Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago pale, nakon dva tjedna rasta, jer se rast zapadnih gospodarstava usporava, što će oslabiti potražnju za ‘crnim zlatom’.  Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 1,1 posto, na 76,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,3 posto, na 71,74 dolara.

Cijene nafte prošloga su se tjedna kretale u uskom rasponu jer nema previše razloga niti za njihov rast, niti za značajniji pad.

Trgovce je na kraju tjedna ohrabrilo ‘zeleno svjetlo’ koje je američki Kongres dao zakonu kojim je omogućeno povećanje državnog zaduživanja, odnosno daljnje uredno servisiranje saveznih financijskih obaveza.

Cijene su podržali i signali iz američke središnje banke da bi u lipnju kamate mogle ostati nepromijenjene dok se ne vidi kako će se kretati inflacija i gospodarstvo idućih mjeseci.

Zbog toga je dolar oslabio, što je ojačalo kupovnu moć onih koji naftu kupuju u drugim valutama.

No, cijene su i dalje pod pritiskom jer se ne zna koliko će se usporiti rast zapadnih gospodarstava i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije središnje banke zapadnih zemalja vjerojatno nastaviti s povećanjem kamata.

Prošlotjedno trgovanje obilježile su i špekulacije o tome što će se odlučiti na sastanku Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika.

U travnju je OPEC+ neočekivano odlučio smanjiti proizvodnju za 1,16 milijuna barela dnevno kako bi podupro cijene. No, taj su potez u međuvremenu nadjačali drugi faktori, pa su se cijene ponovo spustile ispod razine na kojoj su bile prije smanjenja proizvodnje.

U nedjelju su čelnici skupine OPEC+ odlučili proizvodnju zadržati na postojećim razinama, no Saudijska Arabija najavila je dobrovoljno smanjenje proizvodnje za milijun barela dnevno, što bi idućih dana moglo podržati cijene ‘crnog zlata’.

Cijene u minusu od početka godine

U odnosu na početak godine, cijene su nafte trenutno u znatnom minusu, oko 10 posto.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili su u nedjelju produljiti dogovor o smanjivanju proizvodnje do kraja iduće godine kako bi stablizirali cijene.

U 2022. godini OPEC+ odlučio je smanjiti proizvodnju za dva milijuna barela dnevno, a od svibnja dio njegovih članica dobrovoljno ju je smanjio za dodatnih 1,66 milijuna barela dnevno. Novi režim proizvodnje trebao je ostati na snazi do kraja godine.

Na redovnom sastanku u nedjelju odlučili su ga nakon višesatnih pregovora produljiti do kraja 2024. i od siječnja smanjiti proizvodnju za još 1,4 milijuna barela dnevno, na 40,46 milijuna barela dnevno.

Nove kvote neće za sve članice stvarno značiti i manju proizvodnju. Tako Rusija, Nigerija i Angola već proizvode manje i grupa je njihove kvote samo uskladila sa stvarnom razinom proizvodnje.

Saudijska Arabija smanjit će je pak od srpnja s 10 milijuna na devet milijuna barela dnevno.

“Željeli smo dodati šlag na tortu. Uvijek želimo unijeti i dozu napetosti, ne želimo da ljudi pogode što ćemo napraviti… Tržištu treba stabilizacija”, rekao je na konferenciji za novinare saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman Al Saud.

Saudijska Arabija jedina u OPEC+ ima dovoljno rezervnih i skladišnih kapaciteta da bez većih teškoća smanji ili poveća proizvodnju.

“Saudijci su špekulantima zaprijetili da će im zapapriti i to su i napravili. Očito žele više cijene”, objašnjava Gary Ross iz Black Gold Investorsa.

Analitičar

Ujedinjeni Arapski Emirati moći će pak po novom dogovoru povećati proizvodnju za oko 200 tisuća barela dnevno, na 3,22 milijuna barela dnevno.