Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, najveći je krivac što se slučaj trudnice Mirele Čavajde, čijem je djetetu nakon 20. tjedna trudnoće u maternici dijagnosticiran agresivni maligni tumor na mozgu, pretvorio u javnu histeriju i što se na koncu nije riješio u Hrvatskoj, već u Sloveniji, poručio je u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 da osobno nema ništa protiv nje te da osjeća empatiju prema njoj. Poručio je i da se nema zašto ispričavati u ime KBC-a Zagreb.
“Gospođa Čavajda je bila kod nas samo jedanput, i to 19 dana nakon prve magnetske rezonance koja je učinjena negdje drugdje. Meni je žao te žene. Zaista s njom suosjećam i imam odgovarajuću empatiju prema svim tim trudnicama, ne samo prema njoj”, rekao je Ćorušić te dodao kako ne zna tko bi u Hrvatskoj počinio feticid jer to ne spada pod edukaciju ginekologa, također, kaže, to nije njihov posao.
Između ostalog poručio je i da Zakon o prekidu trudnoće treba mijenjati, osuvremeniti ga i uljuditi. Kaže da treba ženama dati prave informacije i omogućiti im savjetovanje. Smatra da eventualni referendum o uvođenju prava žene na pobačaj u Ustav ne bi uspio zbog konzervativnog hrvatskog društva. Na Stankovićevu konstataciju u da u zagrebačkoj bolnici Sv. Duh nemaju psihologa, ali imaju duhovnika, Ćorušić je rekao da mu nije normalno da nemaju psihologa.
Formirao Povjerenstvo KBC-a Zagreb koje je odlučivalo o slučaju Čavajda
A upravo je Ćorušić formirao Povjerenstvo KBC-a Zagreb koje je odlučivalo o slučaju Čavajda i imao glavnu riječ, a pritom se nije vodio stručnim, već ideološkim argumentima te se izravno suprotstavio ministru zdravstva Viliju Berošu nakon što je on ipak ustvrdio da je zahvat koji je Mirela Čavajda trebala obaviti u Hrvatskoj – legalan. Zato je Mirela Čavajda na kraju, unatoč najgoroj potvrđenoj dijagnozi svog djeteta, zahvat morala napraviti u Sloveniji.
Isti oni doktori koji su se zbog priziva savjesti grčevito borili za pravo djeteta na život, ponudili su njegovoj majci zahvat u kojem bi izveli inducirani porod djeteta (u 26. tjednu trudnoće) i potom “pustili da vide hoće li preživjeti”. Riječ je djetetu čiji bi porod u tom periodu trudnoće bio rizičan i da je dijete inače posve zdravo i to dijete ne bi moglo preživjeti bez inkubatora. Izvori bliski Mireli Čavajda tvrde da je ona to odbila jer to ne bi bio prekid trudnoće, nego porod, pa je ona zato i bila prisiljena nakon svega ipak otići u Sloveniju i to nakon što je čak i ministar zdravstva Vili Beroš priznao da bi zahvat prekida trudnoće Mirele Čavajde u Hrvatskoj bio legalan.
Protivi se pobačaju, ali i njegovoj zabrani
U HRT-ovoj emisiji Nedjelom u 2 Ćorišić je poručio da je protiv pobačaja, ali i njegove apsolutne zabrane, a rekao je i da je sam radio pobačaje do priziva savjesti, dok je to bila radna obaveza.
“Ja zaista jesam protiv pobačaja jer smatram da je to pravo na život. Ali nisam i to sam više puta ponavljao. Ja nisam za apsolutnu zabranu pobačaja”, rekao je Ćorušić za HRT te dodao da apsolutna zabrana pobačaja, koja se u Europi provodi samo na Malti, nikada nije donijela dobro niti ženama, niti sustavu, niti njihovom zdravlju.
“Iskustveno mogu govoriti o pobačaju jer sam ja to do priziva savjesti radio. To je bila radna obaveza koju smo morali svi raditi. Ja ne znam koliko sam pobačaja napravio, ali sam radio pobačaje i o tome sam vrlo kvalificiran govoriti”, rekao je Ćorušić koji kaže da je sigurno napravio više stotina pobačaja.
Ćorušić je ispričao i kako su na istom odjelu bile žene koje su činile pobačaj i žene koje nisu mogle imati djece i podvrgavale se bolnim postupcima izvantjelesne ophodnje.
“Dakle, isti odjel, zid dijeli žene koje se rješavaju zdrave djece i žene koje silno trpe i pate da bi dobile dijete”, rekao je.
Na pitanje urednika i voditelja emisije Aleksandra Stankovića zašto se onda odlučio za ginekologiju, Ćorušić je odgovorio da izvorno nije ni htio biti ginekolog, već abdonemalni kirurg, ali da to nije mogao dobiti, pa je izabrao, kako je rekao, srodnu specijalizaciju. Rekao je i da nije znao da će morati raditi pobačaje.
O slučaju nesavjesnog liječenja
Stanković je Ćorušića, koji je inače i predsjednik HDZ-ova odbora za zdravstvo, pitao i o tome kad je 2016. trebao postati ministar zdravstva, a da je Most bio protiv jer je navodno nesavjesno liječio pacijenticu – odnosno da joj je zabunom odstranio pogrešan jajnik o čemu je ekskluzivno izvijestio Nacional u posljednjem broju magazina. Ćorušić je rekao da je bio izgledni kandidat te da je imao podršku tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Nacionalov izvor istaknuo je da je Kaptol izravno zaštitio Ćorušića 2016. kad je Most stavio veto na njegov izbor za ministra zdravstva. Most je imao dokumentaciju koja je potencijalno mogla teško kompromitirati Ćorušića, pa ga čak i izložiti disciplinskoj i drugoj odgovornosti, no po nalogu Kaptola, kako tvrdi Nacionalov izvor, sve je stalo na tome da Ćorušić neće biti ministar pa je umjesto toga postavljen za ravnatelja KBC-a Zagreb, najveće hrvatske bolnice. Riječ je o operaciji jedne pacijentice iz 2014. godine tijekom koje joj je Ćorušić odstranio – pogrešan jajnik.
Ćorušić je potvrdio je da je Most stavio veto na njegov izbor, ali je dodao da je Most poslije čak i popustio, ali da je Tihomir Orešković, koji je bio predsjednik vlade HDZ-a i Mosta, bio izričito protiv toga da Ćorušić bude ministar zdravstva. Ćorušić je rekao i da ga nije eliminirao Most, već parapolitičke strukture – Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički zbor.
“Zato što me nisu prihvaćali, nisu me voljeli, i smatrali su, pogotovo udruga HUBOL, da netko tko bude ministar mora biti netko od običnih doktora, koji nije profesor, koji nije tako malo eksponiran… To je razlog, nije Most, čak mi je i Božo Petrov kao moj student sam to rekao”, rekao je Ćorušić.
“Nisam ja bitno oštetio ženu, dapače – prvom operacijom omogućio sam joj da rodi”
Što se tiče slučaja, rekao je da je za njega prvi put čuo 2017. godine, kada je već godinu i pol dana bio ravnatelj KBC-a Zagreb. Naveo je da mu je tadašnja pomoćnica za pravne poslove donijela zahtjev za odštetu te pacijentice od njezinog odvjetničkog društva. Pogledao je papir i nalaze te rekao da to ne bi platio, već da će ići na sud.
“Bio sam siguran da nisam učinio liječničku pogrešku, da nisam krivo liječio ženu”, rekao je Ćorušić te dodao da je na sugestiju šefice pravne službe došlo je do nagodbe i isplaćena je odšteta od 83.000 kune, koju je, naglasio je, isplatilo Croatia osiguranje, a ne KBC Zagreb.
Ćorušić je rekao da je dotičnu pacijenticu prvi put operirao 2008. godine zbog iste bolesti. Prije toga je bila neplodna, a nakon njegove operacije je rodila, dodao je. I onda se na istom jajniku javio recidiv. Naveo je da je odstranio desni jajnik i da mu se lijevi činio urednim.
“I na histološkom nalazu nađene su te paratubalne ciste i uredno tkivo jajnika, to je točno. Zbog toga i je plaćena ta odšteta”, rekao je Ćorušić te dodao: “Nisam ja bitno oštetio ženu, dapače – prvom operacijom omogućio sam joj da rodi”.
Na pitanje protivi li se zakonu o medicinskoj potpomognutoj oplodnji Ćorušić je rekao kako je za sve ono što suvremena medicina može učiniti da se bračnom paru, muškarcu i ženi, omogući sve da dođu do potomstva ako to oni žele.
“Tu nema zadrške. Ja sam samo bio protivnik teze koja se pojavila prije 10 do 12 godina do kada se nisu promijenili postupci indukcije ovulacije. Bilo je slučajeva kada su se induciralo 15-20 ovulacija, sve su one kasnije oplođivane, Bračni par kad je dobio potomstvo nisu više bili zainteresirani za ostale svoje zametke koja je država čuvala i tu su onda bile moguće zlouporabe. Bio sam za kontrolirane postupke, za manji broj oplođenih jajnih stanica i da se svi zametci iskoriste. To je bio razlog. Potom je struka preporučila blaže protokole. Nemam ništa protiv postupaka izvantjelesne oplodnje, a imam protiv zlouporabe takvih postupaka i da se točno zna gdje se koji embrij čuva i da se ne baca”, rekao je Ćorušić.
O Srebrnjaku
O bolnici na Srebrnjaku Ćorušić je rekao kako mu je žao da se oko nje događa to što se događa.
“Za to je najviše kriv gradonačelnik Tomašević i nova uprava u gradu. Dijelom snosi krivicu i bivša vlast u gradu, a ja kao ravnatelj KBC-a Zagreb bio sam za to da mi to preuzmemo, no ispostavilo se da bi time preuzeli i obveze koje su stvorile ova i bivša gradska vlast. To onda nismo htjeli. Onda je grad Zagreb odustao od takvog modela, sam ne može dovršiti. Grad će nažalost izgubiti taj projekt, izgubit ćemo 66 milijuna eura zbog lijenosti gradskih struktura i neučinkovitosti bilo ove, bilo prethodne garniture”, objasnio je Ćorušić.
Što se tiče broja bolnica rekao je kako Hrvatska ima 62 i kako smatra da je to preveliki broj na 3,9 milijuna stanovnika. Žao mu je što nije zaživio projekt nacionalne bolnice u Blatu te misli da bi projekt oživjeti i organizirati, pa makar sagraditi negdje pored. Istaknuo je kako Novom Zagrebu treba bolnica jer s druge s trane Save nema nijedna.
Komentari