Čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović izjavio u ponedjeljak kako vlasti u Bosni i Hercegovini moraju usuglasiti i usvojiti četiri zakona kako bi Europska komisija bezuvjetno predložila otvaranje pregovora s BiH, o čemu konačnu odluku donosi Europsko vijeće. 

Uz izmjene Izbornoga zakona, po riječima čelnika HDZ-a BiH, državne vlasti bi trebale s europskim normama uskladiti zakone o sprječavanju sukoba interesa, zatim o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kao i Zakon o sudovima BiH. Čović navodi kako je veći dio tih zakona zapravo usuglašen osim tek pojedinih detalja.

“To su četiri zakona koji su manje-više usuglašeni, oko kojih treba dodatno detalje usuglasiti. A kod nas je uvijek do detalja”, istaknuo je Čović nakon sjednice predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.

Europska komisija preporučila je u izvješću o napretku BiH prošloga tjedna uvjetno otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom izražavajući očekivanje da će do ožujka sljedeće godine vlasti uspjeti provesti dio reformi koje su stavljene pred zemlju u sklopu 14 prioriteta koje je postavila Europska komisija.

Čović je nagovijestio kako će čelnici vladajućih stranaka na razini države sljedećeg tjedna započeti razgovore o izmjenama Izbornog zakona BiH. Uz HDZ BiH, to je i Trojka koju čine SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda te SNSD Milorada Dodika. On je izrazio optimizam kako je moguće postići dogovor uz malo “političke mudrosti”.

Hrvatske stranke inzistiraju da se izmjenama Izbornoga zakona u BiH spriječi preglasavanje Hrvata prigodom izbora za najviše nacionalne pozicije u državi i entitetu kao što su izbor za člana Predsjedništva BiH i domove naroda.

“Mi ćemo se držati legitimnog političkog predstavljanja. To je za mene osnova izmjene Izbornog zakona”, ocijenio je Čović.

U četiri navrata do sada glasovima brojnijih Bošnjaka za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH biran je Željko Komšić, dok su u Domu naroda birani Hrvati koji su se naknadno izjasnili kao pripadnici toga naroda ili pak nisu u najvećem broju birali iz ovoga naroda.

U HNS-u BiH pozivaju se na presudu Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, kojom se inzistira na ostvarenju legitimnog nacionalnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda u institucijama vlasti. Zajedno s time vlasti BiH moraju provesti i presude Europskog suda za ljudska prava kojima se traži da se otkloni diskriminacija manjina i građana po nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi. O tome se razgovori vode godinama, a stajališta bošnjačkih i hrvatskih političara nisu uspjeli kao posrednici približiti niti predstavnici administracija SAD-a i Europske unije.