Nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj govori o neizvjesnoj političkoj situaciji u svojoj državi, u kojoj je 11. lipnja formirana nova, krajnje desna vlada, čiju većinu čini nacionalistička Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa.

Nakon šestomjesečnih pregovora prošloga tjedna, 11. lipnja, u Nizozemskoj je formirana nova, krajnje desna vlada u kojoj većinu čini nacionalistička Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa. U koaliciju su ušle tri druge konzervativne stranke koje su postigle dogovor da će novi premijer postati Dick Schoof, bivši visoki dužnosnik u nizozemskom ministarstvu pravosuđa i bivši šef obavještajne službe AIVD i protuterorističke agencije NCTV. U vrijeme pisanja ovog teksta sastav nove vlade još nije bio poznat.

S druge strane, na nedavno održanim europskim izborima u Nizozemskoj pobijedio je Zeleno-laburistički savez bivšeg europskog povjerenika Fransa Timmermansa, koji je osvojio osam od 31 mjesta koliko Nizozemska ima u Europskom parlamentu. Drugi je krajnje desni PVV Geerta Wildersa koji na prošlim izborima nije imao nijednog eurozastupnika, sa šest osvojenih mjesta, Treća je konzervativno-liberalna Narodna stranka za slobodu i demokraciju s četiri zastupnika, dok su Demokršćani osvojili tri mjesta. Sve to dokazuje da na jačanje radikalne nacionalističke desnice nisu imune ni zemlje zapadne Europe koje su oduvijek bile utvrde liberalizma i socijaldemokracije. Naime, nakon 13 godina na čelu države premijer Mark Rutte, predsjednik stranke Narodne slobode i demokracije (VVD), dao je ostavku u srpnju 2023. zbog raspada koalicijske vlade koja se nije mogla dogovoriti oko imigracijske politike.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanicom Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj Charlotte van Baak koja je preuzela dužnost u listopadu 2023. Magistrica povijesnih znanosti, pridružila se Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske 2003. u kojem je tijekom dvadesetogodišnje karijere obnašala različite dužnosti. Od 2005. do 2006. u ime Ministarstva vanjskih poslova radila je u Uredu Commonwealtha u Londonu, a od 2013. do 2019. bila je zamjenica Službe za politička pitanja i zamjenska politička koordinatorica u Stalnom predstavništvu Kraljevine Nizozemske u UN-u.

NACIONAL: Nakon šestomjesečnih pregovora formirana je desničarska vlada predvođena Slobodarskom strankom Geerta Wildersa, koji je dugo pokušavao doći na vlast. Kako to da mu je to konačno uspjelo i zašto su pregovori tako dugo trajali?

Kao što znate, imali smo parlamentarne izbore u studenome prošle godine i to je uobičajena praksa u Nizozemskoj da pregovori dosta dugo traju jer obično imamo koalicijske vlade s dvije ili više stranaka. Sastavljanje vlade još nije završeno i sada je u završnoj fazi. U vladi su četiri stranke – Slobodarska stranka, Liberalna stranka, Stranka novog društvenog ugovora i Pokret poljoprivrednika i građana. Oni su postigli dogovor o zajedničkim politikama, odnosno dogovoren je koalicijski okvir. U ovom trenutku određen je premijer, ali još nisu dogovoreni svi ministri i državni tajnici. Kada se odaberu kandidati za sve te pozicije, bit će organizirano njihovo saslušanje u parlamentu, a kada ta faza bude dovršena, bit će formiran i novi kabinet koji će položiti zakletvu pred kraljem. To je procedura. Naravno da kao veleposlanica ne mogu previše komentirati politički aspekt. Ali činjenica jest da je Slobodarska stranka osvojila najveći postotak glasova, 23,7% i osvojila 37 mandata u parlamentu. Slijedi Zeleno-laburistička stranka s 15,8%. Oni su jasno dali do znanja da ne žele u koaliciju jedni s drugima. Ostale stranke iskazale su želju da uđu koaliciju sa Slobodarskom strankom, a naša je politička praksa da stranka koja je osvojila najviše mandata na izborima prva dobiva pravo sastavljati vladu.

NACIONAL: U Nizozemskoj je na europskim izborima rezultat bio obrnut, pobijedila je Zeleno-laburistička stranka Fransa Timmermansa, ali je Wilders drugi. On do sada nije imao niti jedan mandat u Europskom parlamentu. Kako komentirate takav rezultat?

To nije sasvim točno. Slobodarska stranka je imala mandate u Europskom parlamentu prije prošlog saziva. Oni su imali svoje predstavnike od 2009., a najveći broj od pet mjesta imali su 2011. Na europskim izborima 2019. nisu ga imali, no nakon Brexita dobili su upražnjeno mjesto. Međutim, budući da je njihov predstavnik napustio stranku i pridružio se Forumu za demokraciju, još jednoj desničarskoj stranci u Nizozemskoj, ponovno su izgubili to mjesto. Dakle, ne može se reći da nisu do sada bili prisutni u Europskom parlamentu i tamo nisu novi.

NACIONAL: Uoči europskih izbora postojao je veliki strah od jačanja euroskeptičnih i radikalno desnih stranaka, ali one ipak nemaju većinu. Ipak, znatno su povećali broj mandata u Europskom parlamentu i time postali treća politička snaga. Kakva je to poruka birača demokratskim, proeuropskim strankama?

Bojim se da ne mogu komentirati rezultate demokratskih procesa. Pravo je europskih građana da glasaju za predstavnike onih političkih stranaka koje podržavaju, a mi to pravo poštujemo. I u Europskom parlamentu traju pregovori i moramo pričekati da bismo vidjeli što će novi članovi učiniti kako bi ispunili svoju ulogu.

‘Za razliku od Hrvatske, demografski podaci pokazuju da broj stanovnika u Nizozemskoj raste prvenstveno zahvaljujući migrantima svih vrsta iz različitih zemalja. I s time se nova vlada morati pozabaviti’

NACIONAL: Koliko su na jačanje krajnje desnice utjecali ruska agresija na Ukrajinu, a koliko zelene politike?

Za mene, veleposlanicu Kraljevine Nizozemske, vrlo je teško govoriti o situaciji u cijelom EU-u. No Nizozemska je od početka ruske agresije dosljedno iskazivala snažnu podršku Ukrajini, i na razini vlade, ali i na razini solidarnosti među građanima. Buduća vlada je također jasno dala do znanja da će nastaviti s tom podrškom jer je okvir koalicijskog sporazuma potvrdio daljnju podršku Ukrajini. Što se tiče zelenih politika, Europska unija ima vrlo jasne ciljeve i direktive, a Nizozemska je u posebnoj situaciji jer smo kao država vrlo visoko razvijeni poljoprivredni proizvođači, ali isto tako i vrlo gusto naseljeni. A to znači da smo u vrlo specifičnoj situaciji s emisijama dušika, o čemu se puno govorilo u medijima. I naravno, postoje tenzije, a naši poljoprivrednici bili su među prvima koji su krenuli u proteste. To je jedno od velikih pitanja s kojima se borila bivša vlada, a i nova vlada će na njih biti snažno fokusirana. To pitanje visoko je na agendi ne samo poljoprivrednika, već i svih građana koji pripadaju različitim grupacijama u društvu. Nova vlada stavila je to među svoje prioritete, a ja ne mogu prejudicirati kakve će mjere poduzeti. U svom koalicijskom okviru naveli su da će se, što se tiče politika prema klimatskim promjenama, držati postojećeg dogovora i kreirati alternativnu politiku samo ako ne uspijemo postići ciljeve. Vidjet ćemo.

NACIONAL: Vlada Marka Ruttea raspala se zbog neslaganja oko imigracijskih politika. Očito su ilegalni migranti problem koji najviše muči nizozemsko društvo. Na koji način će to riješiti nova vlada?

Kompleksno pitanje migracija je jedna od glavnih briga nizozemskih građana, a to je bio problem s kojim se bavila i prošla vlada. Ono je dominiralo i predizbornom kampanjom, a to je i dovelo do prijevremenih parlamentarnih izbora i utjecalo na njihove rezultate. To je vrlo kompleksna politička tema i ne mogu prejudicirati na koji način će se nova vlada odnositi prema tome. U okviru koalicijskog sporazuma namjeravaju pitanje azila i migracija staviti pod kontrolu. Za razliku od Hrvatske, demografski podaci pokazuju da broj stanovnika u Nizozemskoj raste prvenstveno zahvaljujući migrantima svih vrsta iz različitih zemalja. I s time se nova vlada morati pozabaviti.

NACIONAL: Novi premijer trebao bi postati bivši obavještajac, nestranački Dick Schoof. Je li nestranački premijer nova situacija za Nizozemsku i što će to značiti za smjer države?

Tijekom pregovora koalicija stranaka dogovorila je da će formirati vladu koja će biti više odmaknuta od političkih stranaka i parlamenta od onih prethodnih. Njihov cilj bio je imenovati oko 50% nestranačkih ministara. Dakle, i ovakav odabir budućeg premijera uklapa se u takav sporazum. Dick Schoof je vrlo iskusan u državnoj službi. On je odmah izjavio da namjerava biti premijer svih nizozemskih građana i da će uzeti ozbiljno sve ono što ih zabrinjava. Prema njegovim riječima, cilj mu je povezati se sa svim ljudima, za čije dobro želi raditi. Rekao je i da je koalicijski sporazum ambiciozan, ali iako nije najavio koje korake će poduzeti da ga implementira, jasno je dao do znanja da će slijediti one planove za Nizozemsku koje su zacrtali vođe stranaka u koalicijskoj vladi.

Snažno stojimo zajedno u potpori Ukrajini, a mi jako cijenimo ono što Hrvatska čini pomažući Ukrajincima primajući ratne veterane na rehabilitaciju, ali i pomažući svojim iskustvom u razminiranju’ | Foto: Saša Zinaja/NFoto

NACIONAL: Je li njegov izbor poruka nizozemskim građanima da mogu biti sigurni u ovim izazovnim vremenima, kada su europske zemlje, između ostalog, izložene i ruskom hibridnom ratu?

Naravno da ne mogu to komentirati. Vjerujem da su ga koalicijske stranke izabrale jer smatraju da je prava osoba za taj posao. A što se tiče hibridnog rata, kao mnoge europske i neeuropske države iskusili smo učinak hibridnog rata, ali u tome je Nizozemska tradicionalno vrlo jaka i zna kako se tome suprotstaviti, kao i Hrvatska. To je veliki problem. I hrvatska vlada izrazila je zabrinutost zbog plasiranja lažnih vijesti i njihova utjecaja na društvo.

NACIONAL: Bivši premijer Mark Rutte s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem početkom godine posjetio je Sarajevo. Kakav je odnos Nizozemske prema proširenju na Zapadni Balkan, osobito nakon najnovijih najava Milorada Dodika o odcjepljenju Republike Srpske kao i njegovih čestih posjeta Vladimiru Putinu?

Posjet bivšeg premijera Ruttea na poziv premijera Plenkovića bio je jako značajan, kako bi se pokazalo da su sigurnost i stabilnost regije važni za EU i našu zajedničku budućnost. Za nas je Hrvatska ključni europski partner u regiji i nama je u interesu da radimo zajedno, kako bismo razumjeli sve izazove koji su pred nama. Otvaranje pregovora s BiH predstavlja i ohrabrenje za tu državu da poduzme daljnje korake prema implementaciji nužnih reformi, kako bi se približila članstvu u EU-u. Nizozemska sve te procese u zemljama kandidatkinjama prati vrlo pomno i kritično, a mi smo poznati po tome da smo strogi, ali pravedni prema svima. Uostalom, Hrvatska se toga sjeća. A što se tiče Dodika, vidimo što se događa i ako reforme neće ići u pravom smjeru, bit će jako teško vidjeti napredak. No na kraju, to je uvijek izbor države koja se kandidirala, a nije na nama da procjenjujemo unutarnje političke probleme. Mi ćemo procjenjivati BiH kao cjelovitu državu prema uspostavljenim kriterijima oko kojih smo se složili u EU-u. Mi uvijek nastojimo aktivno pomoći nacionalnim vladama u ostvarivanju tih ciljeva.

‘Otvaranje pregovora s BiH predstavlja i ohrabrenje za tu državu da poduzme daljnje korake prema implementaciji nužnih reformi, kako bi se približila članstvu u Europskoj uniji’

NACIONAL: Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Nizozemske?

Naši su odnosi doista odlični i vrlo pozitivni, bez otvorenih pitanja. Imamo vrlo otvorene i iskrene razgovore i suradnju koja se temelji na međusobnom povjerenju. Naravno, vidimo mogućnosti i za produbljivanje tih odnosa. Mi smo, prije svega, partneri u EU-u i NATO-u i radimo na mnogim zajedničkim područjima. Snažno stojimo zajedno u potpori Ukrajini, a mi jako cijenimo ono što Hrvatska čini pomažući Ukrajincima primajući ratne veterane na rehabilitaciju, ali i pomažući svojim iskustvom u razminiranju. Tijekom posljednjih godina došlo je do pojačane suradnje na različitim radnim i političkim razinama, a posjet našeg premijera Hrvatskoj bio je jasan signal da vidimo mnogo mogućnosti za veću suradnju na boljoj ekonomskoj integraciji u EU kao i na planu trgovine i investicija. Činjenica da je sada Hrvatska unutar eura i Schengena puno znači za nizozemske tvrtke koje do sada nisu bile previše predstavljene u Hrvatskoj.

NACIONAL: Na kojem planu bismo mogli bolje surađivati?

Najveći potencijal je u obnovljivim izvorima energije i zato smo lani i organizirali posjet za kompanije koje se bave sektorom zelene energije, osobito agrosolarnom energijom, biomasom i bioplinom, da se uvjere kakve mogućnosti nudi Hrvatska. Nizozemska je mala zemlja, ali na tom planu imamo puno ekspertize, a Hrvatska ima puno sunčanih sati, vjetar, vodu, geotermalne izvore… I zato tražimo način da spojimo vaše potencijale s našom ekspertizom i investicijama. Drugo područje koje nam je zanimljivo je poljoprivreda, na kojem Nizozemska ima dugotrajno iskustvo i mi možemo izvesti svoje znanje u prilagođavanju ekstremnim klimatskim uvjetima s kojima se suočavamo, poput nedavnih poplava kao i u održivoj proizvodnji. I naravno, Hrvatska je vrlo popularna među nizozemskim turistima kojih je svake godine pola milijuna.

NACIONAL: EBU je zatražio istragu zbog diskvalifikacije nizozemskog natjecatelja Joosta Kleina s Eurovizije zbog ‘incidenta’ u kojem je navodno verbalno prijetio zaposlenici produkcije. Kako to komentirate?

Ta diskvalifikacija bila je šok za sve nas, a i inače je bilo puno emocija oko cijelog natjecanja. Naša nacionalna radiotelevizija još nije odlučila o sudjelovanju na Euroviziji sljedeće godine i to ostaje otvoreno pitanje, a cijeli slučaj je još uvijek pod istragom švedskih tužiteljstva. Nama je jako žao zbog toga. No biti u Hrvatskoj za vrijeme Eurovizije bila je sjajna prilika da vidim kako je cijela zemlja uzbuđena zbog Baby Lasagne. I naravno, zbog velike moralne pobjede jer je on dobio najviše glasova publike. Osjetila sam radost, jedinstvo i uzbuđenje zbog tako sjajnog kandidata koji je iznenada bljesnuo. Bilo je to prekrasno iskustvo. Za mene je bilo lakše biti ovdje, nego u Nizozemskoj.