Objavljeno u Nacionalu br. 952, 27. srpanj 2016.

Nacional je istražio koliko državnički odmori koštaju Francuze, Britance, Amerikance i Nijemce te koje bi nekretnine mogle biti hrvatske rezidencije

Više Nacionalovih sugovornika tvrdi kako bi za Hrvatsku, za hrvatske porezne obveznike, jeftinije i logistički puno bolje rješenje bilo ako bi predsjednik, premijer i drugi visoki državnici živjeli u državnim nekretninama koje bi se uredile kao njihove rezidencije. S obzirom na to da je tema troškova premijera, njihovih obitelji i gostiju u opatijskoj vili Costabelli izazvala i za hrvatske prilike veliku medijsku pozornost, Nacional je istražio koliko državnički godišnji odmori koštaju francuske, britanske, američke ili njemačke porezne obveznike te je li jeftinije rješenje za hrvatske državnike njihov trajni boravak u državnim rezidencijama. Nacional je istražio i koje bi nekretnine u državnom vlasništvu u ovom trenutku, uz male preinake, mogle postati državničke rezidencije.

Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a i bivši predstojnik Ureda predsjednika tijekom mandata Ive Josipovića, smatra da bi pretvaranje državnih nekretnina u rezidencije bilo odlično rješenje kad bi postojao konsenzus na političkoj sceni i kad bi javnost takav prijedlog prihvatila. Ali Klisović smatra da hrvatska javnost posve drugačije percipira takve stvari i da bi onaj tko bi takvo što predložio doživio kritike jer u Hrvatskoj mnogi smatraju da bi se tako političarima samo još povećale privilegije.

“Bez obzira na to što bi se tako sigurno smanjili troškovi, taj je populizam toliko snažan da to nije moguće racionalno objasniti. Kad sam bio predstojnik Ureda Ive Josipovića, u vrijeme kad je Jadranka Kosor bila premijerka, predložio sam im da državnim avionom putuju od Vukovara do Škabrnje i nazad do Zagreba, 18. studenog, na dan obilježavanja pada tih mjesta. To bi bio najjeftiniji i najlakši način prijevoza s najmanjim brojem ljudi koji bi bili trošak. Let avionom uključuje samo jednog ili dvojicu pripadnika osiguranja, a ako se ide automobilima, to onda znači gomila automobila, ogroman protokol, moraju se osigurati prometnice, temeljna policija se mora angažirati i troškovi su ogromni. Ali na kraju su ipak putovali automobilima jer kad se spomene avion ili helikopter, svima se diže koža na glavi. To se smatra privilegijom”, rekao je za Nacional Klisović.

KAD SU U PITANJU DRŽAVNE NEKRETNINE koje bi mogle biti rezidencija, Klisović kaže da one propadaju, ne održavaju se, a to je po njemu najgore jer nema goreg od mrtvog kapitala, i to ne samo u Zagrebu, nego u cijeloj Hrvatskoj. Nekretnine koje koristi predsjednik Republike – a o njima Klisović može nešto više reći – nisu potpuno funkcionalne i mogle bi se puno bolje koristiti. Na Pantovčaku su, istaknuo je on, dvije zgrade koje mogu biti rezidencija, bilo predsjednička, premijerska, predsjednika Sabora ili Vrhovnog suda. Prva je Vila Weiss koja je trenutačno prazna i ne koristi se. Reprezentativna je to vila u kojoj se ponekad održavaju sastanci sa stranim delegacijama ili prijemi, a nalazi se sjeverno od Ureda predsjednika. Izgrađena je 1890., ali izgorjela je između dvaju svjetskih ratova, pa je današnje zdanje iz 1942. projektirao arhitekt hrvatske moderne Ivan Zemljak. To je rustikalna, pretežno drvena vila, s krovovima prekrivenima slamom, a interijer krase vrijedna umjetnička djela poznatih hrvatskih slikara.

Druga vila koja bi se, prema Klisovićevu mišljenju, mogla koristiti kao državnička rezidencija jest tzv. Zelena vila, u kojoj je nekada bio Odjel za pritužbe građana, a u njoj je trenutačno smješten Odjel za odlikovanja Ureda Predsjednika.

“To je potpuno neadekvatan uredski prostor jer nije građen za tu namjenu, nego kao vila za stanovanje. Ta bi dva objekta sigurno mogla biti rezidencije. Ona su unutar štićenog prostora, imaju telefonske i internetske veze pa predsjednik ili bilo koji drugi korisnik tih vila ne bi trebao imati osobni mobitel. Trebalo bi nekim pravilnicima urediti koje bi osobe tamo radile kao dio tima, ili osiguranja ili kućanstva, a u sklopu Pantovčaka onda bi državnik mogao u drugim prostorima primati delegacije i raditi”, kazao je Klisović. Isto tako, rekao je jedan Nacionalov sugovornik koji je želio ostati anoniman, u parku na Pantovčaku ima dosta mjesta koje bi se moglo iskoristiti za rezidenciju. Tamo je smještena i vojarna s Počasnim vodom, a sastoji se od stotinjak vojnika koji čuvaju prostor i istovremeno služe za sve protokolarne svrhe – dočeke, ispraćaje, odlazak na groblja, polaganje vijenaca i slično. Kad bi se primjerice jedna od tih dviju vila uredile kao rezidencije, državnici ili drugi najviši državni dužnosnici u Hrvatskoj mogli bi raspolagati većim stambenim prostorom, za razliku od trenutačne situacije kad je uglavnom riječ o stanovima veličine od 60 do 90 četvornih metara.

KAD AMERIČKI PREDSJEDNIK napusti Bijelu kuću zbog odmora, s njim putuje oko 200 ljudi. Samo za godišnje odmore obitelj Obama sa svojim timom prošle je godine potrošila 11,6 milijuna dolara

“Uz to što nisu unutar rezidencije, trenutačna situacija nezgodna je i za susjede predsjednika ili premijera. Sjećate se što se dogodilo kad su bivšem premijeru Zoranu Milanoviću građani protestirali ispred stana u središtu Zagreba. Uvijek postoji mogućnost da takve situacije izmaknu kontroli, da se neko dijete nađe usred nemira, a o ometanju susjeda da ne govorim. Zašto bi ljudi koji žive u istoj zgradi ili ulici s premijerom ili predsjednicom morali trpjeti takvo što? Da žive unutar Pantovčaka ili sličnog rezidencijalnog objekta, onda se radi o štićenom objektu i posve je drugačija situacija jer se mogu slobodnije kretati, a ne da kao što je sada da ispred ulaza imaju kućicu s dva pripadnika osiguranja, i tako tri smjene”, govori Klisović.

Što se tiče godišnjih odmora vladajućih, uglavnom je riječ o radnim odmorima pa je potrebno osigurati da, primjerice, predsjednik ima savršeno sigurnu zonu kretanja, unatoč tomu što je izvan svog ureda. Objekti na obali u državnom vlasništvu također nisu dovoljno iskorišteni. Na Brijunima, prema riječima Nacionalova sugovornika, postoje tri rezidencijalne vile za premijera, predsjednika i predsjednika Ustavnog suda. To su štićeni i održavani prostori i u njima odsjedaju strani državnici. Protokol i osiguranje za državnike stranih zemalja vrlo su strogi pa je zato važno da im se mogu ponuditi takvi objekti. U brijunskoj Bijeloj vili često su boravili Josip Broz Tito, Franjo Tuđman i Stipe Mesić, dok ju je Ivo Josipović koristio vrlo rijetko. Postoje i objekti u Dubrovniku i još nekim mjestima, ali se gotovo ne koriste.

“PREMA HRVATSKOM ZAKONU, pripadnici osiguranja predsjednika i drugih čuvanih osoba također imaju pravo na plaćeni smještaj. S obzirom na to da štićene osobe uglavnom ljetuju u vlastitim kućama, Josipović u Brelima a Milanović u Malinskoj, primjerice, to znači da se ‘sigurnjacima’ istovremeno mora osigurati smještaj u okolnim hotelima i sličnim smještajnim kapacitetima, i tako tri smjene, pa izračunajte. To su sigurno veći troškovi nego kad bi, primjerice, svi boravili u državnoj rezidenciji”, objasnio je Klisović.

Najvjerojatnije je zbog toga i slučaja s boravkom u Costabelli tehničkom premijeru Tihomiru Oreškoviću sugerirano da svoj godišnji odmor provede u jednoj od državnih rezidencija na Jadranu. Stoga će on s obitelji i naravno pripadnicima osiguranja, od 28. srpnja do 12. kolovoza provesti u vili Kovač na Hvaru. Za državu je sigurno najjeftinije i najsigurnije rješenje da štićena osoba, i to ona prve kategorije, boravi u rezidencijom koja ima organiziran režim sigurnosti.

MEĐUTIM, KAZAO JE KLISOVIĆ, veliki dio javnosti je toliko osjetljiv na te stvari i ne može se takvo što ni predložiti jer ne bi bilo razumijevanja. ‘’Većina novinara bi taj prijedlog ‘uzela na zub’ i od toga bi se brzo odustalo. Nitko se stoga nije usudio to riješiti, a mislim da i neće. Samo države s tradicijom to rade, a države poput Hrvatske nažalost neće”, objasnio je Klisović. Dodao je da to onda ne bi imalo kraja, kao što kraja nema ni priča o troškovima saborskih zastupnika. On kao zastupnik iz Zagreba nema pravo na naknadu za odvojeni život. Ni drugi zastupnici, kaže, također nemaju tolike privilegije o kojima se toliko priča. Klisović navodi i nekoliko primjera; službenici u Saboru imaju pravo na učenje stranih jezika, zastupnici nemaju, službenici imaju službene mobitele, zastupnici koriste privatne, službenici imaju sobe i urede, zastupnici nemaju svoj radni prostor u kojemu mogu napisati govor ili koristiti internet. Ali tvrdi da još uvijek mnogi smatraju da su zastupnici privilegirani i to se neće promijeniti pa će tako biti teško ‘’progurati’’ i prijedlog o korištenju državnih rezidencija.

PREMA MIŠLJENJU BIVŠE PREMIJERKE Jadranke Kosor, u ovom trenutku Hrvatska nema proračunskih sredstava kojima bi se izgradila neka rezidencija. Trebala bi se izgraditi posve nova rezidencija jer Vila Weiss, Zelena vila ili neki drugi stambeni prostor nikako ne mogu biti rezidencija, kazala je Jadranka Kosor.

“To su stare zgrade koje bi se iznutra morale potpuno obnoviti. Ta priča o državnim rezidencijama svako malo izvlači se na svjetlo dana, ali nikoga tko je bio rastrošan kao predsjednik ili premijer birači nisu kaznili, a nitko tko je bio štedljiv nije nagrađen. To je prava politička poruka. Ovo nije tema kojom bismo se morali baviti, a izvučena je u javnost prije svega zbog obračunavanja Mosta i SDP-a. Kao što vidimo, u tim obračunima Tihomir Orešković ostaje po strani, iako je on pojedinačno najviše trošio za svoju obitelj na račun poreznih obveznika. Ali da budemo potpuno pošteni u analizi, trebalo bi izvući sve podatke o korištenju vila, rezidencija i nekretnina u državnom vlasništvu i tek onda bi se pokazalo tko je sve, kad i na čiji račun ljetovao. Nakon takve opsežne analize moglo bi se eventualno ‘redizajnirati’ zakon o korištenju tih nekretnina. Ovako se ta tema koristi u predizborne svrhe”, smatra bivša predsjednica hrvatske vlade. Dodala je i to da, kad je riječ o ljetovanjima, ona uvijek zagovara istu tezu – ako si političar na odmoru, bez obzira na to gdje ga provodiš, moraš ga platiti svojim novcem, a ne novcem poreznih obveznika. To se posebno odnosi na članove obitelji. Oni nikako ne smiju ljetovati ili na ikoji drugi način biti trošak poreznih obveznika, smatra Jadranka Kosor.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović očito slično misli pa će ona svoj godišnji odmor, kako je objavio njezin glasnogovornik Luka Đurić, do 2. kolovoza provesti u vojnom objektu Peneda na Brijunima, a troškove boravka predsjednica će platiti vlastitim novcem.

VAŽNO JE NAVESTI I TO KOLIKI SU TROŠKOVI, primjerice, Ureda predsjednika i što oni obuhvaćaju. Osim predstojnika Ureda, glavne i drugih tajnica, s predsjednikom radi i pročelnica kabineta, sedam savjetnika, pet povjerenika, tri posebna tijela – savjeta s desecima članova, jedno vijeće, Povjerenstvo za civilna odlikovanja i priznanja, Povjerenstvo za vojna odlikovanja i priznanja, Komisija za pomilovanja, press služba, protokol… Također, savjetnici imaju zamjenike, tu su i pomoćnici, a u Uredu predsjednika Republike ustrojeni su i razni odjeli: Kabinet predsjednika, Odjel za pravne i kadrovske poslove, Odjel za informatiku, Odjel za predstavke, pritužbe i pomilovanja, Odjel za tehničke i pomoćne poslove. Neki su zaposleni, neki rade volonterski, a nekima Ured predsjednika može plaćati razne naknade za usluge i savjete. Ured predsjednika iz državnog proračuna dobije oko 40 milijuna kuna, a malo više od polovice tog iznosa potroši se na plaće djelatnika. Neto plaća predsjednice Kolinde Grabar Kitarović iznosi oko 23 tisuće kuna, a predstojnik njena Ureda, primjerice, zarađuje oko 17 tisuća kuna. Najniža plaća članova njena užeg tima iznosi oko 12 tisuća kuna.

‘OVO NIJE TEMA kojom bismo se morali baviti, a izvučena je zbog obračunavanja Mosta i SDP-a. Ali ako si političar na odmoru, bez obzira na to gdje ga provodiš, moraš ga sam platiti’, kaže Jadranka Kosor

Nacional je istražio koliko porezni obveznici plaćaju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, premijerku Velike Britanije, njemačku kancelarku i francuskog predsjednika.

Kad američki predsjednik napusti Bijelu kuću da bi otišao na godišnji odmor, s njim putuje oko 200 ljudi – osoblje Bijele kuće, agenti tajne službe, vojni savjetnici, stručnjaci za komunikaciju i transport kako bi se osiguralo da i tijekom odmora predsjednik može obaviti gotovo sve poslove kao da boravi u Washingtonu. I na odmoru dobiva dnevne brifinge, održava konferencije za medije i obilazi političke sastanke. Ukupno je u 2015. samo za godišnje odmore obitelj Obama sa svojim timom potrošila 11,6 milijuna dolara. Od 2009. Obamina obitelj i tim za godišnji odmor potrošili su čak 70,5 milijuna dolara.

NAJVEĆI DODATNI TROŠAK je uporaba službenog zrakoplova Air Force One i sva potrebna podrška. Procjenjuje se da trošak ovog zrakoplova iznosi 180.000 dolara po satu. Godišnji odmor predsjednika američke porezne obveznike može stajati dodatnih nekoliko milijuna dolara više nego kad bi on ostao u Bijeloj kući. Ali s obzirom na to da je budžet za predsjednika i njegove službe oko 3,5 trilijuna dolara, taj je trošak zapravo malen. Inače, samo Barack Obama i njegova obitelj porezne obveznike godišnje stoje 1,4 milijarde dolara godišnje. Godišnja plaća američkog predsjednika iznosi 395.000 dolara, što je oko 2,7 milijuna kuna godišnje ili 225.000 kuna mjesečno.

Američki predsjednik od 1800. živi u Bijeloj kući, zdanju velikom oko 5100 četvornih metara. Bijela kuća je jedina predsjednička rezidencija u svijetu koja je otvorena za posjetitelje, a ulaz je besplatan. Osim Ovalnog ureda, odnosno ureda predsjednika, u zgradi su 132 sobe, 35 kupaonica i šest katova, kao i 412 vrata, 147 prozora, 28 kamina, osam stubišta te tri dizala. Nekoliko puta je nadograđivana i redizajnirana i jedna od prvih zgrada u SAD-u prilagođena za osobe u invalidskim kolicima zbog predsjednika Franklina D. Roosevelta.

ZANIMLJIVO JE DA SE NAJVIŠE NOVCA troši za zabavu i troškove domaćinstva u Bijeloj kući. Primjerice, u Bijeloj kući nalazi se projekcijska soba u kojoj je 24 sata netko zaposlen, u slučaju da obitelj poželi pogledati neki film. Obamin pas američke poreznike stoji tisuće dolara, ali osoba koja brine o psu dobiva plaću od 100.000 dolara godišnje. Predsjednik SAD-a može zaposliti svoje osoblje i zapravo im može odrediti plaću po vlastitoj procjeni. Čak 226 osoba iz Obamina tima ima plaću veću od 100.000 dolara godišnje, a predsjednik im je u bilo kojem trenutku može povećati.

Što se tiče vodećih političara u najvećim europskim državama, nešto je drugačija situacija. Premijer Velike Britanije i Sjeverne Irske, što je službeni naziv za britanskog premijera, odnosno sada premijerku Theresu May, kao i američki predsjednik ima službenu rezidenciju, i to od 1905. S obzirom na to da se nalazi na adresi Downing Street 10, u javnosti se naziva upravo tako ili samo Number 10. Osim premijera, odnosno premijerke, u ‘’desetici’’ živi i britanski ministar financija. Zgrada je stara više od tri stoljeća i sadržava otprilike sto prostorija. Privatna premijerska rezidencija nalazi se na trećem katu, a kuhinja je u podrumu. Na ostalim katovima nalaze se uredi, recepcija, dnevne sobe i blagovaonice u kojima radi premijer i njegov kabinet i gdje se primaju strane delegacije. U stražnjem dijelu nalazi se unutarnje dvorište i terasa s pogledom na dvije tisuće četvornih metara velik vrt.

JOŠKO KLISOVIĆ tvrdi da bi i samo spominjanje mogućnosti da se predsjednici ili premijeru omogući boravak u državnim rezidencijama izazvalo kritiku javnosti jer bi se to smatralo dodatnim privilegijama

Britanski premijer ima plaću od 142.500 funta godišnje, što je 1,3 milijuna kuna, plus 65.737 funti godišnje ili 587.000 kuna plaće kao član parlamenta. Plaćena su mu putovanja i smještaj, a nakon premijerske funkcije ima pravo na mirovinu koja iznosi polovicu premijerske plaće.

Francuski predsjednik TAKOĐER IMA REZIDENCIJU, Elizejsku palaču, koja je dom francuskih vladara još od 1848. Nalazi se na Elizejskim poljanama, važni gosti uvijek odsjedaju u obližnjem hotelu Marcigny, a glavna je rezidencija izgrađena u klasicističkom stilu. Predsoblje je omeđeno ceremonijalnim dvorištem i vrtovima. Postoji dugačka središnja zgrada, veliki – ili državni – apartman podijeljen je napola velikim salonom iz kojeg se ulazi u vrt. Ova zgrada ima i središnju trodijelnu sekciju te dva krila u kojima su stanovi. Dvorana časti je prostorija u koju se ulazi s glavnog ulaza. U njoj predsjednik dočekuje delegacije. Dvorana slavlja je prostorija u kojoj se predsjednik inaugurira i gdje se održavaju banketi i konferencije, dok Plavi salon koristi prva dama Francuske. Na prvom katu nalazi se Zelena soba u kojoj je, primjerice, sklopljen brak Nicolasa Sarkozyja i Carle Bruni. Šest ostalih soba su dio predsjedničkih privatnih odaja.

Osim rezidencije u Elizejskoj palači, francuski predsjednik odsjeda u raznim državnim rezidencijama u Francuskoj kad odlazi na godišnji odmor, uglavnom na Francuskoj rivijeri.

Predsjednička plaća iznosi 14.910 eura ili oko 111.500 kuna, ali su tu još razni bonusi na plaću. Troškovi predsjednika s obitelji i njegovim timom francuske porezne obveznike stoji oko 108 milijuna eura godišnje.

‘ŠTIĆENE OSOBE ljetuju u vlastitim kućama, to znači da se ‘sigurnjacima’ mora osigurati smještaj u hotelima, i tako tri smjene, pa izračunajte. To su veći troškovi nego kad bi svi boravili u državnoj rezidenciji’, kaže Klisović

Za razliku od Bijele kuće te rezidencija francuskog predsjednika i britanskog premijera, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel na raspolaganju je rezidencija, ali ju ona ne koristi jer živi u svom stanu. Ovo 43.055 četvornih metara veliko zdanje Bundeskanzleramt sastoji se od triju spojenih zgrada s vladinim uredima te stanom od 66 četvornih metara za kancelara na najvišem katu. Otvoreno je 2001., a javnost ovu rezidenciju naziva Kohllosseum, prema Helmutu Kohlu koji je bio kancelar u 80-im i 90-im, ili pak Bundeswaschmaschine, što se može prevesti kao ‘’savezna perilica za rublje’’. Bundeskanzleramt su projektirali arhitekti Charlotte Frank i Alex Schultes. Imali su zadatak napraviti reprezentativnu rezidenciju bez negativnih konotacija, s obzirom na to da je lokacija na kojoj je izgrađeno ovo zdanje prema planovima arhitekta Alberta Speera – člana najužeg Hitlerova tima u nacističkoj Njemačkoj – bila namijenjena izgradnji velikog Berlina.

ANGELA MERKEL IMA GODIŠNJU PLAĆU od 255.000 eura, što je 1,9 milijun kuna, odnosno mjesečno prima oko 21.250 eura, ili 158.000 kuna. Kad je Barack Obama postao američki predsjednik preselio je u 18.300 četvornih metara veliku Bijelu kuću, odmah je na raspolaganje dobio sluge, kuhare, vozače i zaštitu tajne službe. Kad članovi njegove obitelji putuju, ulice se posve očiste, osiguranje je na svakom koraku a cijelim putem postavljeno je mnogo pripadnika osiguranja. Što je dobila Angela Merkel kao kancelarka? Dva policajca ispred ulaza.

Zbog svega toga, umjesto da strahuju od najprizemnijeg jeftinog populizma, vodeći hrvatski političari trebali bi početi voditi računa o tomu da se temelji ozbiljne države i njene državničke tradicije trebaju graditi racionalno, promišljeno, ali i bez straha da bi inicijativu za javnu diskusiju o korištenju državničkih rezidencija mogao osuditi dio javnosti.