Čileanci u nedjelju na referendumu glasaju o novom progresivnom ustavu koji bi trebao zamijeniti sadašnji tržišno orijentirani tekst koji potječe iz vremena diktature Augusta Pinocheta.

Novi tekst ustava rezultat je dogovora postignutog kako bi se utišalo prosvjede protiv nejednakosti 2019., a fokusira se na socijalna prava, okoliš, rodnu ravnopravnost i prava domorodačkog stanovništva.

Dok je gotovo 80 posto Čileanaca potkraj 2020. glasalo da se izradi novi ustav, ankete pokazuju da je potpora javnosti za novi tekst pala zbog bojazni u pogledu nekih prijedloga i kontroverzi u vezi delegata u ustavotvornoj skupštini.

Zadnje ankete pokazale su da 47 posto birača planira glasati protiv novog ustava, 38 posto za, a 17 posto je neodlučeno.

Glasanje na referendumu je obvezno što povećava neizvjesnost.

Predsjednik Gabriel Borić glasao je u južnom gradu Punta Arenasu obećavši da će sačuvati jedinstvo nacije neovisno o rezultatima.

“U teškim vremenima koja smo prošli kao zemlja izabrali smo put rješavanja sporova i kretanja prema naprijed s više demokracije”, rekao je novinarima.

Dodao je da će vlada neovisno o rezultatu referenduma raditi sa svim dionicima na promicanju “pravde, jednakosti, rasta i razvoja za sve”.

Više od 15 milijuna Čileanaca ima pravo glasa na više od 3000 birališta, uključujući nacionalni stadion u Santiagu.

Rezultati će biti objavljeni nekoliko sati nakon zatvaranja birališta u 18 sati po mjesnom vremenu.

Vladajuća koalicija već je pristala izmijeniti tekst ako bude odobren i 57 prijelaznih normi pomoći će u tranziciji s jednog ustava na drugi.

Ako tekst ne prođe, Borić je rekao da bi proces trebalo započeti iz početka kako bi se ispunio mandat dobiven od birača 2020. da se pripremi novi ustav.