Centar za mirovne studije (CMS) i Kuća ljudskih prava uputili su u ponedjeljak otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću zabrinuti zbog informacija vezanih za izradu nove anti-diskriminacijske politike hrvatske Vlade budući da nacrt plana po kojem od danas počinje raditi Radna skupina za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2022. drže “izrazito regresivnim i opasnim”.

“To je još jedan u nizu koraka ove Vlade kojima se značajnom dijelu populacije onemogućuje dostojanstven život i ravnopravno sudjelovanje u društvenom, kulturnom, političkom i ekonomskom životu”, ocijenili su u priopćenju iz CMS-a i Kuće ljudskih prava.

Premijeru Plenkoviću uputili su i nekoliko pitanja među kojima i kako i zbog čega je Vlada odlučila da se, nakon čak tri kruga pozitivnih očitovanja javnih tijela koja nose ovu politiku, i provedene javne rasprave, odustane od donošenja nacrta Nacionalnog plana na kojem je prethodna radna skupina radila gotovo dvije godine i u koji su uložena javna financijska sredstva te zašto je iz tog nacrta izbačena čak trećina, odnosno više od trideset mjera koje doprinose uključivanju marginaliziranih društvenih skupina i izgradnji društvene kohezije.

Pitaju iz kojeg je razloga iz Nacionalnog plana izbačena mjera izgradnje sustava stručne potpore učenicama i učenicima koji su žrtve diskriminacije i bulinga te zašto Vlada ne može osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog sata te zašto se ne dozvoljava da se iz školskih udžbenika isključe diskriminirajući i stereotipni sadržaji.

Pitaju i zašto je iz Nacionalnog plana izbačen svaki spomen diskriminacije lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba, iako relevantna istraživanja i javnosti poznati slučajevi pokazuju da je to jedna od grupacija koje su najviše pogođene diskriminacijom.

Zanima ih zašto se odustalo od edukacije i obrazovanja sudaca, pravosudnih i drugih javnih službenika u području suzbijanja diskriminacije i zločina iz mržnje u državi u kojoj postoji opći konsenzus da je nefunkcioniranje javne uprave i pravosuđa jedan od ključnih problema te zašto smatraju da podaci o broju zločina iz mržnje ne trebaju biti javno objavljeni i dostupni.

Iz CMS-a i Kuće ljudskih prava pitaju se također koliko će dugo u Vladi pristajati na to da uska interesna grupa radikalnih ultrakonzervativnih udruga i političara uzurpira institucije u društvu u kojem velika većina stanovnika ne podupire diskriminaciju i mržnju.

U otvorenom pismu premijeru Plenkoviću poručili su da se politika zajedništva ne može provoditi isključivanjem sugrađana i sugrađanki – pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina, mladih, osoba s invaliditetom, lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba, žena, starijih osoba i mnogih drugih. To nije izraz domoljublja niti ponašanje koje je u skladu s nacionalnim interesima – upravo suprotno.

Stoga, zahtijevamo da Vlada donese Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije koji će diskriminaciju suzbijati, a ne ignorirati, stoji u pismu.