Namjerno opstruiranje Slovenije da započne bilo kakve pripreme za izgradnju 40-ak kilometara autoceste od Postojne do graničnog prijelaza Rupa koja predstavlja glavni prometni pravac od Rijeke prema Republici Austriji i dalje Njemačkoj, moglo bi imati izravne posljedice na funkcioniranje i promet novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali koji bi s radom trebao početi već sredinom 2025. godine. Taj će novi, moderni terminal biti ključan za značajnije povećanje prometa riječke luke kojim zapravo Luka Rijeka, koja se sastoji od postojećeg terminala na Brajdici i nove, zapadne Zagrebačke obale, ulazi u neizravni rat za prevlast s Lukom Kopar.

Luka Kopar već nekoliko godina bilježi promet koji iznosi više od milijun kontejnerskih jedinica (TEU) godišnje, a početkom rada Zagrebačke obale, Luka Rijeka bi prvi put mogla ozbiljno “napasti” taj rezultat i preuzeti prvo mjesto koje joj po prirodnoj poziciji pripada. Upravo zbog tog projekta uz pomoć europskih fondova dovršena je i DC 403, spojna cesta koja riječku obilaznicu spaja direktno s kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, što je gledajući po cijeni kilometra bio jedan od najskupljih projekata Hrvatskih cesta jer je za to trebalo probiti tunel koji se nalazi ispod riječkih stambenih zgrada i nebodera. Na otvorenju te ceste u listopadu prošle godine premijer Andrej Plenković pohvalio se kako Rijeka sada ima autocestu praktički do same obale. Na taj je način Zagrebačka obala povezana s mrežom hrvatskih autocesta. Ali ne i s mrežom slovenskih autocesta.

Zagrebačka obala, budući kontejnerski terminal na zapadnom dijelu Rijeke, izravno je novom cestom DC 403 spojen s obilaznicom. FOTO: Lučka uprava Rijeka

Jer kad se kamioni s teretom popnu na riječku obilaznicu i upute prema Austriji ili Njemačkoj, nakon graničnog prijelaza Rupa u Sloveniji će ih dočekati “dobra, stara cesta” duga 40-ak kilometra koja sve do Postojne zavija kroz mala slovenska mjesta gdje je ograničenje i do 30 ili 40 kilometara na sat i gdje su tijekom ljeta ogromne gužve. Ta će činjenica svakako direktno utjecati na onaj dio prometa budućeg kontejnerskog terminala koji će se transportirati cestovnim putem jer je kamionima puno jednostavnije iz Ljubljane spustiti se autocestom ravno na slovensku Luku Kopar. A ako krenu prema Rijeci, čekat će ih “crna rupa”.

Business&Banking je u prošlom broju otkrio da su i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na čelu s ministrom Olegom Butkovićem, ali i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina svjesni da Slovenija namjerno odugovlači bilo kakav početak radova na dovršetku te dionice autoceste te da unatoč sastancima sa slovenskom ministricom infrastrukture Alenkom Bratušek i potpisivanju raznih sporazuma, Slovenija prije 2030. nema namjeru dovršiti ni projektiranje autoceste, a kamoli autocestu.

U prvoj fazi promet na novom terminalu bit će pola milijuna, a u drugoj milijun kontejnerskih jedinica (TEU) godišnje

Osim što time izravno utječe na broj turista koji s njemačkog, austrijskog, ali i slovenskog tržišta dolaze u Hrvatsku, Slovenija tom opstrukcijom direktno pomaže svojoj Luci Kopar. Naime, izgradnjom te dionice autoceste njemačko i austrijsko tržište bilo bi najbržim cestovnim pravcem direktno povezano na Luku Rijeka, dok Slovenci žele promet usmjeravati direktno prema svojoj Luci Kopar.

A pravac iz Rijeke prema Austriji jedan je od najprometnijih pravaca. Naime, najveći dio suhog tereta u uvozu/izvozu preko riječke luke tranzitira za Austriju, a zatim za Mađarsku, Slovačku, Češku, Srbiju i BIH.

Naravno, najveći dio tereta iz luke se transportira željeznicom, ali ni cestovni dio prometa nije zanemariv ni nevažan. Inače ne bi bilo ni potrebe da se grade autoceste sve do luke. Primjerice, udio željeznice u ukupnom prometu riječke luke na godišnjoj razini u 2023. godini je iznosio 57%. Što znači da više od 40 posto otpada na cestovni prijevoz.

Terminal na Brajdici, Adriatic Gate Container Terminal, nalazi se na istočnom dijelu Rijeke, i također je povezan s obilaznicom. Goran Kovacic/PIXSELL

Iz Lučke uprave Rijeka za Nacional su potvrdili da s početkom rada Zagrebačke obale iduće godine ciljaju na promet od pola milijuna kontejnerskih jedinica godišnje, a u drugoj fazi na milijun jedinica – a to je zapravo manje-više promet koliki sada ima Luka Kopar. Treba napomenuti da Luka Kopar, međutim, ima jedan dio terminala rezerviran isključivo za prijevoz automobila, što Luka Rijeka nema, i u tom segmentu se ne može natjecati s Koprom. Ali zato Kopar nema terminal za živu stoku, a Rijeka ima. No Kopar je, primjerice, u studenome prošle godine ostvario novi mjesečni rekord i na terminalu za automobile i ro-ro, gdje su tada pretovarili više od 88 tisuća vozila. Slovenija ujedno također ubrzano radi i na proširenju i povećanju kapaciteta Luke Kopar jer joj je kontejnerski promet snažna poluga gospodarskog rasta, a kontejnerski terminal od strateške važnosti za zemlju.

Sonja Tešić, predstojnica Ureda ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepe, za Business&Banking je dostavila podatke o tome koliko je promet Luke Rijeka rastao u posljednjih 20 godina. Prema tim podacima, ukupni promet riječke luke u 2003. je iznosio 9,8 milijuna, a u 2023. 12,8 milijuna tona tereta, što znači da je u zadnjih 20 godina promet u riječkoj luci povećan za 30%, odnosno za 3 milijuna tona tereta ukupno.

Kad iz Hrvatske na Rupi uđu u Sloveniju, kamione čeka 40-ak kilometara stare, zavojite ceste kroz naseljena mjesta

“Najveće povećanje ostvareno je u kontejnerskom prometu koji je u razdoblju od 2003. do 2023. povećan za više od 1000%, odnosno s 28.298 TEU jedinica u 2003. na 385.794 TEU jedinica u 2023. Udio kontejnerskog prometa u prometu suhog tereta u 2023. je iznosio 61%”, pojasnila je Sonja Tešić.

Kontejnerski promet trenutno se ostvaruje na kontejnerskom terminalu Brajdica, službeno Adriatic Gate Container Terminal, koji se nalazi na istočnom dijelu Rijeke. No otvaranjem Zagrebačke obale, čiji je koncesionar Rijeka Gateway d.o.o., sve se mijenja.

“Prema koncesijskom ugovoru promet na novom terminalu (Faza 1) ne može biti manji od 500.000 TEU jedinica godišnje što za riječku luku znači novih 5 milijuna tona tereta. Po završetku Faze 2 (izgradnja i opremanje novih 280 m obale) ukupni kapacitet Rijeka Gateway kontejnerskog terminala će biti veći od 1.000.000 TEU jedinica godišnje, a ukupni kapacitet riječke luke za kontejnerski promet (zajedno s postojećim kontejnerskim terminalom – Adriatic Gate Container Terminal) oko 1,5 milijuna TEU jedinica godišnje”, kažu iz Ureda Denisa Vukorepe, ravnatelja Lučke uprave Rijeka.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa očekuje da će po završetku Faze 2 Zagrebačka obala i Brajdica zajedno imati 1,5 milijuna TEU-a godišnje. FOTO: Lučka uprava Rijeka

Kad je riječ o koncesionaru, oni ističu da je studenome 2021. Lučka uprava Rijeka kao davatelj koncesije potpisala koncesijski ugovor na razdoblje od 50 godina s konzorcijem kojeg čine APM TERMINALS B.V. (Nizozemska) i ENNA Logic d.o.o. (Republika Hrvatska) za novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali.

“APM Terminals je sastavni dio grupe A.P. Moller-Maersk, neovisni je lučki operater, jedan je od četiri najveća operatera kontejnerskih terminala u svijetu, a tvrtka u Konzorciju ima udio od 51%. ENNA Logic je prvi hrvatski privatni željeznički teretni prijevoznik koji nudi suvremena multimodalna rješenja u prijevozu tereta, a tvrtka u Konzorciju ima udio od 49%. Službeni naziv novog koncesionara u riječkoj luci na novom kontejnerskom terminalu je Rijeka Gateway d.o.o. Ukupna investicija koncesionara (Faza 1 + Faza 2) u terminal se procjenjuje na oko 380 milijuna eura. Investicija u Fazu 1 (oko 200 milijuna eura) završava sredinom 2025. kada novi terminal počinje s radom”, ističu iz Lučke uprave.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na čelu s ministrom Olegom Butkovićem izbjeglo je odgovoriti na konkretno pitanje što će Republika Hrvatska u političkom smislu poduzeti te imaju li na raspolaganju neke instrumente na razini Europske komisije ne bi li Sloveniju “natjerali” da počne graditi autocestu prema Rijeci. No, ipak, ističu kako je Republika Hrvatska, kada je riječ o području razvoja prometne infrastrukture, ali i samog položaja naše zemlje na prometnoj karti Europe, učinila i čini velike iskorake kako bi prometna infrastruktura bila u potpunosti na zadovoljavajućoj razini, i to ne samo u službi kvalitetne povezanosti, već i doprinosa gospodarskom razvoju zemlje.

Luka Kopar ostvaruje promet veći od milijun kontejnerski jedinica (TEU) godišnje, imaju i terminal za automobile, a planiraju i značajno proširiti kapacitete. FOTO: Screenshot/Luka Koper

“Republika Hrvatska koristi sve dostupne instrumente, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini da već postojeću prometnu mrežu, gdje je to potrebno, proširi i na one dijelove koji do sada nisu bili obuhvaćeni. U prilog tome govori i posljednja izmjena Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) (koju je Europski parlament usvojio u travnju ove godine), gdje je zahvaljujući snažnom zalaganju hrvatskih predstavnika, Hrvatska uvrštena na dodatna dva koridora što znači da se danas nalazi na ukupno četiri europska prometna koridora, a čime je ostvarila i proporcionalno najveću izmjenu na europskoj karti prometnih koridora (primjerice, uvršten je i dio istarskih i slavonskih željezničkih pruga, ali i dio prema Dalmaciji koja se do sada nije nalazila na koridorima). Dodatno želimo reći i kako je prihvaćen najveći dio hrvatskih traženja u izmjeni europskih prometnih karti te ćemo, na tom tragu, sa snažnim zalaganjem za što bolji prometni položaj Hrvatske nastaviti i dalje, kako kroz razgovore tako i kroz europske institucije”, poručili su iz Ministarstva.

Također, ističu, Luka Rijeka je upravo ovom, posljednjom izmjenom TEN-T Uredbe ostvarila položaj na ukupno 3 prometna koridora, u odnosu na dosadašnji položaj na jednom – Mediteranskom koridoru, koji prolazi Hrvatskom od Luke Rijeka preko Zagreba do državne granice s Mađarskom i Slovenijom.

Udio željeznice u ukupnom prometu riječke luke 2023. je iznosio 57%, a više od 40 posto otpada na cestovni prijevoz

“Zahvaljujući tom, dosadašnjem položaju, u riječkoj luci pokrenut je veliki investicijski ciklus i provedeni su brojni projekti kako na morskom tako i na željezničkom dijelu luke. Taj njen položaj prepoznao je i koncesionar koji je odabran 2021. godine i koji trenutno radi na izgradnji terminala na Zagrebačkoj obali koji će u potpunosti biti operativan 2025. godine. No, podsjećamo kako je Hrvatska s ciljem da omogući potpunu funkcionalnost tog terminala izgradila i spojnu cestu DC403 koja je puštena u promet prošle godine. Dakle, s investicijama koje su provedene u luci vrijedne oko 160 milijuna eura samo iz europskih izvora, uz odabir kvalitetnog koncesionara koji će završiti terminal i koji je garantirao teret u luci od 1 milijun TEU-a godišnje po završetku 1.i 2. faza projekta, zatim izgrađenu ključnu spojnu cestu do terminala, ali i izgradnju željezničke pruge od Rijeke prema Zagrebu (dio oko Rijeke je u projektiranju, a u radovima dio između Karlovac i H. Leskovca, kao i dionica kroz Zagreb te dionice prema granici s Mađarskom), napravljeni su ključni preduvjeti da se luka Rijeka nastavi razvijati i ostvaruje značajan rast prometa”, kažu.

Na kraju su poručili kako je Hrvatska donijela niz strateških odluka i konkretnih aktivnosti kako bi Luka Rijeka bila konkurentna i ostvarila svoj puni potencijal te tvrde da će na tom tragu “nastaviti i dalje raditi na poboljšanju ukupnog prometnog položaja Hrvatske, koji nije samo u službi kvalitetnog prometnog povezivanja već i vrlo konkretnog doprinosa ukupnom gospodarskom rastu”.

Ministar Oleg Butković, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i šef Hrvatskih cesta Josip Škorić u obilasku DC 403. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL