Hrvatska vlada morat će nakon razornog potresa na Baniji donijeti jednu vrlo važnu odluku, za koju se vjerovalo da je već definitivna: hoće li ostati kod svoje nedavne odluke da opasni radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško odloži upravo na Baniji, nedaleko od epicentra potresa koji je odnio osam života, srušio na tisuće tamošnjih kuća i dokazao da je Banija dramatično trusno područje čije će smirivanje trajati godinama, uz stalnu opasnost da se ponovi jači potres. Odmah nakon potresa gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović otvorio je to pitanje i otkrio da već posjeduje vrhunski stručni elaborat napravljen prema najnovijim metodama analize terena, koji, po njegovim riječima, pokazuje ono što bi sad već i laicima trebalo biti očito: da je odluka Vlade da se tamo odlaže otpad bila ishitrena, temeljena na krivim pretpostavkama, a zbog toga možda čak i neodgovorna i opasna.

Sve ključne odluke o tome da se taj otpad odloži na Baniji, donijela je u zadnje tri godine upravo Plenkovićeva vlada, a najodgovornija osoba za to je ministar Tomislav Ćorić. Pod njegovim šefovanjem donesena je odluka da se taj otpad odloži u bivšoj vojarni Čerkezovac, koja se nalazi samo dvadesetak kilometara od Gline, a četrdesetak kilometara od Petrinje. Sada, u ovim novim okolnostima nakon potresa, upravo će Ćorić kao ministar gospodarstva i Darko Horvat kao ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine morati donijeti odluku o preispitivanju ranije donesenog rješenja o vojarni Čerkezovac. Najveći zagovornik promijene sporne odluke gradonačelnik Dumbović tvrdi da dokument koji posjeduje upravo na to ukazuje. No odluku o eventualnom premještaju odlagališta neće biti lako donijeti jer su rokovi za otvaranje takvog odlagališta kratki, a vlasti bilo koje druge hrvatske regije u kojoj bi se smjestilo takvo odlagalište, sigurno će tome pružati veliki otpor.

Nacional je kontaktirao ministra Tomislava Ćorića, ali nas je on uputio na priopćenje koje je izdao Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a u kojem su tek ustvrdili da u vojarni Čerkezovac nije bilo oštećenja od potresa, da su objekti ondje građeni da izdrže potrese i jače od očekivanog i da provode mjerenja mikroseizmičkih nemira i na samoj lokaciji vojarne gdje je postavljena seizmografska postaja.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, koji se prošloga tjedna usprotivio planu raspodjele 100 milijuna kuna državne pomoći za potresom pogođena područja prema kojem bi Petrinja trebala dobiti samo 30 milijuna kuna, svega pet milijuna kuna više od višestruko manje Gline koja je pod HDZ-ovom vlašću, paralelno sa sanacijom šteta od potresa vodit će i tu kampanju protiv izgradnje Centra za radioaktivni otpad u jednoj šumi nedaleko od mjesta Dvor, 40-ak kilometara zračne linije od Petrinje. Time će Dumbović ući u novu zonu sukoba s HDZ-om i Vladom, odnosno Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja koje formalno stoji iza projekta izgradnje Centra za odlaganje nuklearnog otpada u Dvoru, s obzirom na to da se taj projekt provodi prema sporazumu koji su morale potpisati hrvatska i slovenska vlada.

Centar bi trebao biti smješten u nekadašnjoj vojarni Čerkezovac, međutim, nakon potresa pojavila se bojazan da ta lokacija ipak nije sigurna za tako opasan otpad. Naime, na tom su se širem području pojavile i neobične rupe i rasjedi. U općini Donji Kukuruzari, primjerice, pojavile su se nekoliko metara široke i duboke rupe koje dodatno prijete kućama.

Dumbović, koji je i prije bio jedan od najglasnijih protivnika izgradnje odlagališta nuklearnog otpada nadomak Petrinje, sada planira iskoristiti svoj autoritet i pažnju javnosti koja je posebno senzibilizirana prema Petrinji i Banovini, ali i rezultate studije koju je još ranije naručio kako bi upozorio na to da se taj projekt zbrinjavanja nuklearnog otpada u njihovu kraju, uz samu rijeku Unu, mora stopirati.

“Sjećate li se mene u kampanji protiv nuklearnog otpada? Oni su rekli da ja ne znam što izvodim i da sam politikant, a jasno je da sam svim tim nadobudnim ministrima koji su pobrali pamet cijelog svijeta rekao: Gledajte ljudi, mi danas imamo ovdje kartu crvenu da smo najtrusnije područje u Hrvatskoj. To je procjena svih mogućih statičara, geotehničkog instituta, rudarskog fakulteta. U ime Grada naručio sam i platio studiju, na temelju toga dobili smo kartu prema kojoj su potresi ovdje takvi da kuha. Ove rupe u Kukuruzarima mogu biti rupe i u Dvoru. Pa pitam ja tu pamet, ove koji su mislili tu staviti nuklearni otpad, neka kažu sada da im je projekcija odlagališta nuklearnog otpada ovdje bila dobra ideja”, rekao je Dumbović u kratkom razgovoru za Nacional koji se odvijao u subotu ujutro u privremenom uredu Gradske uprave, u zgradi na adresi Braće Hanžek 19, nedaleko od tržnice u Petrinji. Na pitanje o kakvim je to kartama riječ te možemo li ih dobiti na uvid, Dumbović je najprije rekao da su karte ostale zarobljene u uništenoj zgradi Poglavarstva grada, ali je potom uspio organizirati da mu studiju proslijede njezini autori s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, među kojima je i profesorica Snježana Mihalić Arbanas.

Riječ je o studiji koja se zapravo bavi problemom klizišta na širem području Petrinje i Sisačko-moslavačke županije. To područje, kao što pokazuje i karta, ima veliki stupanj opasnosti od klizišta koja su se sada zbog potresa dodatno aktivirala i prijete pojedinim objektima.

Nacional je kontaktirao autoricu studije, profesoricu Snježanu Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, koja je sa suprugom, koji je geotehničar s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u ponedjeljak ujutro upravo boravila u Petrinji i okolici kako bi procijenila utjecaj potresa na objekte na tom području. Oni rade evidencije jer i gradu i županiji i državi žele pokazati što se sve dogodilo uslijed serije potresa koji uzrokuju i pucanje nasipa i štete na cijelim stambenim naseljima u Sisku. U kontaktu su i s Geotehničkim institutom iz Trsta koji je radio analize dizanja i spuštanja ploča duž rasjeda.

Za područje Petrinje dodatnu opasnost predstavljaju upravo klizišta, ali i druge pojave koje nastaju nakon potresa. Profesorica Snježana Mihalić Arbanas objasnila je što znače lokalni efekti tla: “Kad nastane potres, onda jedna šteta nastaje od potresanja za vrijeme potresa, ali istovremeno nastaju i neke druge prirodne pojave i opasnosti okinute tim potresom – to su klizišta, otvaranje rupa i rasjednih pukotina, ali i likvefakcija koja se odražava u obliku gejzira, vode i izbijanja pijeska na površinu. Ima nekoliko vrsta opasnosti, a za Petrinju, kao ni za Hrvatsku, nitko dosad nije radio analizu tih pojava jer nismo imali to iskustvo, s obzirom na to da je zadnji veliki potres bio prije 140 godina. Međutim, i inženjersko-geološka i geotehnička struka znaju da kad nastane potres, trebamo očekivati takve fenomene. Mi smo sami vidjeli tu pojavu na terenu, a sada idemo po terenu i bilježimo gdje su uslijed ovog potresa nastale te pojave jer neke i dalje ugrožavaju kuće, a sanacija će ovisiti o tome koje su ih vrste štete zahvatile.”

Kad je riječ o karti klizišta koju su izradili, kaže da je bila riječ tek o preliminarnoj informaciji u uvjetima u kojima nema potresa, ali da konkretni podaci ovise i o količini kiše. Ti lokalni učinci tla, ističe, mogu se javljati nekoliko dana i tjedana nakon potresa. Za samu likvefakciju okidač je magnituda 6, ali klizišta mogu izazvati i manji potresi i na njih može utjecati i daljnje potresanje, ali i daljnja kiša.

Kad je riječ o studiji, napomenula je da je ona rađena u vrijeme kad su nastala klizište u Kostajnici i jedno opasno klizište u Petrinji, kako bi se pokazalo na kojim sve područjima klizišta mogu nastati te da bi trebalo izraditi karte i preliminarne analize kako bi se moglo upravljati tom situacijom. Kad je riječ o lokaciji vojarne Čerkezovac, profesorica Mihalić Arbanas istaknula je da bi bilo potrebno pogledati konkretnu lokaciju:

“Ako je to na ravnom terenu na kojem nema likvefakcije, na kojem nema rasjednih pukotina, onda ne postoji opasnost, ali najprije treba detaljno pregledati lokaciju kako bi se vidjelo je li ona pretrpjela štetu ili nije. Ako se ona nalazi u tom aluviju gdje je nastala likvefakcija, onda to treba uzeti u obzir kod daljnje analize korištenja lokacije za tu namjenu, a to je skladištenje radioaktivnog otpada. No mi se trenutno ne bavimo takvom analizom, već pratimo situaciju s novim klizištima, s obzirom na to da imamo klizišta koja konkretno ugrožavaju kuće. Ona su postojala i prije, ali su se sada aktivirala. Najkritičniji je Prnjavor Čuntićki.”

U medijima su ovih dana objavljeni i prilozi o pojedinim obiteljima kojima je prije nekoliko godina klizište uništilo kuću, da bi sada dodatno stradali u potresu. Upravo na kombinaciju tih dvaju prirodnih faktora, opasnost od potresa i opasnost od klizišta, upozoravat će i Darinko Dumbović kojem će karta klizišta – na kojoj je područje Petrinje označeno crvenim točkama, kao područje visoke podložnosti za klizanje – sada biti alat u borbi protiv izgradnje Centra za zbrinjavanje nuklearnog otpada u Čerkezovcu.

Tadašnje ministarstvo zaštite okoliša i prirode na čelu s Tomislavom Ćorićem dalo je u ožujku prošle godine tu vojarnu, odnosno bivše vojno skladište, Čerkezovac na korištenje Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nuklearne elektrane Krško koji ondje planira formirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Dumbović je zbog toga i ministra Ćorića, sada ministra gospodarstva i održivog razvoja, i sisačko-moslavačkog župana Ivu Žinića još tijekom proljetnog lockdowna nazvao “grobarima i elementarnom nepogodom županije” te ih optužio da su, u vremenu pandemije koronavirusa i posljedica snažnog potresa u Zagrebu, iskoristili priliku da dodijele vojarnu Fondu koji će graditi Centar za odlaganje otpada.

Uz Dumbovićeve otvorene izjave koje daju naslutiti da je Petrinji dodijeljeno samo 30 milijuna kuna za obnovu, odnosno da je Glina dobila neproporcionalno više zahvaljujući tome što je tamo na vlasti HDZ, a prioritete je očito određivao župan Ivo Žinić, jasno je zašto je Dumbović, koji je uspio pobijediti na izborima i srušiti monopol HDZ-a, svojevrsna meta visokim stranačkim dužnosnicima HDZ-a. Nije zato čudo što s visoke razine u Vladi uzvraćaju: “Dumbović je loš populist.” Dok drugi izvor, blizak vrhu HDZ-a, prilično ogorčeno kaže: “Dumbović je populist koji sada na ovoj situaciji sebi gradi kampanju za lokalne izbore.”

Nacional je Dumbovića suočio s tim kritikama, a on je poručio:

“U ovom potresu narod vidi, narod čuje, mediji imaju svoju posebnu ulogu da govore istinu o ovom kraju i oni su u stvari najviše senzibilizirali javnost. To znači, bez medija ne možeš funkcionirati. I sada se jednostavno nemam vremena baviti lošim ljudima, samo znam da sam konkurencija velikim partijama i da će me one nastojati politički diskreditirati. To rade cijelo vrijeme. I u tom političkom diskreditiranju udarci su udarci, ali kad su preružni udarci i kad podcjenjuju nečiju inteligenciju, onda mogu postati kontraproduktivni. A to što me optužuju da sam u kampanji je ispod svake razine. Meni kampanja ne treba. Mene mogu diskreditirati i raditi što god hoće, ali ono što ja osjećam za svoj grad i što ljudi oko mene vide da radim, mogu reći da je grad moja sudbina i ja iz grada ne želim pobjeći.”

Potres koji se dogodio prošloga utorka imao je magnitudu 6,2 prema Richteru i bio je najjači potres zabilježen u Hrvatskoj otkad postoje mjerenja. Kako je seizmolog Josip Stipčević prije par dana objasnio za Jutarnji list, potres se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline, a koji je granični rasjed između dvaju vrlo različitih tektonskih blokova, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga je zaključio da se preko tog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima.

Uspostavljanje Nacionalnog programa za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) bilo je obveza Republike Hrvatske i na razini Europske unije. Hrvatska ima obvezu pobrinuti se za zbrinjavanje polovice radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. O toj temi u kontekstu potresa ovih su dana pisali portali Lupiga.com i Telegram.hr.

Telegram je iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji vodi operaciju uspostave Centra, dobio službeni odgovor da oni nastavljaju planirane aktivnosti oko izgradnje te da štete na postojećim zgradama bivšeg vojnog kompleksa nema. U međuvremenu su iz Fonda na svojim stranicama objavili i priopćenje da su skladišta u Čerkezovcima neoštećena u potresima. No Telegramu su priznali i da se detaljna analiza potresne opasnosti na lokaciji budućeg skladišta tek treba provesti.

To zapravo znači da bi novi potresi i analiza stanja mogli, u najmanju ruku, usporiti planove izgradnje. Kako je pisao Lupiga.com, stratešku studiju za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva objavila je u siječnju 2016. godine tvrtka Ekonerg ovlaštena od Vlade. U toj Strateškoj studiji za Čerkezovac, između ostalog, analizirana je i potencijalna opasnost od potresa za planirano skladište radioaktivnog otpada, ali je u toj analizi do tada poznatih potresa u na širem epicentralnom području Zrinske gore korištena jednostavna ljestvica MCS. Lupiga.com piše da je analizirano šest značajnijih potresa u posljednjih stotinjak godina i da su potresi bili najviše magnitude 4,7 – iako je samo u potresu iz 1909. magnituda iznosila 6 prema Richteru. U tom dokumentu, kako ističu, navodi se da prema studiji Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu iz 2014. godine, nijedan od navedenih potresa u ovom epicentralnom području ne bi uzrokovao štete na lokaciji Čerkezovac.

Međutim, čak i u toj studiji koja se bavila preliminarnom procjenom seizmičkog hazarda, utvrđeno je da se lokacija Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalazi u potresno slabo aktivnom području, ali da u blizini postoje i mnogo aktivnije zone izvora potresa te da je za detaljniju studiju potrebno provesti dodatna istraživanja i analize – geofizička mjerenja tla, seizmotektonske analize, analize potresnih scenarija i drugo te pratiti seizmičnost na lokaciji i u njenoj bližoj i široj okolici. Isto tako se navodi da za mjerenje treba što prije uspostaviti lokalnu mrežu seizmografskih postaja.

To bi, pak, moglo značiti da ako nije postojala mreža seizmografskih postaja na tom širem području vojarne Čerkezovac, nije ni moguće utvrditi stvarnu vjerojatnost rizika od potresa. U priopćenju iz Fonda naveli su da je na samoj lokaciji vojarne postavljena seizmografska postaja koja je uključena u nacionalnu mrežu i da su tamo provedena mjerenja mikroseizmičkih nemira, ali na pitanje postoji li šira mreža seizmoloških postaja na tom području oko vojarne nisu znali odgovor.

Kad se tome doda opasnost od klizišta koje potresi mogu dodatno aktivirati, može se zaključiti da, u najmanju ruku, sveobuhvatna studija koja bi uključivala i opasnost od potresa i opasnost od klizišta i drugih popratnih opasnosti nije napravljena te da će svakako biti potrebna izrada nove studije koja će uzeti u obzir i najnoviju seriju potresa. Na tome će, po svemu sudeći, inzistirati i Darinko Dumbović.