorko Marić, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, Sektor za nadzor, istaknula je kako Hrvatska ima mehanizme za otkrivanje nepravilnosti, ali naglašava da rezultati ovise o primjeni tih alata.

“Svaka prijava građana o mogućem nerazmjeru imovine se razmatra i ulazi u postupak. No, moram naglasiti da ne postoji nikakva ‘crvena lampica’ koja automatski upozorava na nepravilnosti. Postupci ovise o analizi podataka i evidentiranim dokazima”, izjavila je, dodajući kako je suradnja između institucija ključno područje koje treba poboljšati.

‘Nepravilnosti se otkriju tek kada se dogodi nešto drastično’

U posljednje tri godine provedeno je tek 28 financijskih istraga, pri čemu je otkriveno 11,7 milijuna eura nerazmjera između prijavljene imovine i stvarnih prihoda.

“Činjenica da se neke nepravilnosti otkriju tek nakon što se dogodi nešto drastično, poput pola milijarde kuna na računu umirovljenika u slučaju Damira Škugora, govori o ozbiljnim propustima sustava“, kazao je istraživački novinar Ivan Pandžić.

‘Hrvatska na istoj listi kao Sjeverna Koreja’

Poduzetnici su se počeli suočavati s ozbiljnim problemima zbog percepcije Hrvatske kao visokorizične zemlje.

Albert Gajšak, inovator i poduzetnik, svjedoči o zatvaranju računa hrvatskim tvrtkama u stranim bankama.

“Naša američka banka obavijestila nas je da nam zatvaraju račun jer smo registrirani u Hrvatskoj. To ugrožava naše poslovanje i tjera nas da razmislimo o preseljenju“, rekao je Gajšak, dodajući kako je Hrvatska jedina članica EU na istoj listi s državama poput Sjeverne Koreje.

Istaknuo je da većina hrvatskih startupova posluje sa stranim tržištima, a ovakva situacija izravno šteti njihovim nastojanjima da zadrže mlade talente i razvijaju inovativne projekte.

Nedostatak preventivnog djelovanja i selektivno postupanje

Jedan od najočitijih primjera neefikasnosti sustava je slučaj bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kojem Porezna uprava nikada nije ozbiljno “sjela za vrat”.

NEVEN JURKOVIĆ: ‘Milan Bandić reketario me je za 500.000 eura neosnovanih kamata’

“Bandić nije imao samo jedan luksuzno uređeni stan, nego i vikendicu s bazenom u Hercegovini, a na kraju su otkriveni i dodatni stanovi. Sve to je godinama prolazilo ispod radara“, istaknuo je Pandžić.

Slično se može vidjeti i u primjeru Dragana Kovačevića, bivšeg direktora Janafa, koji je teretio za brojne nepravilnosti tek nakon što je otvorena istraga i blokirana imovina. Takvi slučajevi ukazuju na nedostatak preventivnog djelovanja i selektivno postupanje.

Kovačević teško optužuje premijera Plenkovića da je, uz pomoć DORH-a, htio s vlasti srušiti predsjednika Milanovića

Javnost s pravom postavlja pitanja o podrijetlu imovine političara i dužnosnika.

“Domoljublje nije samo pjevanje himne, već povjerenje u institucije“, rekao je Pandžić, dodajući kako je transparentnost ključno pitanje u razvijenim društvima.

‘Korupcija se često isplati, a sankcije su blage’

No, percepcija je da se korupcija često isplati, a sankcije su blage.

“Primjeri poput afere Rimac, koja je poznata po luksuznom načinu života, ili slučaja Janafa, pokazuju da sustav ne reagira na vrijeme i ne koristi postojeće mehanizme dovoljno učinkovito“, dodao je.

Reputacijski problem, ali i stvarni problemi za gospodarstvo

Status Hrvatske na sivoj listi nije samo reputacijski problem, već izravno utječe na gospodarstvo i međunarodno povjerenje.

RAKAR ‘Mi smo stroj za pranje novca u nekretninama; povrat PDV-a je suluda socijalistička ideja’

Hrvatska bi trebala iskoristiti mehanizme koji su već na raspolaganju, ali i razviti dodatne alate kako bi se izašlo iz ovog nepovoljnog statusa. Potrebno je postaviti jasne prioritete i osigurati da institucije surađuju na svim razinama. Ključna je volja vladajućih struktura da pokažu stvarnu predanost borbi protiv korupcije, objavio je HRT.