Iz Centra za mirovne studije u srijedu su izrazili zabrinutost zbog načina na koji većina medija izvještava o situaciji s migrantima. Objavili su i preporuke za profesionalno praćenje te tematike.

Zaključili su kako se izazivaju predrasude te osjećaj straha i nesigurnosti među lokalnim zajednicama “koje mediji perpetuiraju senzacionalističkim izvještavanjem i prenošenjem neprovjerenih informacija, a koje šire populistički i antimigrantski usmjereni političari“.

“U trenutnoj situaciji, umjesto širenja panike, uloga medija treba biti informativna, utemeljena na činjenicama i usmjerena na deeskalaciju umjesto potenciranja sukoba. Mediji bi trebali o svim osobama izvještavati na dostojanstven i human način, vodeći se etičkim načelima. Dodatno, prilikom izvještavanja o osobama koje migriraju u ili kroz Hrvatsku, nužno je da ih mediji prestanu nazivati ilegalnima ili nezakonitima jer je takvo etiketiranje pravno i činjenično netočno. Osobe ne mogu biti nezakonite”, upozorili su iz Centra za mirovne studije te redakcijama uputili ‘Preporuke za medijsko izvještavanje o migrantima i izbjeglicama‘ Helene Popović, Krune Kardova i Drage Župarića-Iljića.

U tom dokumentu ustvrdili su kako se u medijima dominantno negativno izvještava o migrantima, a između ostalog, predlažu da se povede računa o vjerodostojnosti izvora te provjere činjenice, uz izbjegavanje nepreciznih, pristranih i tendencioznih podataka.

Pozivaju i na izbjegavanje nekritičkog prenošenja neprimjerenog jezika i govora mržnje u medijskom prostoru, kao i vođenje načelom anonimnosti, zaštite identiteta i integriteta osobe o kojoj se izvještava, posebice ako su osobe u neodobrenom ili nereguliranom statusu boravka ili zaštite.

Aktivisti i stručnjaci CMS-a sugeriraju predstavnicima medija da pokušaju koristiti informacije iz prve ruke od samih aktera, posebice migranata i stručnjaka.

“U slučaju izbjeglica poželjno je dati glas njima jer ih se u suprotnom implicitno marginalizira i/ili prikazuje kao pasivne žrtve. U izvještavanje bi trebalo uključiti i glasove drugih dionika sustava integracije poput stanodavaca, poslodavaca, volontera, pomagača, edukatora, predstavnika nacionalno-manjinskih organizacija i građana općenito (prijatelja, susjeda…), u svrhu dobivanja kompletnije slike mreže društvenih odnosa koji se ostvaruju na mikrorazini i koji doprinose svakodnevnim iskustvima integracije”, poručuju.

U CMS-u ističu i da bi izvještavanje trebalo uključiti prilike koje migracije predstavljaju za migrante i za društva useljavanja, kao i eventualne rizike.

Božinović: ‘Prošle noći spriječen ulazak oko 600 migranata, uhićen rekordan broj krijumčara’