Predstavnici crnogorske oporbe i  Vijeća manje brojnih naroda u Crnoj Gori potpisali su u utorak Sporazum o popisu koji im je dostavio premijer Milojko Spajić.

Sporazum o popisu između ostalog predviđa proširivanja popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru, te zabranu strankama da provode kampanju vezanu uz popis.

Nakon što su potpisali Sporazum predstavnici hrvatskog, bošnjačkog, muslimanskog, albanskog, srpskog i romskog nacionalnog Vijeća priopćili su kako očekuju će se ovim Sporazumom stvoriti uvjeti za održavanje legitimnog, kontroliranog i vjerodostojnog popisa, čije će rezultate svi uvažiti.

“Nadamo se da će se u narednim danima Sporazum implementirati i zajednički stvoriti uvjete za validan, legitiman i kredibilan Popis stanovništva”, navodi se u priopćenju.

Sporazum su potpisale procrnogorske stranke Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrati, koje su ranije prijetile da će bojkotirati popis.

Sporazum o uvjetima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova potpisao je u ponedjeljak premijer Milojko Spajić.

Popis stanovništva u Crnoj Gori bit će proveden od 30. studenog do 15. prosinca.

Popis u Crnoj Gori bio je najavljen za 1. studenog, ali ga je vlada Milojka Spajića odgodila na prvoj sjednici nakon njezina konstituiranja, zbog prijetnji oporbe da će ga bojkotirati jer u popisnim komisijama nema njenih članova.

Agresivna kampanja

Istodobno su u Crnoj Gori prosrpske političke stranke vodile agresivnu popisnu kampanju kako bi se povećao broj ljudi koji će se izjasniti kao Srbi, u koju su se uključili i čelnici Srpske pravoslavne crkve.

Tako je patrijarh SPC Porfirije tijekom posjeta Podgorici sredinom listopada pozvao građane da “iskažu svoj identitet kao vjernici SPC, govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda”.

Popis u Crnoj Gori nekoliko puta je odlagan od 2021. godine kada se trebao održati, a uglavnom su navođeni tehnički ili financijski razlozi.

Posljednji popis održan je 2011. godine i na njemu se oko 45 posto stanovništva izjasnilo da su Crnogorci, Srba je bilo 29 posto, Bošnjaka 8,5 posto, Muslimana 3 posto i Hrvata oko 1 posto.

Prema popisu tim rezultatima srpskim jezikom govori 43 posto stanovništva Crne Gore, crnogorskim oko 37 posto, a bosanskim i albanskim oko 5 posto stanovništva, dok se 0,45 posto izjasnilo da govori hrvatskim jezikom.