Kako bi rat u Ukrajini završio pod uvjetima prihvatljivim ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, čelnici Zapadnih zemalja moraju uvjeriti ruskog vođu Vladimira Putina da gubi.

Za to će trebati mnogo sreće.

Naime, kako se približava prva godišnjica početka invazije, SAD i njeni saveznici sa Zapada žele ostaviti dojam jedinstva i snage, kako bi jednom zauvijek pokazali da će NATO nastaviti s podrškom Ukrajini dugoročno, sve dok Moskva ne bude poražena, piše CNN.

“Rusija je izgubila – izgubili su strateški, taktički i operativno,” izjavio je Mark Milley, čelnik američkog Združenog stožera, u utorak. Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, dan kasnije je upozorio da “Putin mora shvatiti da ne može pobijediti”, objašnjavajući razloge za žurno slanje oružja i streljiva ukrajinskim snagama. Julianne Smith, američka ambasadorica pri NATO-u, za CNN je izjavila da Washington čini sve što je u njegovoj moći kako bi nastavio “pritiskati Moskvu i tako utjecati na Putinove strateške odluke.”

U kolumni za CNN, umirovljeni američki general Peter Bergen i bivši šef CIA-e David Petreus napisali su da će sukob završiti “rješenjem putem pregovora” jednom kada Putin shvati da je rat neodrživ i na fronti, ali i kod kuće, prenosi N1.

Zapadna retorička i diplomatska ofenziva još će ojačati kada američka podpredsjednica Kamala Harris stigne u Munchen na konferenciju o sigurnosti, zakazanu za ovaj tjedan. Istovremeno, američki predsjednik Joe Biden posjetit će Poljsku i tako zacementirati svoju ostavštinu kao čelnika koji je najefikasnije vodio Zapadni savez još od kraja Hladnog rata.

Rat iz Putinove perspektive

Objektivno gledajući, Putin već sada gubi. Njegovi ciljevi: uništenje ukrajinskog suvereniteta, okupacija Kijeva, rušenje demokratski izabrane vlade, dokazivanje ruske moći i rezanje ukrajinskih veza sa Zapadom već sada su propali. Rusija je izolirana država, a njena ekonomija je u ruševinama zbog međunarodnih sankcija. Putina se naziva ratnim zločincem. Umjesto da je izolirana od Zapada, Ukrajina je sada u izvanrednoj poziciji gdje je praktički zemlja s bliskim sponama s NATO-om, a podržavaju ju Europa i SAD. Njeno preživljavanje, čak i ako dođe do dogovora o primirju, zahtijevat će desetljeća podrške Zapada.

No logično razmišljanje Zapada o onome što se događa u ratu samo maskira pogled u Putinovo stanje uma. Ruski vođa već dugo svijet promatra iz potpuno drugačije strateške i povijesne perspektive. Mnogi strani promatrači, iako ne oni u američkoj vladi, uvjeravali su da invazija na Ukrajinu nije u ruskom interesu, no Putin je to svejedno učinio. Ne pokazuje nikakve znakove da su ga godina obilježena porazima i nevjerojatan priljev NATO-vog oružja u Ukrajinu imalo pokolebali. Iako ruske snage trpe ogromne gubitke, on šalje ruske zatvorenike u smrt u uzaludnim napadima koji podsjećaju na klaonicu Prvog svjetskog rata.

Ovaj rat nije tek sukob za teritorij od kojeg bi Putin mogao lako odustati. Sve proizlazi iz njegovog uvjerenja da Ukrajina nije prava država i da se njen teritorij mora pripojiti Rusiji. Njegovo preživljavanje na vlasti također ovisi o tome da ne izgubi. I dok Zapad kaže da će dugoročno podržavati Ukrajinu, Putin je u ratu s tom zemljom još od 2014, kada je anektirao Krim.

Zamrznuti konflikt koji će trajati godinama i spriječiti obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine za njega bi mogla biti održiva opcija. Već sada je pokazao da ga ne diraju masovni gubici života. Ako je suditi po njegovoj retorici, Putin vjeruje da je dio gigantskog geopolitičkog sukoba s NATO-om koji je ključan za ruski prestiž u svijetu. Pitanje je je li i Zapad jednako spreman na duge staze.

Ključna faza rata

Sve ovo objašnjava zašto zapadni stratezi sljedeću fazu rata vide kao ključnu, dok se ruske snage pripremaju za vjerojatnu proljetnu ofenzivu, a Ukrajina iščekuje dolazak nedavno obećanih zapadnih tenkova koji bi mogli preokrenuti tijek rata u njenu korist.

Jedinstvo i moć NATO-a zbunili su skeptike, većinom zbog Bidenovog vodstva. No politički uvjeti u Washingtonu i zemljama saveznicama nisu fiksirani, a to bi mogla biti karta na koju Putin igra.

U američkom Kongresu, neki članovi nove republikanske većine sumnjičavi su. Kongresmen iz Floride, Matt Gaetz, prošli tjedan je zahtijevao da se Ukrajini prestane slati pomoć, kao i da SAD zatraži od zaraćenih strana “da odmah postignu mirovni sporazum.” Većina zastupnika iz obje stranke još uvijek podržava spašavanje Ukrajine, no nije sigurno koliko će Biden moći garantirati ogromne pakete pomoći vrijedne milijarde dolara. Pomoć SAD-a također bi mogla doći u pitanje ako bivši predsjednik Donald Trump – ili neki drugi Republikanac – pobijedi na izborima 2024.

I dok se oni koji podržavaju Ukrajinu nadaju da će na fronti uskoro doći do nekakvog napretka, vjerojatno je da će krvave borbe trajati još mjesecima.

CNN je ovaj tjedan izvijestio da SAD i njeni saveznici vjeruju da očekivana ruska ofenziva vjerojatno neće rezultirati velikim pobjedama na fronti.

“Vjerojatnije je da se radi o nadama, a ne realnim ciljevima,” rekao je jedan američki visoki vojni dužnosnik.

Također postoji sumnja oko sposobnosti ukrajinske vojske da sruše učvršćenu rusku obranu na istoku i jugu kako bi zaprijetili Putinovim kopnenim koridorima prema Krimu. U srijedu je Stoltenberg izjavio da sukob postaje “rat iscrpljivanja”, pozivajući saveznike da ubrzano šalju streljivo u Ukrajinu.

Putin ne misli da gubi

Vanjski svijet zna da Putin ne razmišlja o porazu ili izvlačenju iz sukoba jer bilo kakav diplomatski okvir za pregovore zasad jednostavno ne postoji.

Stoltenberg je izjavio da nema naznaka da bi se trenutna situacija mogla uskoro promijeniti.

“Predsjednik Putin ne pokazuje nikakve znakove da se priprema za mir. Upravo suprotno, pokreće nove ofenzive i napada civilno stanovništvo, gradove i kritičnu infrastrukturu,” rekao je Stoltenberg u Bruxellesu.

Fiona Hill, vodeća stručnjakinja za Rusiju i Putina koja je bila dijelom Trumpove administracije, slaže se s tom procjenom.

“Mislim da je trenutno stanje stvari vrlo loše, djelomično zato jer Putin nije bio zastrašen u početku,” rekla je na saslušanju u američkom Senatu u srijedu. “Također, Putin misli da ima veliku podršku ostatka svijeta, uključujući Kinu… moguće da će zemlje poput Kine morati na Rusiju izvršiti pritisak kako bi se poljuljala Putinova odlučnost.”

Ideja da bi Kina mogla pritisnuti Putina i natjerati ga da prekine rat nije bila realna ni prije nedavnog porasta tenzija u odnosima Kine i SAD-a, izazvanog prelijetanjima kineskih špijunskih balona iznad SAD-a.

Čak i ako Peking bude osramoćen Putinovim debaklom u Ukrajini nakon što su dvije zemlje prošle godine izjavile da njihovo partnerstvo “nema granica”, moguće je da će uvidjeti prednosti stanja u kojem je SAD potpuno fokusiran na Rusiju i to iskoristiti za širenje utjecaja u Aziji.

Zamjenica američkog državnog tajnika, Wendy Sherman, upozorila je Peking u srijedu da će dugoročno klađenje na Putina donijeti jedino razočaranje.

“Završit ćete s utegom oko vrata,” rekla je Sherman, iako je priznala da je SAD zabrinut zbog sve jačih veza Kine i Rusije u trenutku kada su američki odnosi i s jednom i s drugom zemljom loši.

“Ukrajinci će Putinu donijeti strateški neuspjeh. To će stvoriti velike probleme za one koji podržavaju nastavak ove užasne invazije,” rekla je Sherman.

Problem je u tome što zasad ne izgleda kao da se Putin s time slaže.