Plan Europske unije za povećanje proizvodnje mikročipova  dobio je u utorak zeleno svjetlo, potvrdilo je Švedsko predsjedništvo Vijeća. Pregovarački timovi iz Europskog parlamenta, švedskog predsjedništva Vijeća i Komisije dogovorili su se o Zakonu o čipovima, nizu mjera kojima bi se trebao dovesti udio EU-a u globalnom lancu vrijednosti poluvodiča na 20 posto do 2030. (trenutačno iznosi 9 posto).  Paket uključuje ublažavanje pravila kako bi se omogućile veće državne subvencije za napredne pogone za proizvodnju čipova, proračun za istraživanje i razvoj (R&D) mikročipova u EU-u i alate za praćenje potencijalnih manjkova opskrbe.

Dogovor, koji je sklopljen tjednima ranije nego što se očekivalo, utire put za povećanje subvencija koje bi trebalo omogućiti EU da uhvati korak s drugim velikim središtima proizvodnje čipova poput Sjedinjenih Država, Južne Koreje, Tajvana i Kine. Plan je sastavljen nakon nestašica u razdoblju pandemije koronavirusa, no tijekom prošle godine napetosti između Kine i Tajvana naglasile su važnost ponovnog promišljanja opskrbnih lanaca.

“To će nam omogućiti rebalans i sigurnost naših opskrbnih lanaca čipova, smanjujući našu kolektivnu ovisnost o Aziji”, rekao je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Proizvođači čipova poput Intela, STMicroelectronicsa i GlobalFoundriesa već su se obvezali na izgradnju pogona vrijednih više milijardi eura u Njemačkoj i Francuskoj, te će tražiti odobrenje za nacionalne subvencije prema novim pravilima državne potpore. TSMC sa sjedištem u Tajvanu — svjetski vodeći proizvođac naprednijih čipova — navodno razmatra ulaganje u Europi, ali još nije službeno odlučio.

Nacionalne subvencije, koje će biti odobrene prema novim ublaženim pravilima o državnim potporama, zauzet će većinu  od 43 milijarde eura ulaganja.

Za Intelovu tvornicu u njemačkoj pokrajini Sachsen-Anhalt, investiciju od 17 milijardi eura, još uvijek traju razgovori o specifičnostima paketa podrške. Izvješća su sugerirala da Intel traži više subvencija od početnih 6,8 milijardi eura.

Jedna od posljednjih otvorenih točaka tijekom pregovora između Parlamenta, zemalja članica i Komisije bio je proračun EU-a za istraživanje i razvoj od 3,3 milijarde eura. Zemlje EU-a nisu bile zadovoljne uzimanjem tog proračuna iz postojećih istraživačkih fondova. Zastupnici EU-a bili su nepokolebljivi oko zadržavanja proračuna na 3,3 milijarde eura – što je na kraju i bio slučaj, potvrdio je jedan dužnosnik parlamenta, doznaje POLITICO.

Otkako je Komisija predstavila Zakon o čipovima, druge su zemlje krenule naprijed s vlastitim paketima subvencija – SAD ima svoj Zakon o čipovima i znanosti, s  brojkom od 52 milijarde dolara, a Intel u Ohiu i TSMC već su započeli radove na proizvodnim pogonima u Arizona.