Čelništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u ponedjeljak se usprotivilo brisanju odrednice konstitutivnih naroda iz Ustava te zemlje, smatrajući da bi to predstavljalo grubo kršenje mirovnog sporazuma iz Daytona te bi vodilo potpunoj majorizaciji Hrvata.

Nakon sjednice predsjedništva HNS-a BiH, koje okuplja desetak najvećih hrvatskih stranaka u toj zemlji, reagirano je na mogući smjer izborne i ustavne reforme u BiH koju je nakon razgovora s predstavnicima triju naroda i političara iznio izaslanik State Departmenta za izmjenu Izbornog zakona Matthew Palmer.

“Ograničene ustavne promjene ne smiju voditi derogiranju Ustava i onemogućiti konstitutivnost naroda u izvoru svojih legitimnih političkih predstavnika. Pokušaji brisanja ‘etničkog prefiksa’ predstavljaju grubo kršenje Aneksa IV. kojim bi se omogućila potpuna diskriminacija, majorizacija i nametanje političkih predstavnika u ključnim institucijama – Predsjedništvu BiH i Domovima naroda koji i jesu dizajnirani na način da sva tri naroda uživaju zajamčena ustavna prava”, navodi se u zaključcima Predsjedništva nakon sjednice održane u ponedjeljak u Mostaru.

Pojasnili su kako ove stranke inzistiraju na legitimnom političkom predstavljanju triju konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja.

Iz HNS-a BiH ocijenili su neprihvatljivim ugrožavanje pozicije konstitutivnih naroda u Ustavu BiH koji je dio mirovnoga sporazuma iz Daytona.

Za takve su pokušaje optužili bošnjačke političke stranke te su upozorili da bi uklanjanje konstitutivnih naroda iz ustava vodilo rušenju ‘multikulturalnog, multinacionalnog i multikonfesionalnog karaktera Bosne i Hercegovine’.

“Konstitutivnost naroda nije deklarativna kategorija, nego suštinska komponenta ostvarivanja ravnopravnosti kroz jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka i biranja svojih političkih predstavnika”, pojasnili su.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović je na konferenciji za novinare u Mostaru istaknuo kako “nije vidio” službeni američki prijedlog izbornih reformi, i je pritom istaknuo kako ne vidi mogućnost dogovora bez posredovanja međunarodnih dužnosnika.

“Osobno mislim da bez međunarodne zajednice to nije moguće napraviti danas, ali temelj posla moramo napraviti mi. Američki predstavnici, ali i svi drugi su nam rekli da mi moramo naći rješenje, a oni su tu da pomognu. Zadnji razgovor s gospodinom Palmerom je bio takav”, pojasnio je Čović.

Po njegovim riječima, prijedlog hrvatske strane oko izmjene Ustava BiH koji bi pratio izbornu reformu odnosio bi se na promjenu preambule pa bi umjesto imenice kod predstavnika triju naroda stajao pridjev.

“Imenice Hrvat, Srbin i Bošnjak u Ustavu bi se moglo transformirati u pridjeve hrvatski, bošnjački, srpski. To bi bila ograničena izmjena. Sve drugo predstavljalo bi transformiranje BiH za što vam treba opći konsenzus, dakle dvotrećinska potpora kod hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda. Ja osobno mislim da za to nema spremnosti”, mišljenja je Čović.

Dodao je kako predstavnici bošnjačke strane nisu raspoloženi za dogovor, nego za održavanje statusa quo kako bi se opći izbori slijedeće godine održali bez izmjena Izbornog zakona.

“Status quo s aspekta Izbornog zakona evidentno odgovara političkom Sarajevu…a to i ne kriju”, naglasio je.

Po njegovim riječima, takav bi epilog vodio još većem produbljivanju krize nego što je sada kada je blokiran rad državnih institucija.

Do kraja mjeseca Čović je najavio nastavak razgovora s predstavnicima američke i europske administracije kako bi se izmijenio Izborni zakon te opći izbori mogli održati u listopadu slijedeće godine.