Seljaci su opet “na iglama“ i prijete novim prosvjedima.

Ovoga puta razlog je otkupna cijena pšenice, zbog koje traže sastanak s ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom. Kažu da im cijena koju nude otkupljivači ne pokriva ni troškove proizvodnje, zbog čega će mnogi morati staviti ključ u bravu.

‘Nude otkup po cijenama znatno nižim od onih na europskom tržištu’

“Cijene po kojima nam se nudi otkup znatno su ispod cijena pšenice na europskom tržištu. Žito iz Osijeka je ponudio otkup pšenice po cijeni od 160 do 170 eura po toni, dok cijena na europskom tržištu sada iznosi oko 230 eura. Ostali otkupljivači nisu ni ponudili cijenu, samo su rekli neka seljaci dovezu pšenicu u skladišta, a da će se cijena formirati naknadno“, objašnjava za nacional.hr Mato Brlošić, nekadašnji predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), a sada član njezina Upravnog odbora.

Dodaje kako su seljaci zbog toga ljuti. Naime, s takvom otkupnom cijenom ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje pšenice, što znači da će, ako se ona realizira, velik broj njih propasti.

Žele sastanak s Dabrom

“Ljudi su ljuti i to jako! Seljaci s područja Vukovarsko-srijemske županije već razmatraju prosvjede. Ne mogu se isključiti ni prosvjedi u drugim dijelovima zemlje“, ističe Brlošić.

Mato Brlošić, FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Slamku spasa vidi u ministru Dabri. Kaže da su seljaci tražili sastanak s ministrom poljoprivrede iz redova Domovinskog pokreta.

Žele barem minimalnu zaradu

Isto tako, smatra da bi država trebala dio pšenice otkupiti za robne zalihe, i to po cijeni od 230 do 250 eura, kako bi seljaci ostvarili barem minimalnu zaradu od oko 25 eura po toni i tako, sa svim svojim obvezama, ostali iznad vode.

“Država bi tako poslala jasnu poruku i drugim otkupljivačima pšenice. Ako smo dio Europske unije, nerealno je da se pšenica u Francuskoj, primjerice, nedavno otkupljivala po cijeni od 270 eura po toni, dok se kod nas nudi znatno niža cijena, a većina ih ni ne nudi ništa konkretno“, poručuje Brlošić.

Pozivaju se na iskustvo Slovenije

Dodaje kako je i Slovenija u vrijeme koronakrize otkupljivala pšenicu od svojih seljaka po znatno višoj cijeni od tržišne. Time je željela spasiti vlastitu proizvodnju žitarica i uspjela je u tome.

“Nitko ne prijeti nekakvim masovnim prosvjedima, ali ništa se u ovakvoj situaciji ne može isključiti. Seljaci su ogorčeni, u pitanju je njihova egzistencija“, zaključuje Brlošić.

Nacional.hr je reakciju tražio i od ministra Dabre, no do trenutka pisanja ovog teksta nismo je dobili.

GODIŠNJA STATISTIKA Lani smo proizvodili više jabuka i mandarina, a manje šljiva, jagoda i maslina