Stotinjak medija objavilo je u srijedu u Francuskoj otvoreno pismo kojim se poziva na mobilizaciju za slobodu izražavanja u znak podrške satiričkom tjedniku Charlie Hebdo koji je opet dobio prijetnje islamističke terorističke mreže Al-Kaide, nakon ponovne objave karikatura proroka Muhameda.

Dok do 10. studenoga traje sudski proces za atentat na redakciju tjednika u kojem je 7. siječnja 2015. ubijeno 12 osoba, direktorica ljudskih resursa Marika Bret je u razgovoru za tjednik Le Point upozorila na “uznemiravajuću razinu mržnje prema tjedniku Charlie Hebdo”.

“Nakon ponovne objave karikatura Muhameda 2. rujna 2020. Charlie Hebdo je opet na meti prijetnji terorističkih organizacija. Prijetnje predstavljaju pravu provokaciju usred procesa i usmjerene su, osim na Charlie Hebdo, i na druge medije i na predsjednika republike”, istaknuo je Riss, direktor tjednika, prenosi AFP. “Predlažemo medijima da razmisle o kolektivnom odgovoru na tu situaciju”, objasnio je.

Zato je Charlie Hebdo danas na naslovnici tiskanog izdanja, a potom i na svom portalu, objavio mobilizacijsko pismo francuskoj javnosti i svim slobodoljubivim ljudima, koje je potpisalo više desetaka najutjecajnijih francuskih medija, uz najavu da će ga i svi oni prenijeti.

Ovdje prenosimo to pismo, koje nosi naslov “Otvoreno pismo sugrađanima: Obranimo slobodu zajedno!”

“Nikada se nije dogodilo da se mediji, koji često brane različita gledišta i čiji manifest nije uobičajeni oblik izražavanja, zajedno odluče obratiti se svojoj publici i svojim sugrađanima ovako svečanom izjavom.

Ako to činimo, to je zato što nam se činilo ključnim upozoriti vas na jednu od najtemeljnijih vrijednosti naše demokracije: slobodu izražavanja.

Danas, 2020. godine, nekima od vas prijete smrću na društvenim mrežama kada izrazite svoje stavove. Medije su otvoreno identificirani kao mete od strane međunarodnih terorističkih organizacija. Države vrše pritisak na francuske novinare optužujući ih da su ‘krivi’ za objavljivanje kritičkih članaka.

Nasilje riječi postupno se pretvorilo u fizičko nasilje.

U posljednjih pet godina fanatici su ubijali žene i muškarce u našoj zemlji zbog njihovog podrijetla ili mišljenja. Novinari i crtači pogubljeni su da prestanu slobodno pisati i crtati.

“Nitko se ne bi trebao brinuti zbog nečijeg mišljenja, čak ni vjerskih, pod uvjetom da njihovo očitovanje ne narušava javni poredak utvrđen zakonom”, proglašava se člankom 10. Deklaracije o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godine, ugrađen u naš Ustav. Ovaj je članak odmah dovršen sljedećim: “Slobodno priopćavanje misli i mišljenja jedno je od najcjenjenijih ljudskih prava: svaki građanin stoga može slobodno govoriti, pisati, tiskati, osim što odgovara za zlouporabu tih sloboda u slučajevima utvrđenim zakonom. ”

Ipak, kao nikad prije u sedamdeset i pet godina, napadnuta je cjelokupna pravna građevina izgrađena tijekom više od dva stoljeća kako bi zaštitila slobodu izražavanja. I ovaj put s novim totalitarnim ideologijama, ponekad tvrdeći da su nadahnute vjerskim tekstovima.

Naravno, očekujemo da će javne vlasti rasporediti potrebne policijske resurse kako bi osigurale obranu tih sloboda i najoštrije osudile države koje krše ugovore koji garantiraju vaša prava. Ali bojimo se da će se legitimni strah od smrti proširiti i neumoljivo ugušiti posljednje slobodne duhove.

Što će onda ostati od onoga o čemu su sanjali autori Deklaracije o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godine? Te su nam slobode toliko prirodne da ponekad zaboravimo na privilegiju i utjehu koju pružaju svakome od nas. One su poput zraka koji udišemo, a ovaj zrak postaje rijedak. Da bismo bili dostojni svojih predaka koji su ih iskorijenili i onoga što su nam prenijeli, moramo odlučiti da ne popustimo pred tim smrtonosnim ideologijama.

Zakoni naše zemlje pružaju okvir da svatko od nas slobodno govori, piše i crta kao malo gdje na svijetu. Na nama je da obranimo tu slobodu. Da, imamo pravo izražavati mišljenja i kritizirati mišljenja drugih, bila politička, filozofska ili vjerska, sve dok to ostaje u granicama utvrđenim zakonom! Podsjetimo ovdje, u znak solidarnosti s Charliejem Hebdoom, koji je svoju slobodu platio krvlju svojih suradnika, da u Francuskoj ne postoji kazneno djelo bogohuljenja. Neki od nas su vjernici i razumljivo je da ih bogohuljenje može šokirati. Međutim, i oni se svim srcem povezuju s našim pristupom. Jer u obrani slobode bogohuljenja, ne branimo bogohuljenje, nego slobodu.

Trebamo vas. Vašu mobilizaciju. Iz utvrde vaše savjesti. Neprijatelji slobode moraju shvatiti da smo svi mi zajedno njihovi nepokolebljivi protivnici, bez obzira na naša različita mišljenja i uvjerenja. Građani, lokalni izabrani dužnosnici, politički čelnici, novinari, aktivisti svih stranaka i svih udruga, više nego ikad u ovom nesigurnom vremenu, moramo udružiti snage da istjeramo strah i učinimo sve da naša neuništiva ljubav prema Slobodi trijumfira.”