Hrvatska i Italija bilježe uzlet u bilateralnim odnosima, složili su se u srijedu premijeri Andrej Plenković i Giuseppe Conte u Rimu, poručivši i kako u Europskom vijeću zajednički rade na ubrzanju procesa proširenja Europske unije.

“Imamo iznimno snažne odnose” koji bilježe uzlet, ocijenio je talijanski premijer Giuseppe Conte na konferenciji za medije u palači Chigi u kojoj je primio hrvatskog premijera tijekom njegovog dvodnevnog službenog posjeta Italiji.

Talijanski čelnik otkrio je kako je robna razmjena između dviju zemalja prošle godine premašila 5 milijardi eura, a kako se “izuzetno pozitivan” trend bilježi i ove godine.

Italija je drugi trgovinski partner Hrvatske, nakon Njemačke. Hrvatska je do rujna ove godine izvezla 1,5 milijardi eura roba i usluga u Italiju, što je rast od 2,6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Italija je u istom razdoblju u Hrvatsku izvezla 2,7 milijardi eura, što je rast od 14,6 posto.

Italija je i četvrti najveći investitor u Hrvatskoj, a četvrta je i po broju turista.

Predsjedanje EU-om

Dvojica premijera u Rimu su razgovarali o nadolazećem hrvatskom predsjedanju Europskom unijom u prvih šest mjeseci iduće godine.

“Ovo je bio razgovor između prijatelja, između predsjednika vlada koji se jako dobro razumiju i koji će zajedno djelovati u godini koja je pred nama i koja će biti iznimno relevantna za Europu, ali i za Hrvatsku”, rekao je Plenković u palači Chigi.

Hrvatski premijer je na sastanku izrazio ambicije da se tijekom hrvatskog predsjedanja finalizira uređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a, te postigne konsenzus oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU-a.

Otvaranje pregovora

Premijeri su složni i oko potrebe ubrzanja proširenja Unije, nakon što su se Francuska, Danska i Nizozemska u listopadu usprotivile otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Čelnici dviju država želi da se to dogodi u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“Nastojimo privoljeti zemlje koje su imale rezerve da se otklone njihovi prigovori prije nego što Hrvatska u Zagrebu bude domaćin sastanka na vrhu” između članica EU-a i država zapadnog Balkana, rekao je Plenković.

Zagreb će u svibnju, dvadeset godina nakon prošlog susreta u hrvatskoj prijestolnici, biti domaćin tog skupa. Hrvatski premijer je u Rimu poručio kako želi da takav dijalog “postane sustavan” i da se održava svake dvije godine kako bi se “definirao realan put prema Europskoj uniji u idućem desetljeću”.

Budućnost EU-a

Conte, pravnik koji je na čelo Italije došao kao nestranački kandidat blizak Pokretu pet zvijezda, istaknuo je i kako se hrvatsko predsjedanje poklapa s Konferencijom o budućnosti Unije, naglasivši kako je prioritet Italije približiti europski savez građanima, jačanje institucija i pojednostavljenje europskog upravljanja.

Konferencija bi trebala započeti 2020. i trajati dvije godine, a za nju će biti zadužena Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju.

“Sada je trenutak da damo novu snagu i entuzijazam” Uniji, poručio je Plenković.

Manjine i SEI

Conte i Plenković su kazali kako dobrim odnosima između dviju zemalja pridonose i manjine. Hrvatski premijer izrazio je zadovoljstvo što je u Rim stigao i potpredsjednik Sabora Furio Radin, predstavnik talijanske manjine u tom tijelu.

Sastanak dvaju premijera događa se dan uoči 30. obljetnice osnivanja Srednjoistočne inicijative, organizacije koja broji 17 članica i koja je nastala s idejom pomoći zemljama te regije u pristupanju EU-om.

Hrvatska je predsjedala organizacijom prošle godine, ove godine je na redu Italija, a iduće Crna Gora. Osim njih, članice su Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Hrvatsko izaslanstvo će kasnije u srijedu posjetiti Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima.