Član Znanstvenog savjeta Ozren Polašek gostovao je u programu N1 Televizije gdje je komentirao trenutnu situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj, tijek cijepljenja, pritisak na bolnice i druge aktualne teme.

“U nekim pokazateljima vidimo pad, u nekima stagnaciju. Jučer smo prvi put nakon četiri tjedna imali manji neto ulazak u bolnicu nego izlazak, to je prijelomni trenutak. Danas smo, nažalost, u nepovoljnijoj situaciji, primili smo više bolesnika nego smo otpustili, no događa se promjena trenda i naznaka smanjenja. Što se mjera tiče, struka bi uvijek htjela da su rezultati bolji, da ima jasan pad, da se i to vidi u podacima”, rekao je Ozren Polašek komentirajući i zašto dnevni broj zaraženih tako sporo pada:

“Čak ni pridržavanje ni donošenje oštrih mjera ne mora dovesti brzo do rezultata jer obrasci epidemije se mijenjaju. Nekad se više širi među mlađima, nekad među starijima. Sad kao da smo u stadiju ravnoteže, da je epidemija na istim razinama već neko vrijeme. Trenutnu situaciju možemo gledati optimistično i pesimistično. Optimistično bi bilo da je ovo promjena trenda nabolje, a pesimistično da i dalje nismo u jasno silaznom trendu. Geografski vidimo velike razlike pa je važno ne krenuti s velikim otvaranjima, nego održati ovu situaciju čim bliže ljetu.”

Pritisak na bolnice

Dotaknuo se i pitanja kad bi mogao pasti pritisak na bolnice.

“Ne bih se usudio davati datume. Najteže je pratiti broj novozaraženih jer ovisi o puno parametara. Sad se čini stagnacija broja zaraženih i hospitaliziranih, još malo raste broj ljudi na respiratoru i kontinuirano raste broj preminulih. Nezgoda te brojke je što se tu nalazi velik broj ljudi s brzim kliničkim tijekom i neki koji su dulje vrijeme bili na intenzivnoj, to je rezultat niza pokazatelja. Nadali smo se da će dnevne brojke preminulih biti niže, no došli smo do neslavnih razina od 40-50 preminulih dnevno.”

Istaknuo je da gledaju ishode koji nikome ne idu u prilog, a o sve češćem obolijevanju mlađih Polašek kaže:

“Kao svaka zarazna bolest i ovaj virus može pronaći ljude koji ne znaju da imaju problem, za koje se smatra da su mlade, zdrave, ali postoji niz problema koji mogu dovesti do katastrofalnog ishoda i zato ne želimo pustiti virus da se nekontrolirano širi. Zbog takvih slučajeva ne smijemo tek tako popuštati i reći – sve je gotovo.”

Napomenuo je da je indijski soj svrstan u srednju katerogiju te da nije najzabrinjavajući soj te da ne bi trebao napraviti najveći problem.

Razina zaštite i cijepljenje

Govoreći o cjepivu naglasio je da se AstraZeneci dogodio niz problema, od istraživanja do maretinga. “Opet su mediji jako brzo i opsežno prijavljivali nuspojave, ali i dalje smatramo da se opseg nuspojava ne bi trebao biti kočnica za cijepljenje. Neke države jesu otišle korak dalje i to cjepivo nude samo starijima. Kod nas se još provodi sustavno cijepljenje s AstraZenecom, ali u zadnje vrijeme nije bilo prijava nuspojava, nadam se da će tako ostati”, rekao je Polašek.

Komentirao je i primanje druge doze drugog proizvođača: “Nije dosad sustavno istraživana situacija da osoba dobije dvije vrste cjepiva. To je bio pokušaj vraćanja vjere u cijepljenje jer najgora stvar je izgubiti povjerenje u cijepljenje. Model o kojem govorite je bio proširen u Njemačkoj gdje su ljudima nudili da sami odaberu drugo cjepivo. Zasad vjerujemo da takav model ne bi trebao nuditi nešto lošiju zaštitu, no nemamo pouzdanih podataka.”

Polašek je dodao da oko cijepljenja nakon preboljenja još nema posve jasnih istraživanja.

“To je pokušaj maksimiziranja svega što imamo jer prihvaćamo da preboljele osobe imaju neku razinu zaštite, a s druge strane nemamo izdašnu količinu cjepiva pa ovako računamo osnažiti prirodni imunitet koji su ljudi stekli pa da cijepljenjem imaju još dulji imunitet.”

Također je istaknuo da se cijepljenjem smanjuje prenošenje virusa: “Čak i ako cjepivo ne zaštiti ljude, oni neće biti zarazni za druge, to je gotovo sveti gral cijelog ovog trenutka, da vidimo populacijsku zaštitu od virusa.”

“Ono što znamo o drugim koronavirusima je da naš organizam ne stvara trajni imunitet protiv njih. Prati se neko vrijeme pad razine protutijela. Nažalost, cjepivo neće moći dati dugotrajni imunitet. Neki vjeruju da bi im mogao trajati nekoliko sezona, pesimističniji model nekoliko mjeseci. Tvrtke računaju s tim da ova cjepiva neće biti dovoljno zaštitna. Treća doza bi bila dodatna za održavanje imunološkog odgovora i produljivanje zaštite”, dodao je.

Polašek je također istaknuo, komentirajući platformu Cijepise, da je u početku bilo problema, no da je važno da se oni riješe:

“Najvažnije je da stvorimo situaciju za jesen. Ako će ići docjepljivanje, onda najesen ne smije biti ovakvih problema.”