Katolička crkva u Hrvatskoj odrekla se deset posto ukupnog prihoda iz državnog proračuna za ovu godinu, koji Hrvatska biskupska konferencija (HBK) od države dobiva prema jednom od četiri Vatikanska ugovora, priopćila je Vlada.

“Da, radi se o deset posto prihoda koje dobijemo iz državnog proračuna. Radi se o 30-ak milijuna kuna i tog smo se novca u ovim teškim vremenima koja je uzrokovala pandemija koronavirusa odrekli za hrvatsko gospodarstvo. Ne, nitko nas na to nije prisilio, pristali smo na to dobrovoljno. Da, odrekli smo se, da, bit će nam teško, ali ne možemo biti slijepi na ono što se događa oko nas. Kao što nismo bili slijepi kada je počela financijska kriza, kada smo se u četiri godine odrekli oko 160 milijuna kuna”, kazali su za Jutarnji list izvori iz Crkve nakon jučerašnjeg sastanka premijera Andreja Plenkovića i predsjednika HBK mons. Želimira Puljića.

Iz Vlade su zahvalili Crkvi što se odrekla ovog iznosa.

Prema podacima iz državne riznice, u ovoj je godini HBK dobio malo manje od 200 milijuna kuna, i to veći dio iz proračuna Ministarstva financija, a gotovo pola milijuna kuna i od Ministarstva zdravstva. U 2019. godini, prema obvezama iz Ugovora o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i RH, HBK je dobio 275,2 milijuna kuna, godinu prije toga 216,7 milijuna kuna, a 2017. godine 275,2 milijuna. Najviše je novca po ovoj stavci HBK dobio 2014. – 363 milijuna kuna.

Ovo nije prvi put da se Crkva odriče dijela prihoda iz proračuna. U godinama krize u razdoblju od 2009. do 2012., naime, HBK se u prosjeku godišnje odricao 40 milijuna kuna godišnje, ukupno 162 milijuna kuna u četiri godine. U 2019. odrekao se 50 milijuna kuna, u 2010. 18,5 milijuna kuna, 2011. 49,7 milijuna kuna, a 2012. godine 43,8 milijuna kuna.

Prema ovom ugovoru, država je obvezna Crkvi mjesečno davati iz godišnjeg državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u Hrvatskoj, a u taj novčani iznos, osim troškova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, uključeni su i troškovi gradnje i održavanja crkava i pastoralnih središta koji nisu na popisu spomenika kulture te doprinos za karitativnu djelatnost Katoličke crkve. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prvom polugodištu iznosila je 9181 kunu, a u Hrvatskoj je oko 1300 župa, što znači da mjesečno po ovoj stavci dobivaju 23,8 milijuna kuna.

Iz Crkve pojašnjavaju da su ovo uistinu izazovna vremena, ne samo zbog korone nego i zbog potresa koji je poprilično oštetio crkve u Zagrebu, i to upravo one koje su svakodnevno imale više misa i u kojima živi i radi najviše svećenika. Radi se o zagrebačkoj katedrali, franjevačkom samostanu na Kaptolu 9 te Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. “Za obnovu tih objekata trebat će iznimna sredstva. Osim toga, ove godine nije bilo mnogo hodočasnika i turista, crkve su bila zatvorene 45 dana zbog pandemije. A sve to utjecalo je i na sveukupne financije Crkve”, kažu iz Crkve.