Čedo Čolović, umirovljeni časnik JNA koji je prije nekoliko dana uhićen i pritvoren u Beogradu pod sumnjom da je špijunirao Srbiju u korist Hrvatske, imao je specifične i precizne informacije o djelovanju ruskih obavještajaca i dobrovoljaca na području okupiranog dijela Hrvatske tijekom Domovinskog rata. On je o tome pisao u izvješćima koja je sastavljao kao tzv. “bezbednjak” u okviru 75. brigade vojske tzv. Republike Srpske Krajine. To je za Nacional ispričao visoki izvor iz Vlade, dobro upućen u zbivanja u obavještajnom miljeu.

Isti taj izvor tvrdi da se taj slučaj može tumačiti i kao dio zajedničkog sigurnosno-obavještajnog djelovanja srpskih i ruskih špijuna, koje se terminski gotovo poklapa s najavljenim održavanjem srpsko-ruskih vojnih vježbi u Srbiji.

“Čolović je imao podatke o nedopuštenim djelovanjima ruskih špijuna u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. Čolović je tako još 90-ih posredno u svojim izvješćima sugerirao da Rusija ima svoje specifične interese na ovim prostorima. On je, osim toga, imao i puno podataka o ratnim zločinima koje su pripadnici vojske tzv. Republike Srpske Krajine počinili na širem području između Drniša i Šibenika. Zato je indikativno i što su u javnost puštene tvrdnje da je on prikupljao upravo takve podatke, kao i da je on, ucijenjen i po nalogu SOA-e, prikupljao informacije i svjedoke koji bi teretili počinitelje ratnih zločina u Hrvatskoj”, ispričao je za Nacional isti visoki politički izvor. Dva izvora iz Vlade tvrde da Čolović nije bio registriran ni kao agent SOA-e niti kao agent VSOA-e. Međutim, hrvatske sigurnosne službe interesirale su se za Čolovića, kao i za još više od stotinu ljudi koji su bili aktivni kao srpski pobunjenici u Hrvatskoj. Tek bi se trebalo rasvijetliti je li to razlog što je visokim izvorima iz Vlade poznato da je u svojim izvješćima kao “bezbednjak” srpskih pobunjenika pisao o ruskim špijunima na privremenom okupiranom području ili to posredno indicira da je Čolović ipak imao i neke druge kontakte s hrvatskim sigurnosnim službama. Visoki izvor iz Vlade navodi da ta prvenstveno srpska špijunska predstava ima dublje značenje i predstavlja poruku upućenu cijeloj EU. “Srbija uskoro treba početi pregovarati o otvaranju poglavlja o zajedničkoj europskoj, vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici. Posve je iracionalno da u tom trenutku uhićuje čovjeka kojeg optužuje za špijunažu u korist jedne od članica EU-a. Ili ne razumiju o čemu se radi ili šalju jasan signal da ih to uopće nije briga te da zapravo ne priznaju Hrvatsku kao punopravnu članicu EU-a”, navodi visoki izvor iz Vlade.

SVE TO, PREMA TUMAČENJU istog sugovornika Nacionala, navodi na zaključak da Rusi intenzivno kontroliraju situaciju u Srbiji te da su vidljivi znakovi nervoze ruske diplomacije u regiji. Visoki politički izvor navodi kako u takvom ozračju počinju iritirati neke ne posve diplomatski izbalansirane poruke ruskog ambasadora u Zagrebu Anvara Azimova, koji je u ponedjeljak dao intervju Večernjem listu i poslao poruku Hrvatskoj da neće dobro proći u izvozu prema Rusiji kada se sankcije ukinu ako Rusija procijeni da se Hrvatska nije adekvatno ponašala dok su sankcije bile na snazi. “Želimo imati dobre odnose sa svima, ali bolje odnose imamo sa Srbijom. Ne želimo da Hrvatska promatra Rusiju kroz prizmu naših odnosa sa Srbijom…”, izjavio je Azimov za Večernji list.

PREMA TVRDNJAMA UPUĆENOG izvora iz sigurnosnog miljea, u situacijama poput ove s Čolovićem postoje časnici za vezu Srbije u Zagrebu i obratno. Takva uhićenja zapravo se unaprijed najavljuju i to ako se prekrše neki uobičajeni standardi ponašanja u tom miljeu, unatoč ranijim upozorenjima. Uhićenja se izvode tek kad se prijeđu uobičajene granice, tvrdi isti izvor. Međutim, činjenica da nikakvih najava o toj akciji nije bilo posredno također sugerira da Čolović nije dio kvote registrirane suradničke mreže, tvrdi izvor iz Vlade.

O tome se također može diskutirati, naročito jer se u takvim situacijama, iz špijunima razumljivih razloga i u interesu nacionalne sigurnosti, u javnost često svjesno plasiraju dezinformacije.

Jedan od upućenih sigurnosnih izvora navodi da situacija s Čolovićem može ukazivati i na još jednu borbu za dominaciju među srpskim sigurnosnim službama, gdje se često nadmeću civilna i vojna služba. U tom smislu je u hrvatskom špijunskom miljeu kao interesantna ocijenjena i izjava koju je u povodu tog slučaja za televiziju Al Jazeera dao bivši šef KOS-a, danas umirovljeni general Aleksandar Dimitrijević. On je o tom slučaju izjavio: “Iznenađen sam što je Čolović priveden. Špijunaža je ozbiljno djelo koje se teško dokazuje. Do kojih je on to strateški važnih podataka mogao doći kao umirovljenik? Tu istraga praktički nije ni započela. Olako davanje ocjena o špijunaži nije dobro ni za institucije koje to rade niti za imidž službi koje to realiziraju. Ako je on zaista bio tako jak strateški suradnik hrvatskih službi, postavlja se pitanje je li se s njime moglo napraviti i nešto drugo. Ja bih se upitao kako od njega napraviti dvojnog agenta i bolje ga iskoristiti, a ne presijecati. Mislim da ovaj slučaj ne može utjecati na diplomatske odnose dviju zemalja te da će ubrzo jednostavno nestati s medijske scene”, izjavio je, među ostalim, Dimitrijević.

JEDAN IZVOR BLIZAK sigurnosnim službama tvrdi kako nije isključeno da je Čolović bio u kontaktu s hrvatskim sigurnosnim službama, ali nije bio zaveden kao suradnik. Čak nije isključeno da je duže vrijeme, kolokvijalno govoreći, bio upravo neka vrsta dvojnog agenta. “On odgovara tom profilu. Njega se moglo koristiti kao pokriće za isplate novca iz crnih fondova za doušničke aktivnosti kojih možda nije ni bilo”, izjavio je za Nacional sigurnosni izvor. U ljeto 2015. Nacional je pisao o tome kako su tadašnjeg ravnatelja SOA-e još 2013. upozoravali da unutar Agencije i dalje funkcionira mreža korumpiranih agenata koji možda već duže vrijeme ugrožavaju nacionalnu sigurnost te da se sredstva za prikupljanje informacija nenamjenski izvlače i troše za osobne potrebe, ponekad i otvaranjem suradničkih dosjea s osobama koje služe kao pokriće za izvlačenje novca, bez da SOA od njih ima ikakve koristi.

Čolović je nesumnjivo u središtu obavještajne operacije jer su njegove fotografije, kao i neslužbene izjave o toj aferi, unaprijed pripremljene i zanatski plasirane prema medijima, tumači izvor blizak Vladi. Pojavilo se nakon njegova uhićenja više proturječnih informacija. Iako su preko srpskih medija u ponedjeljak popodne puštene tvrdnje da je Čolović priznao krivnju, to je možda također dio iste obavještajne manipulacije. Sve to sugerira da taj slučaj neće tako brzo potonuti u zaborav te će se još duže vrijeme analizirati što su sve srpski političari i špijuni ovom akcijom htjeli postići.