Izmjene Zakona o tržištu električne energije, koje bi prema Nacionalovim saznanjima trebale biti prihvaćene na jesen, posve će izvjesno HEP-u uskratiti značajan prihod od mrežarina, a ujedno će time ministar Tomislav Ćorić predsjedniku Uprave HEP-a Frani Barbariću oduzeti i dio ovlasti nad upravljanjem tom kompanijom. Naime, radna grupa Ćorićevog Ministarstva uz pomoć stručnjaka iz ostalih nadležnih agencija (HERA, HROTE, CROPEX) upravo radi na izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije kojima će se HOPS-u, neovisnom operatoru prijenosnog sustava, kao jedinom tijelu koje je odgovorno za upravljanje elektroenergetskim sustavom u Hrvatskoj, dati dodatna razina neovisnosti u odnosu na HEP. Tako tvrde u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Visoki Nacionalov izvor iz Ministarstva gospodarstva demantirao je da je ovdje riječ o zakonu kojim bi se posredno otvorio put i privatizaciji dijelova HEP-a.

„Privatizacije HEP-a, niti cijelog društva niti njegovih dijelova, neće biti. No status HOPS –a će se promijeniti. HOPS svakako treba biti u posebnom statusu s obzirom na djelatnost kojom se bavi“, potvrdio je isti izvor i dodao da na izmjenama Zakona o tržištu električne energije radi Uprava za energetiku kojoj je od početka veljače ove godine na čelu Kristina Čelić, žena koja posjeduje značajan udio u tvrtki InterKapital, čiji su predstavnici kao članovi neformalne grupe Borg radili i na Lexu Agrokor i na pripremi terena za prodaju 25 posto HEP-a. HOPS je kao regulirana djelatnost u ovom trenutku neovisan od HEP-a, no i dalje je financijski povezan s matičnim društvom, a predsjednik Skupštine HOPS-a je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Prema neslužbenim informacijama koje je doznao Nacional i koje su nam potom potvrđene i iz službenih izvora, tim izmjenama HOPS bi umjesto sadašnjeg pravnog statusa društva s ograničenom odgovornošću trebao prijeći u status dioničkog društva, no i dalje će ostati u konsolidiranoj bilanci HEP-a. No konzultant Milan Puharić upozorava da bi te izmjene mogle biti prvi korak ka privatizaciji dijela HOPS-a, što bi, provede li se, moglo ugroziti sigurnost opskrbe u Hrvatskoj. Naime, svuda u Europi elektroenergetski sustavi su u vlasništvu države koja osigurava jednake uvjete korištenja mreže za sve opskrbljivače, a time i stabilnost sustava koji tako ne ovisi o odlukama privatnih suvlasnika.

Na stranici eSavjetovanja.gov.hr 2. travnja otvorena je javna rasprava o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije koja će trajati mjesec dana. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kojem na čelu sjedi Tomislav Ćorić koji potpisuje prijedlog Zakona, objašnjavajući razloge za izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije, u odgovoru Nacionalu tvrdi da se prijedlogom izmjena Zakona „uređuje uspostavljanje zajedničkih pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom, pojačavaju se odredbe o zaštiti potrošača s ciljem stvaranja integriranih, konkurentnih, fleksibilnih, poštenih i transparentnih tržišta električne energije koja se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, koja su orijentirana na krajnje kupce, te se osiguravaju principi za formiranje prihvatljive i transparentne cijene i troškove električne energije za krajnje kupce, visok stupanj sigurnosti opskrbe te neometan prijelaz na održivi energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika“.

Pritom se Ministarstvo poziva na obvezu koju je Europska unija propisala svojim članicama. Na pitanje Nacionala o razlozima promjene pravnog statusa HOPS-a, iz Ćorićeva Ministarstva odgovaraju da potreba pretvaranja HOPS-a iz sadašnjeg oblika „d.o.o.’’ u dioničko društvo (d.d.) nije proizvoljna odluka ni HEP-a kao matičnog društva ni HOPS-a, već je to direktiva Europskog parlamenta koja datira još od 2019.

Prijedlog Zakona o tržištu električne energije prenosi sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, stoji dalje u odgovoru te se dodaje da je, prema Direktivi (EU) 2017/1132 koja propisuje pravni oblik organizacije operatora prijenosnih sustava unutar EU-a, relevantan pravni oblik HOPS-a upravo dioničko društvo. „Sukladno navedenom, bit će potrebno napraviti preoblikovanje društva (sadašnjeg ‘društva s ograničenom odgovornošću’, op. N.) u dioničko društvo te imenovati svoju skupštinu tako da nema drugih promjena u vlasništvu. Tako će HOPS postati dioničko društvo, ali će i dalje biti u konsolidiranoj bilanci HEP d.d.-a“, stoji u odgovoru Ministarstva. Također se dodaje da će navedenim izmjenama Zakona o tržištu električne energije HOPS, osim pretvaranja u dioničko društvo, i dalje ostati u konsolidiranoj bilanci matičnog društva HEP, kao što je to i sada.

No Puharić tvrdi da takvo objašnjenje nema temelja u EU direktivama. Puharić tvrdi sljedeće: „Izmjena Zakona o tržištu električne energije je uslijedila temeljem Europske direktive 2017/1132. Međutim, EU direktive se ne implementiraju izravno u zakonodavni okvir države kao što je to slučaj s EU uredbama. EU nije imao nikakve primjedbe na dosadašnji pravni ustroj HOPS-a te je slijedom toga izdao certifikat HOPS-u kada je usvojen takozvani ITO model (Independent transmission operator). ITO model se zasniva na operatoru prijenosnog sustava koji je dio vertikalno integrirane kompanije HEP d.d. Tim modelom je zagarantirana značajna samostalnost u poslovanju. Ni prije ni poslije stupanja na snagu direktive 2017/1132 Europska komisija nije imala primjedbe na pravni oblik HOPS-a i ovakve izmjene nisu bile potrebne. Zbog toga smatram da pitanje pravnog ustroja nije od presudne važnosti za Europsku komisiju.“

Puharić stoga postavlja pitanje zašto Ministarstvo inzistira na preoblikovanju HOPS-a u dioničko društvo.

„Pravni oblik dioničkog društva omogućava jednostavniju buduću privatizaciju HOPS-a, što je po mojem mišljenju i stvarni cilj izmjene Zakona. Članak 104., stavci 13 do 16 prijedloga Zakona, otvaraju mogućnost privatnih ulaganja u investicijske programe HOPS-a, što otvara na mala vrata ulaženje privatnog kapitala u strukturu dioničkog društva HOPS-a. Smatram da to nije strateški opravdano, u najmanju ruku gledajući dosadašnja iskustva u energetici, posebno u slučaju Ine“, rekao je.

Puharić pritom podsjeća na generalan stav energetskih stručnjaka ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi pa i u svijetu, prema kojem se regulirana djelatnost treba i mora zadržati u državnom vlasništvu jer je iskustvo nekih zemalja pokazalo da je kontrola takvih monopolističkih djelatnosti preko nacionalnih regulatora otežana ako su u sustav uključene i privatne kompanije za prijenos i distribuciju kao suvlasnici mreže.

Podsjetimo, usluge HOPS-a ne koristi samo HEP kao najveći opskrbljivač električnom energijom, već i inozemni opskrbljivači, njih ukupno sedam. Uz HEP Elektru i HEP-Opskrbu, tu su i slovenski Gen-I, austrijski E.On Energija, mađarski MET Croatia Energy Trade te tvrtke Petrol i Energy Gas and Power iz Švicarske. Neki od njih su na domaćem tržištu prisutni gotovo 10 godina. Neovisni operater prijenosnog sustava u vlasništvu države garantira svima jednake uvjete korištenja mreže, bez favoriziranja bilo kojeg opskrbljivača. Sve spomenute tvrtke HOPS-u plaćaju naknade za korištenje elektroenergetske mreže. Na stranicama HOPS-a navedeno je da „HOPS posluje po modelu neovisnog operatora prijenosa, što podrazumijeva funkcijsku neovisnost o matičnom društvu, Hrvatskoj elektroprivredi i njenim povezanim društvima, te nediskriminatorno ponašanje prema svim korisnicima prijenosnog sustava“.

No budući da je HOPS u sadašnjem statusu još uvijek financijski povezan s HEP-om, značajan dio plaćenih naknada završava upravo na računu HEP-a kao matičnog društva. S druge strane, kako nam je potvrdio neslužbeni izvor vrlo blizak HEP-u, u trenutku kada se 2013. HOPS izdvojio kao neovisno tijelo, u njegovo vlasništvo prešla je i kompletna infrastruktura, odnosno elektroenergetska mreža i prateća oprema.

Drugim riječima, infrastruktura HOPS-a je u državnom vlasništvu i prema onome što nam je iz istih neslužbenih izvora potvrđeno, privatizacija HOPS-a za sada nije izgledna. Ali nijedan izvor s kojim smo razgovarali nije htio kategorički odbaciti tu mogućnost, zadržavajući određenu dozu opreza. No neki su upozoravali pritom i na odluku ministra Tomislava Ćorića koji je krajem 2018. donio odluku o smanjenju iznosa tarifa za korištenje prijenosne mreže, tzv. mrežarina, za velike potrošače – mahom veće industrijske pogone – za 20 posto. Tada je Ćorić svoju odluku koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019., opravdao tvrdnjom kako su mrežarine za velike potrošače u susjednim državama u pravilu niže nego u Hrvatskoj. Većina stručnjaka elektroenergetičara tada je tvrdila da je odluka o smanjenju mrežarina donesena zbog pritiska dijela poduzetničkih lobija te da će ona nanijeti štetu HOPS-u. I to se potvrdilo jer je prihod HOPS-a od početka siječnja 2019.u konstantnom padu pa neki od naših izvora upozoravaju na to da bi se upravo smanjenje prihoda HOPS-a moglo iskoristiti kao opravdanje za njegovu moguću privatizaciju.

Komentar izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije zatražili smo i od HEP-a kao matične tvrtke, no iz njihova Sektora za korporativne komunikacije stigao je tek kratki odgovor da „teme iz područja zakonodavstva nisu u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede“. Uz pitanje statusa HOPS-a, izmjene Zakona o tržištu električne energije povukle su i pitanje privatizacije dijela HEP-a, o kojoj se priča već gotovo 20 godina, a izmjenama Zakona te su priče ponovno aktualne u stručnim kuloarima. No u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja demantiraju da se na tome radi. „Izrada Zakona o privatizaciji HEP-a nije u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva“, stoji u odgovoru.

Postupak izmjena Zakona o tržištu električne energije otkrio je još jednu zanimljivu činjenicu. Naime, stručnu skupinu koja radi na izmjenama Zakona o tržištu električne energije vodi novoimenovana ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu Kristina Čelić. Ta činjenica ne bi bila sporna da nije riječ o neobičnoj koincidenciji – Kristina Čelić posjeduje pozamašan udjel vrijedan čak dva milijuna kuna u investicijskom fondu InterKapital, čiji su predstavnici 2018. bili aktivno uključeni u rad skupine Borg koja je, pod vodstvom tadašnje ministrice gospodarstva Martine Dalić, uz pisanje zakona poznatog kao lex Agrokor, pokušavala progurati i inicijalnu javnu ponudu za prodaju 25 posto udjela u HEP-u.

Nakon što je u svibnju 2018. u domaćoj javnosti eksplodirala afera Hotmail koja je razotkrila aktivnosti oko lex Agrokora i grupu Borg, vrlo brzo postalo je očito da je ta grupa osim Agrokora imala i druge sporne interese. Naime, tog svibnja iz e-maila koji je članovima grupe Borg poslao Tonći Korunić iz tvrtke InterCapital, investicijske tvrtke koja je bila jedan od savjetnika u restrukturiranju Agrokora, postalo je jasno da je grupa Borg zainteresirana i za kreiranje inicijalne javne ponude (IPO) HEP-a. Tom je ponudom i prodajom oko 25 posto udjela u HEP-u Vlada, kako je to u više navrata javno prezentirala ministrica Martina Dalić, planirala prikupiti novac za otkup MOL-ovih dionica u Ini. Prodaja 25 posto dionica HEP-a kroz IPO na burzi trebala je Vladi donijeti novac za otkup MOL-ovih dionica u Ini. Korunić, također član grupe Borg, ostalim je članovima u e-mailu napisao:

„Ja se nadam da će Rusi kupiti barem tri mjeseca vremena da nam prođe jedna Inicijalna javna ponuda dionica, jedan IPO-čić (kad već nije HEP) u svibnju. A onda nakon toga, neka ljeto započne u bojama našeg zakona.“

Nakon što se saznalo za planove Borga oko IPO-a HEP-a, brojni stručnjaci upozorili su da se prodajom 25 posto udjela u državnoj elektroenergetskoj kompaniji neće namaknuti ni približno dovoljno novca za otkup Ininih dionica – a u to vrijeme nije se ni znalo pouzdano koliko vrijedi MOL-ov udio u Ini pa je i s te strane naprasna prodaja četvrtine HEP-a bila financijski posve deplasirana – te da bi takva odluka državi donijela samo štetu. Jedini koji bi od nje imali koristi, upozoravalo se tada iz više izvora, bili bi konzultanti koji bi vodili proces prodaje.

Novcem od privatizacije dijela HEP-a, kako su to zamislili ministrica Martina Dalić i njezini suradnici konzultanti, planirao se otkup MOL-ova udjela u Ini. Ministrica je u cijelu priču oko stvaranja podloge za IPO HEP-a uvukla i Antu Ramljaka, bivšeg zaposlenika Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora (CEI) koji je bio dobro upućen u situaciju u HEP-u. Odlaskom Martine Dalić s mjesta ministrice priča o IPO-u HEP-a je zaustavljena, no ne treba zanemariti činjenicu da je Martina Dalić kao konzultantica Svjetske banke aktivno sudjelovala u izradi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., što znači da je njezin utjecaj na događanja u Hrvatskoj, iako naizgled tih, još uvijek prilično jak.

No zbog čega podsjećamo na aferu Hotmail i ulogu konzultanata tvrtke InterKapital u toj priči? Nova ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić u vlasništvu ima udjel u tvrtki InterKapital vrijedan 1.999.000 kuna. Kristina Čelić je u energetskom sektoru aktivna više od 20 godina, a veći dio radnog vijeka provela je upravo u ministarstvima koja su u sastavu imala i resor energetike. Ovisno o vladama, to su bila ministarstva gospodarstva ili pak zaštite okoliša i energetike.

Kristina Čelić je na tu funkciju imenovana 11. veljače ove godine, naslijedivši na njoj Domagoja Validžića. Validžić je u rujnu prošle godine smijenjen nakon što se otkrila njegova bliska povezanost s državnom tajnicom Josipom Rimac koja je uhićena par mjeseci ranije zbog pogodovanja tvrtki C.E.M.P. i njezinu vlasniku Milenku Bašiću, investitoru u vjetropark Krš-Pađene. Validžiću se, nakon proširenja istrage protiv Josipe Rimac i otkrića još nekoliko protuzakonitih pogodovanja, stavljalo na teret da je kao zaposlenik tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike omogućio da se tvrtki Lager, čije je poslovanje također bilo predmetom istrage, neosnovano osigura veća otkupna cijena električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Prema imovinskoj kartici koju je prijavila u veljači ove godine prilikom stupanja na novu dužnost, Kristina Čelić zasigurno spada među najimućnije osobe u državnoj vlasti. Porijeklom Vojvođanka iz Sombora, u vlasništvu ima znatan broj nekretnina. Između ostalog, posjeduje dva stana i tri garaže u Zagrebu, dvije kuće, jednu vikendicu i apartman na otoku Cresu te šumu također na Cresu, a u Sremskoj Mitrovici kuću i šest zemljišnih parcela. Uz to, na ime Kristine Čelić u Sudskom registru upisana je i tvrtka Komperg Adria, a tvrtka sličnog naziva – Komperg SM – također u njezinu vlasništvu, posluje i u Sremskoj Mitrovici. Tvrtka Komperg koju je nakon smrti supruga 2019. naslijedila Kristina Čelić te godine je ostvarila neto dobit od 1.197.646 kuna. Godinu prije neto dobit je iznosila 408.756 kuna.

Tvrtka je osnovana 1993. s primarnom djelatnošću obavljanja elektroinstalacijskih radova i tehničkog savjetovanja, no u travnju 2018. proširila je svoju djelatnost i na pružanje turističkih usluga, a internetska stranica tvrtke reklamira isključivo iznajmljivanje luksuznih apartmana u selu Stivan na otoku Cresu. InterKapital je 2019. ostvario neto dobit od 11,6 milijuna kuna pa je očito i da novoimenovana dužnosnica i iz tog izvora ostvaruje vrlo unosnu dobit. Kao poseban kuriozitet valja istaknuti i činjenicu da Kristina Čelić, koju je na dužnost ravnateljice Uprave za energetiku 11. veljače ove godine imenovala Vlada i to temeljem provedenog natječaja, ne spada među državne dužnosnike, već među državne službenike. Što znači da Kristina Čelić upravljanje tvrtkom Komperg, ali i udjel u tvrtki InterKapital nije dužna prenijeti na treće osobe jer se odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa odnose isključivo na državne dužnosnike.