Cijene ljetovanja na domaćoj obali lete u nebo, u prosjeku veće 30 posto

Autor:

12.02.2023.,Brodarica-Brodarica,poznato turisticko mjesto i plaza Rezaliste djelovanjem morske mijene i povlacenjem mora ,oseka izgleda drugacije od svakodnevne slike.Isplivali su iz mora potoljeni djelovi obale.Kako kazu stari brodaricani,sve ispod crnoga je u moru.
 Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Iznajmljivači su nakon dvije neizvjesne godine lani konačno odradili kvalitetnu sezonu, a od ove su očekivanja još veća. No, s obzirom na inflaciju i porast troškova, veće će biti i cijene privatnog smještaja i to oko 30 posto.

Znači, apartman koji je lani u špici sezone bio 60 eura, ove godine će biti oko 80 eura. Pa kada to pomnožimo s 10 dana boravka na Jadranu, samo za smještaj će trebati izdvojiti dvjestotinjak eura više. A gdje je tek izvanpansionska ponuda od koje je već prošle godine domaće goste boljela glava, piše Dnevnik.hr.

Internet oglasnici već su oživjeli s upitima za ljetni odmor. No, dio iznajmljivača još čeka s formiranjem cijena dok ne vide što će nakon ožujka biti s vladinim paketom pomoći vezanim prije svega uz cijenu struje.

“S obzirom na cjelokupnu situaciju, gospodarsku i socioekonomsku, realno bi bilo povećanje cijena smještaja od 15 do 20 posto, no ako uzmemo sve namete koje su privatnim iznajmljivačima povećani; od boravišne pristojbe, turističke članarine i komunalnih usluga u brojnim destinacijama, realno povećanje cijena u obiteljskom smještaju je oko 30 posto”, pojašnjava Mirko Bulić iz Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja.

Trend je, kaže, rasta cijena u toj vrsti smještaja i na globalnoj razini za 15 do 25 posto.

“Tako da to kod nas neće izazvati nikakve turbulencije, nadam se da ćemo biti prebukirani i da ćemo slati goste u Albaniju i susjedne zemlje”, dodaje Bulić.

Više cijene za sada čini se i nisu utjecale na rezervacije. Štoviše, buking je za sezonu 10 do 15 posto bolji nego lani u ovo vrijeme, a svemu tome idu u prilog i dvije korona godine jer su se ljudi uželjeli putovanja. Svjetski turistički promet će u 2023. rasti za 30 posto, predviđaju stručnjaci, no usprkos tome ipak će ostati ispod pretpandemijske razine.

Iz Hrvatske turističke zajednice najavili su u 2023. rast noćenja za 5,2 posto, na oko 110,3 milijuna noćenja. Lani smo dosegnuli 96 posto noćenja iz 2019. godine pa bi to značilo dostizanje rekordnih brojki.

Veliki plus za domaći turizam su ulazak u šengenski prostor te eurozonu čime je Hrvatska postala još dostupnija i otvorenija za turiste iz Europe. Za one koji dolaze automobilom, Hrvatska je i dalje glavni izbor, no predsjednica Udruge obiteljskih iznajmljivača Hrvatske Barbara Marković smatra da bi nam se cijene mogle obiti o glavu.

“Jasno je da je uz inflaciju i nove namete prema iznajmljivačima, neminovno povećanje cijena. Nažalost, već su nam sada cijene puno više nego kod hrvatskih konkurenata; Grčke, Španjolske, Portugala… Jedan normalan stan u Grčkoj u sezoni je 90 eura, a u centru Splita ove godine noćenje će u istom takvom biti 150 do 170 eura. U restoranu u Grčkoj najskuplju bocu vina u sezoni platit ćete 25 eura, a u Splitu 50 eura”, kaže Marković.

Ipak, usprkos tome, sezona u Hrvatskoj se kaže već visoko popunila, a dobro ide i predsezona.

“Moj glavni savjeti bio bi da izbjegavaju platforme i da pokušaju doći do iznajmljivača osobno. Tu domaći turisti može uštedjeti 20 posto u startu, a ako je iznajmljivač pametan, dat će mu još 10 posto”, rekla je Marković napominjući da je za one koji imaju mogućnost uvijek bolja pred i posezona kada su i cijene smještaja niže.

S time se slaže i Bulić koji smatra da se treba prilagoditi i krenuti s potragom na vrijeme, odnosno ne čekati zadnji čas u situaciji kada se zna da je već sada popunjenost visoka.

“Potragu treba prilagoditi primanjima. Neću tražiti smještaj u centru Rovinja, Zadra ili Opatije… Ako odete 2 kilometra od centra dobit ćete 20 posto nižu cijenu, a 3 kilometra i 30 posto”, kaže Bulić.

Smatra da je privatni smještaj cjenovno i dalje dostupan hrvatskom gostu ističući da je i Hrvatima rasla platežna moć jer je prosječna plaća oko 1000 eura, a zaposlenost visoka.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.