Ministar državne imovine Goran Marić koji se proteklih dana našao u središtu niza skandala povezanih s imovinom i nekretninama njega i njegove obitelji, zbog čega je tijekom vikenda bio pozvan na razgovor s premijerom Andrejem Plenkovićem, u javnosti je više puta pokušao plasirati tvrdnju da se radi o namjernom produciranju afera koje u pozadini imaju skrivene privatne i poslovne motive. U tom kontekstu iznio je otvorene aluzije da iza napada na njega stoji investitor Slaven Čolak sa svojom Fantazija Grupom, koji već punih deset godina pokušava realizirati 174,1 milijun eura vrijednu investiciju obnove nekad popularnog samoborskog kupališta Šmidhen te izgradnje vodenog i zabavnog parka, rekreacijskog centra i dvaju novih hotela. Čolak već godinama otvoreno upozorava na institucionalno nasilje na nekoliko razina, prije svega onih zaduženih za upravljanje državnom imovinom, a nalazi se i u nizu sudskih sporova s državom čija se vrijednost procjenjuje na čak pet milijardi kuna. Izjave ministra Gorana Marića, u kojima pokušava protumačiti izvor “podmetanja i laži na njegov račun”, stoga se tumače kao izravno prozivanje Čolaka.

“Ta podmetanja i laži neće poboljšati status onih koji su izgubili poslovne prostore, a ima ih više od 500 samo u Zagrebu, onih koji nisu plaćali, a sad moraju plaćati, ni onih koji pokušavaju nagodbom poboljšati status u imovinsko-pravnim odnosima i naplatiti milijarde kuna”, kazao je Marić u više navrata tijekom proteklog tjedna. Koliko je poznato, upravo je spor oko Fantasylanda jedini čija se vrijednost mjeri u milijardama kuna, a također je jedini u kojemu postoji mogućnost nagodbe, koju je po Čolakovim riječima početkom ove godine inicirao upravo Marić, na sastanku u širokom krugu odgovornih ljudi koji je dokumentiran i službenim audiozapisom.

‘Ta podmetanja i laži neće poboljšati status onih koji su izgubili poslovne prostore, a ni onih koji pokušavaju nagodbom poboljšati status i naplatiti milijarde kuna’, kazao je ministar Marić prošlog tjedna

“Istup Gorana Marića smatram neprimjerenim za osobu na dužnosti ministra i člana Vlade. Čista je manipulacija da bi se Fantazija Grupa ili ja bavili njegovom privatnom imovinom i privatnim poslovima. Nas zanima isključivo uspostavljanje zakonitog i pravilnog rada unutar državnih institucija poput CERP-a ili Ministarstva državne imovine, u kojem je do današnjeg dana učinjeno jako malo. Informacije o njegovoj imovini nismo imali, niti smo ih plasirali, niti nas uopće zanimaju. Potpuno je neprimjereno izlaziti u javnost s ovakvim tvrdnjama”, kazao je Čolak za Nacional. On potvrđuje da je ideja o nagodbi u višegodišnjem sporu s državom proistekla upravo od ministra Marića i njegovih suradnika, i to na sastanku održanom 8. siječnja ove godine, na kojem su prisustvovali i ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) Milan Plećaš, državni tajnik Tomislav Boban, pravnici iz Ministarstva državne imovine i mnogi drugi. “Dakle, prijedlog nagodbe dostavljen je na traženje i zahtjev ministra Marića, pa je stoga potpuno nevjerojatno da on sada insinuira kako to ima veze s aferama i otkrićima njegove privatne imovine”, dodaje Čolak. Zbog poslovne korektnosti on ne želi iznijeti detalje nagodbe koju je predložio državi, i to na njen zahtjev, no potvrđuje da je iznos koji se u njoj spominje “višestruko niži od vrijednosti sudskih sporova koji s kamatama i drugim troškovima dosežu spomenutih pet milijardi kuna”.

Projekt Fantasyland još od začetka prije deset godina nailazi na ogromne i teško objašnjive prepreke u institucijama zaduženim za upravljanje državnom imovinom – a to su bili Hrvatski fond za privatizaciju, pa Agencija za upravljanje državnom imovinom, potom CERP, AUDIO; DUUDI te na koncu Marićevo Ministarstvo državne imovine, dok se za velik dio ovog perioda prst krivnje upire i u Državno odvjetništvo i Uskok. Čolak objašnjava da su, nakon inicijalnog zasnivanja prava građenja i neposredno uoči izdavanja građevinske dozvole, ove institucije intenzivno podnosile brojne kaznene prijave na gotovo svaki poduzeti korak i njega i njegove grupacije koje su se nakon duljeg vremena pokazale potpuno lažne i neosnovane. Državno odvjetništvo punih osam godina provodilo je izvide i istragu, što je bilo nezakonito, a tek imenovanjem novog glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića napokon je službeno utvrđeno da nema odgovornosti grupacije Fantasyland i njenih vodećih ljudi, što implicira da postoji odgovornost službenih osoba koje su bezrazložno i ustrajno podnosile prijave, nastojeći opstruirati izuzetno vrijednu investiciju. “Očito se radi o organiziranom protupravnom postupanju državnih i pravosudnih tijela te njihovih odgovornih osoba, što u uređenoj pravnoj državi mora biti sankcionirano”, govori Čolak. On je proteklih mjeseci i godina o ovom slučaju ekstenzivno izvještavao sve državne institucije, a svaki od njegovih opširnih dopisa – u koje je Nacional imao uvid – adresiran je između ostalih i na premijera Andreja Plenkovića. Koncem prošle godine ministrima Goranu Mariću i Draženu Bošnjakoviću dostavio je i kompletan spis koji se proteže na točno 3713 stranica, u kojemu su detaljno nabrojane sve sporne prijave i opstrukcije institucija zaduženih za upravljanje državnom imovinom. Osim što je podnio sudske tužbe protiv države, a zatim i na njen zahtjev dostavio prijedlog nagodbe, Čolak zahtijeva i da se razjasne akteri i motivi nevjerojatne višegodišnje opstrukcije projekta vrijednog gotovo 200 milijuna eura, za koji je već davno osigurano financiranje. Ona je započela otprilike 2009. i nastavljena je do danas, a Čolak odbija spekulirati zašto se to uopće događa. Ministarstvu pravosuđa prijavljeno je i postupanje DORH-a i Uskoka.

“No činjenica jest da država još od tog perioda odbija postupati po ugovoru o pravu građenja koji je sama sklopila i da preko svojih institucija podnosi desetke neosnovanih i lažnih prijava, na osnovu kojih je Državno odvjetništvo punih osam godina vodilo kriminalistička istraživanja i istrage i tek nedavno je zaključilo da ne postoje sumnje u ikakve kriminalne radnje. Upravo su DORH i ministar Marić koji po funkciji sjedi i na čelu Upravnog vijeća CERP-a dužni sve to razjasniti i sankcionirati odgovorne”, dodao je Čolak za Nacional. On iznosi i nekoliko zanimljivih detalja, poput činjenice da je današnji državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban koji je prethodno bio na čelu agencije AUDIO, pred sudom svjedočio o nezakonitom postupanju Hrvatskog fonda za privatizaciju u ovom slučaju, a na jednom od brojnih sastanaka izričito je kazao da su i dopise koje je investitor nedavno dobio od Ministarstva državne imovine njemu neki djelatnici Ministarstva “podmetnuli na potpis”. Jednim od njih investitore se poziva na plaćanje naknade za pravo građenja, što se bez potpuno reguliranih odnosa smatra potpuno nezakonitim, što su priznale i vodeće osobe Ministarstva državne imovine.

Krajem 2018. ČOLAK je ministrima Goranu Mariću i Draženu Bošnjakoviću dostavio spis u kojemu su nabrojane sve prijave i opstrukcije projekta Fantasyland od institucija zaduženih za upravljanje državnom imovinom

“Država koja ne poštuje zakone i zaključene ugovore, pa čak i one koji su zaključeni uz suglasnost Vlade, zasigurno ne može privući investitore jer bez pravne sigurnosti nema ni razvoja gospodarstva”, stoji u jednom od brojnih Čolakovih dopisa naslovljenih, između ostalih, i na premijera Plenkovića. U iznimno složenom višegodišnjem sporu oko Fantasylanda, odnosno obnove Šmidhena, uloga države mahom se doista svodi na opstrukciju: njene institucije projekt su potpuno paralizirale stavljanjem zabilješki na nekretnine, onemogućavanjem realizacije već dogovorenog financiranja od 174,1 milijun eura, pokretanjem revizija i inspekcijskih nadzora nad investitorima, Gradom Samoborom i tvrtkom koja je izradila parcelacijski elaborat te podnošenjem niza prijava koje su se pokazale potpuno neosnovanim. U kronologiji cijelog slučaja nepobitno je da su sve revizije, kontrole i inspekcijski nadzori na koncu dale potpuno pravo investitoru.

Čolak je potom krenuo u protuudar i podnio niz tužbi pred Općinskim i Trgovačkim sudom u Zagrebu, a u procesima o nezakonitom postupanju države svjedočio je današnji državni tajnik Boban, kao i bivši sindikalist i član Upravnog vijeća Hrvatskog fonda za privatizaciju Ozren Matijašević. Kako vrijeme prolazi, sve se izvjesnijom čini mogućnost dobivanja sporova i eventualne ovrhe državnih računa, što bi u slučaju naplate kompletnog iznosa od oko pet milijardi kuna predstavljalo ozbiljnu prijetnju stabilnosti državnih financija. Ipak, o predloženoj nagodbi država se dosad ni na koji način nije izjasnila, osim iz usta ministra Gorana Marića koji je ovaj slučaj pokušao povezati sa svojim privatnim i političkim poteškoćama i skandalima. To zvuči posebno neobično uzme li se u obzir podatak da je projekt obnove Šmidhena i gradnje brojnih drugih sadržaja gotovo potpuno spreman za realizaciju jer je zaustavljen neposredno prije izdavanja građevinske dozvole. Po tvrdnjama investitora, nakon državne deblokade realizacija bi mogla započeti za najviše šezdeset dana.