Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sudjelovao je u petak na panel raspravi u Omišlju s predstavnicima lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, tvrtke LNG Hrvatske i stručnjacima na temu „Treba li nam plutajući terminal?“, na kojoj je iznio niz prednosti tog projekta, dok su predstavnici Općine Omišalj i PGŽ-a kao i nazočni mještani bili izričito protiv.

Nakon rasprave koja je trajala više od tri pol sata ministar Ćorić je u izjavi za novinare rekao da su osnovne teze ministarstva i Vlade u prilog izgradnji plutajućeg terminala ostale nepromijenjene i nakon tog skupa,  tj. da je to strateški projekt za Hrvatsku koji omogućuje građanima i industriji diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe.

„Ovaj terminal svojim kapacitetom od 2,6 milijardi prostornih metara plina u potpunosti zadovoljava potebe Hrvatske u slučaju bilo kakvih nestabilnosti na tržištu“, rekao je ministar.  Naglasio je da na području EU sad ima 24 LNG terminala i da se još nih 12 gradi.

„Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost, odnosno diverzificiranost dobavnih pravaca jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije. Vjerujem da sam danas uspio prenijeti tu poruku stanovnicima Omišlja“, rekao je ministar. Jedinice lokalne samuprave i županija imaju nešto drugačije razmišljanja, ali mi smatramo da se projekt kontiniuirano razvija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i prostornim planovima županije.

“Ovo je i europski projekt jer ga Europska komisija sufinancira sa 100 milijuna eura te Hrvatska s još 100 milijuna, a on iz perspektive struke pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe kao nijedan projekt dosad“, zaključio je ministar Ćorić.

U raspravi je istaknuo kako je u posljednje vrijeme iznesen niz neistina i neargumentiranih teza o tom projektu. Naglasio je da je kriza na tržištu plina 2009. godine, kad je industrija u Hrvatskoj ostala bez plina na nekoliko tjedana, dovoljan dokaz u prilog tezi da je potreban alternativni dobavni pravac.

Načelnica Općine Omišalj Mirala Ahmetović ocijenila je kako je projekt neprihvatljiv zakonski, ekonomski i ekološki. Zakonski se projekt ne može provesti, jer nije predviđen u prostorno-planskoj dokumentaciji, ni Općine Omišalj niti Primorsko-goranske županije, nego samo kopneni terminal, rekla je.

„Sve što se moglo pogrešno učiniti u ovom projektu, učinjeno je. Pitanje je zbog čega se uopće inzistira na plutajućem terminalu“, rekla je.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je istaknuo „država neće što mi hoćemo, a uporno hoće što mi nećemo. Ne želi riješiti stanje u 3. maju, ŽC GO Mariščini, ali hoće realizirati plutajući terminal koji mi ne želimo“.

„Nas obavezuje jednoglasna odluka vijećnika Skupštine PGŽ, da je neprihvatljiv projekt plutajućeg terminala“, istaknuo je.

Direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić  navela je da u obrazloženjima prostornog plana PGŽ stoji kako je u prvoj fazi predviđen plutajući terminal. Da to ne piše ne bi se mogla dobiti lokacijska dozvola i izraditi studija utjecaja na okoliš, rekla je.

Ahmetović je na to rekla da se plutajući terminal nigdje ne spominje u prostornim planovima, a župan Komadina da se sporna obrazloženja prostornog plana mogu i izbrisati odlukom županijske skupštine.

Ministar Ćorić i Barbara Dorić istaknuli su da je terminal isplativ te da bi donosio prihod, a  Ahmetović je na to rekla da još nije dobila studiju isplativosti na uvid. Dorić je iznijela da bi kopneni terminal bio gotovo dvostruko skuplji za izgradnju od plutajućeg.

Rasprava se na trenutke bila žustra, pri čemu su se ministar Ćorić i župan Komadina sporili i na političkoj razini, ali je okončana u mirnijem tonu.